Osobni bankrot, prezaduženim građanima omogućava novi početak

Od 1. siječnja na snagu je stupio novi Zakon o stečaju potrošača, poznat i kao zakon o osobnom bankrotu, koji prezaduženim građanima može omogućiti novi početak i kontroliranu otplatu njihovih dugova i potraživanja.

Zakonom se uređuju opća pravila o stečaju potrošača, izvansudski postupak pred savjetovalištima, pretpostavke za otvaranje postupka stečaja potrošača, postupak pred sudom, te pretpostavke i učinci oslobađanja potrošača od preostalih obveza.

Cilj je poštenog potrošača osloboditi od obveza koje preostanu nakon unovčenja njegove imovine i raspodjele prikupljenih sredstava vjerovnicima. Poštenje potrošača utvrđuje sud, uzimajući u obzir ponašanje potrošača prije podnošenja prijedloga za otvaranje postupka stečaja, te njegovo ponašanje tijekom sudskoga postupka i razdoblja provjere ponašanja. Prvi korak je podnošenje zahtjeva na FINI i kod ‘lakših’ slučajeva postupak će se moći riješiti izvansudskim procesom.

– Pretpostavlja da će se osobe koje su se našle u nekakvim financijskim poteškćama, možda ne toliko svojom krivnjom, odazvati. Očekujem da će osobe koje nemaju više što izgubiti u imovinskom smislu, posegnuti za ovakvom vrstom instituta, kazala je Jandras Crnelić za Studio 4 HRT-a. Dodala je da mnogim ljudima nije komotno živjeti s tim bremenom dugova koji im vise nad glavom i oni će upravo u ovom zakonu vidjeti jedini spas.

Rast minimalca, minimalna plaća u 2016. iznosi 3.120 kuna bruto

Minimalna plaća za ovu godinu iznosi 3.120 kuna bruto, što je 90,45 kuna više nego u 2015. godini, a Hrvatska od ove godine počinje oporezivati kapitalne dobitke porezom na dohodak po stopi od 12 posto, također su neke od zakonskih novina koje na snagu stupaju s početkom 2016. godine.

U turizmu ništa bez energetskog certifikata, kazne i do 30.000 kuna

Počinje primjena i odredbi Zakona o gradnji koji se odnose na obvezu pribavljanja energetskog certifikata u dijelu koji se odnosi na iznajmljivanje, davanje u zakup ili leasing zgrade ili njezinog posebnog dijela, dakle i za stanove i apartmane.

 Odredba o obvezi pribavljanja energetskog certifikata odnosi se i na turističku djelatnost pa su vlasnici apartmana dužni od 1. siječnja 2016. prije iznajmljivanja pribaviti energetski certifikat, ako se radi o zgradi koja se iznajmljuje i ima ukupnu korisnu površinu veću od 50 četvornih metara te ako se radi o posebnom dijelu zgrade koji se iznajmljuje, apartmanu i koji se nalazi u zgradi koja ima ukupnu korisnu površinu veću od 50 četvornih metara. Odredba o certificiranju obuhvaća i sve stanove odnosno apartmane koji su u stalnom najmu.

Zakonom su propisane i kazne za prekršitelje i one se kreću od 5000 do 30.000 kuna.

Manje kamate na kredite

Od sljedeće godine sve vodeće banke najavile su manje kamate na kredite i to će biti tri pune godine trenda pada kamata na domaćem tržištu.

Porez na kapitalnu dobit

Na snagu s početkom 2016. stupaju i neke odredbe izmjena Zakona o porezu na dohodak. Te su izmjene donesene u studenom 2014. godine i većina odredbi stupila je na snagu početkom 2015. godine, ali neke, kao što je primjerice, oporezivanje kapitalne dobiti stupaju na snagu s 1. siječnja 2016. Tako će građani koji primjerice početkom ove godine kupe neke dionice pa ih tijekom godine prodaju i na tome zarade, do kraja siječnja 2017. morati platiti porez na kapitalnu dobit po stopi od 12 posto, plus prirez.

Posebni postupak utvrđivanja godišnjeg poreza

Temeljem izmjena Zakona o porezu na dohodak, od ove se godine počinje primjenjivati i posebni postupak utvrđivanja godišnjeg poreza, a očekuje se da to većini građana, poreznih obveznika olakša obvezu podnošenja godišnje prijave.

Do sada su građani, koji su računali na povrat preplaćenog poreza, do kraja veljače morali Poreznoj upravi predati ili poslati godišnju prijavu poreza na dohodak za prethodnu godinu, no od sada će za većinu njih to raditi Porezna uprava.

Riječ je ponajprije o građanima koji primaju dohodak od nesamostalnog rada, dok obveza da i dalje sami podnose godišnju prijavu poreza na dohodak ostaje za osobe koje ostvaruju dohodak od samostalne djelatnosti, kao što su obrtnici, slobodna zanimanja i ostali kojima se dohodak utvrđuje temeljem poslovnih knjiga. Godišnju će prijavu morati podnijeti i obveznici za koje Porezna uprava ne raspolaže podacima o ostvarenom dohotku.

Zakon o računovodstvu definira i mikro poduzetnike

S početkom 2016. na snagu stupa i novi Zakon o računovodstvu, iako će neke njegove važne odredbe, kao što su novi kontni plan i licenciranje računovođa stupiti na snagu s odgodom od godinu odnosno dvije godine.

Novina je zakonskih odredbi i definiranje mikro poduzetnika. Zakon, naime, razvrstava poduzetnike na temelju iznosa ukupne aktive, prihoda i prosječnog broja radnika te propisuje da su mikro poduzetnici oni koji ne prelaze granične pokazatelje u dva od tri propisana uvjeta – ukupna aktiva do 2,6 milijuna kuna, prihod do 5,2 milijuna kuna i prosječno do 10 radnika tijekom poslovne godine.

I za male i srednje poduzetnike vrijedi da ne prelaze dva od tri uvjeta, mali – ukupna aktiva do 30 milijuna kuna, prihod do 60 milijuna kuna, prosječan broj radnika 50, a srednji – ukupna aktiva do 150 milijuna kuna, prihod do 300 milijuna kuna i prosječno 250 radnika.

Oni koji prelaze najmanje dva od tri uvjeta propisana za srednje poduzetnike spadaju u velike poduzetnike.

Novi zakon o računovodstvu uz ostalo definira knjigovodstvene isprave i poslovne knjige te njihov sastavljanje i čuvanje, propisuje godišnje financijske izvještaje i njihovu reviziju, kao i jedinstveni okvirni kontni plan.

Novo financiranje jedinica lokalne i područne samouprave

S početkom 2016. godine na snagu stupaju i izmjene Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, novi Zakon o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji, kao i novi Zakon o osiguranju.