Ministarstvo unutarnjih poslova je početkom prošlog mjeseca u javnu raspravu uputilo izmjene i dopune Zakona o sigurnosti prometa na cestama kojima se u Hrvatskoj vozilo bez sjedećeg mjesta definira kao “osobno prijevozno sredstvo”, a čiji radni obujam nije veći od 25 cm³ ili čija trajna snaga elektromotora nije jača od 0,25 kW i koja na ravnoj cesti ne može razviti brzinu veću od 25 km/h.

Riječ je o električnim romobilima, monociklima s motornim ili električnim pogonom. Ova definicija praktički znači da se u Hrvatskoj nakon usvajanja ove izmjene zakona više neće smjeti koristiti električni romobili snage veće od 0.25 kW i koji mogu postizati brzinu veću od 25 kilometara na sat.

S obzirom na svoju brzinu električni romobili su iznimno brzi i zbog toga predstavljaju opasnost i za pješake i za bicikliste. No, u našem Zakonu vozače električnih romobila tretira se kao pješake te za njih ne vrijede pravila kao za vozače električnih bicikala.

Prema tome, električni romobili trebali bi se kretati po pješačkoj stazi. Nije Hrvatska jedina ostala zatečena novim vozilima jer je trend električnih romobila zakoračio iznenada na globalnu scenu. Zato pojedine zapadne zemlje zabranjuju vožnju e-romobilima jer još nisu sigurne što učiniti s njima. Kakvo je stanje kod nas? Znaju li uopće vozači električnih romobila gdje bi se trebali kretati i koju zaštitnu opremu moraju imati?

Prometni stručnjak: ‘Električni romobili velika su opasnost’

Domaći prometni stručnjak Željko Marušić ispričao nam je koje se sve opasnosti kriju kada su u pitanju električni romobili. Osim što su električni romobili opasnost za pješake i bicikliste, oni predstavljaju opasnost i za same vozače tih vozila. On tvrdi da kada bi došlo do bliskog susreta između primjerice e-romobila i bicikla, gore bi prošao vozač romobila. Jedan od razloga krije se u kotačima koji nisu dovoljno debeli za vožnju, jer ako kotač samo upadne u neku rupu na stazi, posljedice za njega mogu biti kobne. To znači da i male nepravilnosti predstavljaju opasnost. K tome, dodaje Marušić, vozilo je iznimno brzo i tiho što je dodatan rizik za sudionike u prometu.

“Sklop električnog vozila usporedio bih s invalidskim kolicima. Primjerice, težište električnog romobila je tek 15 cm, ali se udeseterostruči kada čovjek stane na njega jer tada imate i težište vozila i osobe. Naprimjer, to nije slučaj s automobilima jer ondje su vozači sigurniji jer ne ovise samo o svom i automobilskom težištu. Problem s romobilima je u malim kotačima i u visokom težištu sklopa vozila i čovjeka”, objasnio je.

Marušić smatra da bi Zakon trebalo hitno mijenjati, ali napominje da nije samo Hrvatska nespremna za ova moderna vozila, nego je taj problem izražen na globalnoj razini. Stručnjak pojašnjava da se problem krije u tome što nije dobro definirano gdje bi se e-romobili trebali voziti jer ih se tretira kao pješake. Kada su na pješačkoj stazi, tada ugrožavaju pješake, a kada su na biciklističkoj, predstavljaju opasnost za bicikliste, veli prometni stručnjak. On pak smatra da e-romobili mogu najmanje “zla” napraviti ako se voze biciklističkim stazama.

“Propisi bi se trebali urediti isto kao što bi se trebala regulirati brzina e-romobila jer ona ne bi smjela biti veća od 10 km/h. Trebale bi se odrediti dionice gdje bi se e-romobili mogli voziti. Moglo bi se uvesti da je na nekim dionicama dopuštena brzina 10 km/h, a na drugima 20 km/h. Iznad 20 km/h oni uopće ne bi trebali voziti. Primjerice, bilo bi dobro napraviti tri različite staze za njihovu vožnju i da one idu po brzinama od 5, 10 i 20 km/h. Svaka od tih staza trebala bi biti različite boje”, pojasnio je za Net.hr.

“Dolazak e-romobila došao je kao grom iz vedra neba i sada mnogi zagovaraju zabrane. Osobno nisam za zabranu jer električni romobili jesu korisni i korisno su prometno sredstvo budući da sam promet rasterećuju jer sada mnogi do posla idu romobilom, a ne više automobilom. Zakon treba urediti i kontrolirati brzinu romobila pa neće više biti toliko problema. Ovo je globalni problem i tako bi ga trebalo i rješavati”, komentirao je Marušić za kraj.

Predviđene i kazne

Vratimo se na njihovu brzinu kretanja. Sada na ulicama možete naići na električne romobile koji razvijaju brzinu i do 70 kilometara na sat. Prema ovom prijedlogu, tako snažni električni romobili bili bi zabranjeni, čemu se već prvog dana javne rasprave o prijedlogu zakona usprotivio veći broj vlasnika.

Prema prijedlogu MUP-a, električne romobile bi mogle voziti osobe starije od 14 godina. Korisnik bi ga mogao voziti po biciklističkoj stazi ili traci. Ako toga nema, mogao bi ga koristiti po nogostupu, ali u tom slučaju bi morao ići brzinom pješaka. Odnosno maksimalno pet kilometara na sat. I tu dolazimo do važne razlike između bicikla i električnih romobila.

U slučaju kada nema biciklističke staze, biciklist se mora spustiti na kolnik, a korisnik električnog romobila mora ići na nogostup. Ako se ne bude držao te odredbe, može biti kažnjen s 500 kuna, donosi Jutarnji list.

Neke države zabranile električne romobile na pločnicima

Nekoliko europskih država zabranilo je e-romobile na svojim ulicama, odnosno pločnicima. Tako se na pariškim ulicama neko vrijeme nije moglo vidjeti e-romobile jer je Francuska donijela zabranu na jesen 2018. nakon sudara romobila i kamiona. Prema pisanju America.cgtn.com, u nesreći je smrtno stradao vozač električnog romobila. U Francuskoj postoji ograničenje brzine od 20 km/h za električne romobile i zabranjeno ih je voziti u parkovima te parkiranje na pješačkim stazama. Isto se u svibnju ove godine dogodilo u Njemačkoj. No, zabranu su maknuli te dopustili vožnju e-romobilima, ali ne i na pločniku, piše Euronews.com. Zabranu su uveli i pojedini američki gradovi poput Nashvillea. Prometni stručnjak smatra da je jedino zabrana i moguća u ovoj situaciji kada ne postoji zakon koji će vozila regulirati.