Ostanimo u kontaktu
LPG Narona MAXMART
JURA SHOP – AKCIJA Vikend Sl1
GAZ Benz 1200x400px
ELECTRONICS SOLUTION 1200px

OD NOVE GODINE SKUPLJA STRUJA

Računi rastu za prosječno pedesetak kuna po kućanstvu

Objavljeno prije

struja

Znatno veće račune imat će primorska i dalmatinska kućanstva čija godišnja potrošnja struje doseže i sedam tisuća kilovatsati

S prvim danom iduće godine za tri i pol puta će poskupjeti naknada za obnovljive izvore energije, koju građani plaćaju na svojim računima za struju bez obzira na to od kojeg je opskrbljivača kupuju.

ULTIMATE SPORTS GYM Grupni trening – 740

To je naknada kojom se niz godina puni fond za poticanje proizvođača struje iz vjetra, biomae, sunca ili vode, a koja unatrag tri godine, s PDV-om iznosi 4,4 lipe po potrošenom kilovatsatu.

Prijedlog Ministarstva gospodarstva, koji će vjerojatno biti usvojen na Vladi do 1. listopada, navodi da se taj iznos treba povećati na 12 lipa u 2017., zatim na 14 lipa u idućoj 2018. godini, a od 2019. godine da iznosi 15 lipa po kilovatsatu. Tada će, 2019. godine, prosječno kućanstvo koje sada plaća 105 kuna godišnje (9 kuna mjesečno) plaćati 450 kuna godišnje, odnosno 37,5 kuna mjesečno.

Kako javlja Novi list, znatno veće račune imat će primorska i dalmatinska kućanstva čija godišnja potrošnja struje doseže i sedam tisuća kilovatsati. Oni će samo za obnovljive izvore i vaučere izdvajati preko 1.300 kuna godišnje ili oko 110 kuna mjesečno. Prosječno će na razini države računi za struju biti viši za pedesetak kuna po kućanstvu.

Novi list navodi da postoji velika mogućnost da se na građane prebaci i trošak vaučera za socijalno najjugroženije, pa će taj trošak prosječno narasti na ukupno 47,5 kuna mjesečno po kućanstvu.

Piše: vijesti.rtl.hr

SJETIMO SE S PIJETETOM

Poštovani čitatelji sretan Vam Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja

Objavljeno prije

Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja slavi se u Hrvatskoj 5. kolovoza svake godine kao spomen na pobjedu u Domovinskom ratu. Na taj dan 1995. Hrvatska vojska je oslobodila okupirani grad Knin u vojno-redarstvenoj operaciji Oluja.

Nakon četverogodišnje okupacije gotovo trećine hrvatskog teritorija, života u izbjeglištvu i u strahu od neprijateljskih napada na izložene hrvatske gradove, a nakon brojnih neuspješnih pregovora i mirovnih inicijativa, Republici Hrvatskoj ništa drugo nije preostalo nego vlastitom oružanom silom osloboditi hrvatski teritorij. U svitanje 4. kolovoza 1995. započela je Operacija Oluja.

Nakon početnog djelovanja snaga HRZ-a te topničke pripreme po vojnim ciljevima hrvatske snage krenule su u akciju istodobno iz 30 pravaca na bojišnici dugoj 700 kilometara. Udarnu snagu na glavnim pravcima napada činile su gardijske brigade, potpomognute specijalnom policijom MUP-a i Hrvatskim gardijskim zdrugom te domobranskim i pričuvnim postrojbama. Glavni smjerovi napada bili su s Dinare i Velebita u pravcu Knina. Već u operaciji Ljeto 95 stvoreni su preduvjeti da s vrhova Dinare prema Kninu krenu 4. i 7. gardijska brigada. S druge strane s Velebita preko Svetog Roka su u pravcu Knina prodirale Specijalne postrojbe MUP-a.

ULTIMATE SPORTS GYM Grupni trening – 740

Oslobađanjem Knina, središta neprijateljske pobune u Hrvatskoj, ostvaren je najvažniji strateško-politički i vojni cilj operacije Oluja i cijelog Domovinskog rata. Samo nekoliko dana poslije i na sjevernom dijelu bojišnice neprijateljske snage 21. kordunskog korpusa prisiljene su potpisati predaju.

Operacijom je vraćen u hrvatski ustavno-pravni poredak cijeli okupirani teritorij, osim istočne Slavonije. Oluja je uz Bljesak ključna akcija koja je dovela do kraja Domovinskog rata. U operaciji je oslobođeno 10.400 četvornih kilometara ili 18,4 posto ukupne površine Hrvatske. Uspješna operacija Oluja dovela je i do mirne reintegracije Hrvatskog podunavlja te je značajno doprinijela skorom kraju rata u BiH.

Nakon oslobođenja omogućen je povratak 210.592 Hrvatskih prognanika: s područja oslobođenih “Bljeskom” i “Olujom” 126.909 a iz iz hrvatskog Podunavlja 83.683 osoba.

Praznik se u početku zvao Dan domovinske zahvalnosti. Nazivu je kasnije dodan i “Dan pobjede”, a od 2008. i “Dan hrvatskih branitelja”. Zbog dugog punog naziva, kojem se često dodaje i “obljetnica VRO ‘Oluja'”, u medijima i neformalnoj komunikaciji često se naziva samo “Dan pobjede”.

Nastavi čitati
Pekarstvo Metkovka – Ilustracija
SNJEŽANA ĆUŽE Biseri 300px

Najčitanije