Ostanimo u kontaktu
Dalmata - Jura Shop Vas časti niskim cijenama! LPG Narona
GAZ Benz 1200x400px

Nakon 1. srpnja

Građani BiH neće moći u Hrvatsku bez 100 eura – po danu!

Objavljeno prije

granica

Nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju, građani Bosne i Hercegovine morat će na graničnom prijelazu dokazati da imaju po 100 eura za svaki dan boravka u Hrvatskoj, potvrdilo je hrvatsko Ministarstvo unutarnjih poslova.

Da će za ulazak i boravak u Hrvatskoj od 1. srpnja građani BiH morati imati najmanje 100 eura ‘u džepu’ za svaki dan boravka u Lijepoj našoj objavio je list Dnevni Avaz, koji je o tome dobio potvrdu hrvatskog Ministarstva unutarnjih poslova.

Sveznalica 7400xXpx

Građani će moći ući u Hrvatsku i s važećim sredstvima bezgotovinskog plaćanja, objasnila je glasnogovornica MUP-a Hrvatske Helena Biočić. “Tu se ubrajaju putnički čekovi, čekovne knjižice, kreditne kartice. Može se dokazati posjedovanje sredstava za uzdržavanje i u konvertibilnim gotovinskim novčanim sredstvima”, rekla je Biočić.

Kako bi u Hrvatsku mogli ući s najmanje 50 eura po danu, građani BiH trebat će imati dokaz o uplaćenom turističkom angažmanu ili ovjereno jamstveno pismo fizičke ili pravne osobe iz Hrvatske.

NEMA UNOSA HRANE OSIM ‘RAZUMNE KOLIČINE’

Također, nakon 1. srpnja na snagu stupa i novi carinski režim s BiH. Prema informacijama koje je Glas Slavonije dobio iz Carinske uprave RH, u putničkom prometu će se primjenjivati europska regulativa, prema kojoj je dozvoljen prijenos robe iz trećih zemalja (BiH, Srbija) za osobne potrebe putnika (nekomercijalna roba) bez naplate carine i PDV-a do vrijednosti 300 eura po putniku, a u zračnom i pomorskom prometu do 430 eura (podsjetimo, trenutačno je dozvoljen unos u vrijednosti do 1.000 kuna).

No, osim sendviča za dnevnu upotrebu, tj. ‘razumne količine hrane’ za osobne potrebe putnika za jedan dan, putnici u Hrvatsku ne smiju unijeti velike količine hrane. Oni koji ponesu veću količinu, npr. nekoliko litara mlijeka, kilogram mesa i slično, riskiraju da im se hrana oduzme na granici.

Prenosi danas.hr

SJETIMO SE S PIJETETOM

Poštovani čitatelji sretan Vam Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja

Objavljeno prije

Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja slavi se u Hrvatskoj 5. kolovoza svake godine kao spomen na pobjedu u Domovinskom ratu. Na taj dan 1995. Hrvatska vojska je oslobodila okupirani grad Knin u vojno-redarstvenoj operaciji Oluja.

Nakon četverogodišnje okupacije gotovo trećine hrvatskog teritorija, života u izbjeglištvu i u strahu od neprijateljskih napada na izložene hrvatske gradove, a nakon brojnih neuspješnih pregovora i mirovnih inicijativa, Republici Hrvatskoj ništa drugo nije preostalo nego vlastitom oružanom silom osloboditi hrvatski teritorij. U svitanje 4. kolovoza 1995. započela je Operacija Oluja.

Nakon početnog djelovanja snaga HRZ-a te topničke pripreme po vojnim ciljevima hrvatske snage krenule su u akciju istodobno iz 30 pravaca na bojišnici dugoj 700 kilometara. Udarnu snagu na glavnim pravcima napada činile su gardijske brigade, potpomognute specijalnom policijom MUP-a i Hrvatskim gardijskim zdrugom te domobranskim i pričuvnim postrojbama. Glavni smjerovi napada bili su s Dinare i Velebita u pravcu Knina. Već u operaciji Ljeto 95 stvoreni su preduvjeti da s vrhova Dinare prema Kninu krenu 4. i 7. gardijska brigada. S druge strane s Velebita preko Svetog Roka su u pravcu Knina prodirale Specijalne postrojbe MUP-a.

Sveznalica 7400xXpx

Oslobađanjem Knina, središta neprijateljske pobune u Hrvatskoj, ostvaren je najvažniji strateško-politički i vojni cilj operacije Oluja i cijelog Domovinskog rata. Samo nekoliko dana poslije i na sjevernom dijelu bojišnice neprijateljske snage 21. kordunskog korpusa prisiljene su potpisati predaju.

Operacijom je vraćen u hrvatski ustavno-pravni poredak cijeli okupirani teritorij, osim istočne Slavonije. Oluja je uz Bljesak ključna akcija koja je dovela do kraja Domovinskog rata. U operaciji je oslobođeno 10.400 četvornih kilometara ili 18,4 posto ukupne površine Hrvatske. Uspješna operacija Oluja dovela je i do mirne reintegracije Hrvatskog podunavlja te je značajno doprinijela skorom kraju rata u BiH.

Nakon oslobođenja omogućen je povratak 210.592 Hrvatskih prognanika: s područja oslobođenih “Bljeskom” i “Olujom” 126.909 a iz iz hrvatskog Podunavlja 83.683 osoba.

Praznik se u početku zvao Dan domovinske zahvalnosti. Nazivu je kasnije dodan i “Dan pobjede”, a od 2008. i “Dan hrvatskih branitelja”. Zbog dugog punog naziva, kojem se često dodaje i “obljetnica VRO ‘Oluja'”, u medijima i neformalnoj komunikaciji često se naziva samo “Dan pobjede”.

Nastavi čitati
Pekarstvo Metkovka – Krafne 300×250
SNJEŽANA ĆUŽE 300px

Najčitanije