Mogu li proizvođači mandarina ipak biti zadovoljni

Nekada su se uzgajivači duhana u dolini Neretve i okolici prilikom vage u Metkoviću, Ljubuškom ili u Vrgorcu, služili raznim trikovima kako oni koji procjenjuju kvalitetu duhana njihov proizvod  klasom „A“, ili u najmanju ruku „B“, prema čemu su se kalemile i cijene za svaki kilogram. To stoga što se mjesecima čekala prodaja (predaja) duhana kako bi se mogla kupiti hrana, sjemenski krumpir, nešto govedine ili male svinje za uzgoj u sljedećih godinu dana.

Drugi važni izvor prihoda bila je vinova loza čiji je uzgoj u dolini Neretve značajno smanjen, dok se zadržao u Pojezerju i u novije vrijeme nastavio u priobalju.

U međuvremenu su mandarine postale temeljni izvor prihoda za brojne obitelji koje se desetljećima bore za kvalitetne sorte, zasnivanje plantaža, pažnju u uzgoju i berbi i na koncu za prodaju, odnosno veće cijene.

Stalni pratitelji proizvodnje agruma u dolini Neretve godinama su elementarne nepogode, sve izrazitija slanost tla, ćudljivo tržište i međunarodni (globalni) utjecaji na mogućnost plasmana.

U određenom razdoblju država je davala poticaje, nekad proizvođačima, a nekad otkupljivačima. Ove godine Neretvani su dobili dvadeset milijuna za određene namjene i ta su sredstva raspodijeljena na više stotina obiteljskih gospodarstava.

Tijekom jeseni ponovno su započele rasprave o nekoliko važnih pritanja vezanih za berbu i prodaju „žutih plodova“, a pokrenule su ih neke od udruga proizvođača voća i povrća.

Upozoravaju na zastoje u izvozu, niske cijene, slabe mogućnosti prodaje, zakidanja otkupljivača i na druge probleme.

Ako je o cijenama riječ, one početne i najbolje mogle su se predati otkupljivačima za 3,5 kune po kilogramu, a one manjih kalibara otkupljuju se za 50 lipa do kunu i 70 lipa po kilogramu. Kako uskoro završava berba ranih sorti, započet će berba srednje kasnih i kasnih čija bi cijena trebala biti veća. Do zastoja na tržištu, kažu upućeni dolazi zbog slabijeg interesa kupaca, a zbog toplog vremena, kao i zbog bržeg dozrijevanja voća nakon berbe. Zbog toga otkupljivači zatvaraju otkup na nekoliko dana vodeći se svojom ekonomskom logikom.

Govorimo li o cijenama, proizvođači s obzirom na sve okolnosti ipak bi mogli biti zadovoljni. Naime, nemali broj njih u vlastitoj režiji prevozi mandarine do većih i manjih naselja u Hrvatskoj gdje po kilogramu mogu dobiti i do sedam kuna. Ako je točno da je cijena mandarina na otkupu u Španjolskoj ispod dvije kune, očito je da bi naši proizvođači kad se zbroje prihodi i odbije trošak mogli do prosječne cijene veće od dvije kune.

Koliko se točno mandarina u jednoj sezoni, pa i ovoj, može ubrati u dolini Neretve, nitko pouzdano ne zna. Govori se (za ovu godinu) o urodu od oko 40 tisuća tona, a dobri poznavatelji prilika tvrde da će se ubrati i do 60 tisuća tona.

Sukob onih koji proizvode i onih koji plaćaju stalan je i uvijek će postojati.

Jasno je također da se više nikada mandarine neće prodavati za  4 DEM  (nekadašnja njemačka marka), i da će se svi morati prilagoditi novim tržišnim i drugim okolnostima.

Vrijedni Neretvani uvijek su se znali othrvati raznim pošastima, pa će naći načina da njihova proizvodnja opstane i da od nje mogu živjeti. U tom smislu svaki poticaj države dobro bi došao.