FESTIVAL ŽUDIJA U MARIJI BISTRICI
Žudije neretvanskih župa među više od 850 sudionika festivala
Bogati program na Uskrsni ponedjeljak u Mariji Bistrici, u Crkvi na otvorenom počeo je svetom misom, koju je predslavio biskup varaždinski mons. Josip Mrzljak,a pjesmom pratila Klapa Bistrica. Nakon mise na trgu Pape Ivana Pavla II, Šime Strikoman snimio je još jednu milenijsku fotografiju, a nakon toga uslijedio je povratak sudionika na prostor Crkve na otvorenom bl. Alojzija Stepinca, gdje je tradicionalno najprije održana smotra žudija i sajam, a točno u podne započeo je sam 18. vodički festival žudija.
Predstavile su se 34 župe, sa više od 850 sudionika, a festival je imao i međunarodni karakter. Naime, prije samog programa gosti iz Slovenije, iz Škofje Loke, prikazali su dio uprizorenja iz svog poznatog stoljetnog Škofjeloškog pasijona koji je od nedavno upisan na UNESCO-ov popis nematerijalne kulturne baštine čovječanstva. Također, nastupila je i župa sv. Mihovila iz Vareša u BiH. Sam program festivala otvorili su domaćini, članovi Udruge kuburaša Marija Bistrica, predstavivši Župu Uznesenja BDM Marija Bistrica. Uz brojne dalmatinske župe, nastupili su i još jedni Zagorcu. Župu sv. Ane Lobor, predstavljali su članovi Viteškog društva sv. Križa iz Lobora. Upravo će Lobor biti slijedeći kontinentalni domaćin ovog festivala i to 24. po redu, 2024. godine. Na kraju programa uslijedila je primopredaja prijelazne statue Vodičkog Festivala Žudija budućim domaćinima, župi sv. Mihovila – Oklaj, Promina.
Festivalu su prisustvovali brojni ugledni gosti, a oni koji su pomogli u organizaciji dobili su u trajno vlasništvo replike statua Vodičkog Festivala Žudija. To su župan KZŽ-e Željko Kolar, predsjednica Skupštine Vlasta Hubicki, načelnik Općine Marija Bistrica Josip Milički, te rektor Svetišta MBB-e i bistrički župnik i preč. mr. Domagoj Matošević. Jedna je statua namijenjena i nekadašnjem rektoru Svetišta MBB-e mons. Zlatko Korenu, koji nije mogao biti prisutan pa će mu biti uručena kasnije. Također, ovom je događanju u ime premijera Andreja Plenkovića prisustvovao i njegov izaslanik, saborski zastupnik Žarko Tušek, kao i predsjednik Općinskog vijeća Općine Marija Bistrica Teodor Švaljek.
Fotogaleriju s događanja pogledajte ovdje.
preneseno s zagorje.com
SJETIMO SE S PIJETETOM
Poštovani čitatelji sretan Vam Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja
Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja slavi se u Hrvatskoj 5. kolovoza svake godine kao spomen na pobjedu u Domovinskom ratu. Na taj dan 1995. Hrvatska vojska je oslobodila okupirani grad Knin u vojno-redarstvenoj operaciji Oluja.
Nakon četverogodišnje okupacije gotovo trećine hrvatskog teritorija, života u izbjeglištvu i u strahu od neprijateljskih napada na izložene hrvatske gradove, a nakon brojnih neuspješnih pregovora i mirovnih inicijativa, Republici Hrvatskoj ništa drugo nije preostalo nego vlastitom oružanom silom osloboditi hrvatski teritorij. U svitanje 4. kolovoza 1995. započela je Operacija Oluja.
Nakon početnog djelovanja snaga HRZ-a te topničke pripreme po vojnim ciljevima hrvatske snage krenule su u akciju istodobno iz 30 pravaca na bojišnici dugoj 700 kilometara. Udarnu snagu na glavnim pravcima napada činile su gardijske brigade, potpomognute specijalnom policijom MUP-a i Hrvatskim gardijskim zdrugom te domobranskim i pričuvnim postrojbama. Glavni smjerovi napada bili su s Dinare i Velebita u pravcu Knina. Već u operaciji Ljeto 95 stvoreni su preduvjeti da s vrhova Dinare prema Kninu krenu 4. i 7. gardijska brigada. S druge strane s Velebita preko Svetog Roka su u pravcu Knina prodirale Specijalne postrojbe MUP-a.
Oslobađanjem Knina, središta neprijateljske pobune u Hrvatskoj, ostvaren je najvažniji strateško-politički i vojni cilj operacije Oluja i cijelog Domovinskog rata. Samo nekoliko dana poslije i na sjevernom dijelu bojišnice neprijateljske snage 21. kordunskog korpusa prisiljene su potpisati predaju.
Operacijom je vraćen u hrvatski ustavno-pravni poredak cijeli okupirani teritorij, osim istočne Slavonije. Oluja je uz Bljesak ključna akcija koja je dovela do kraja Domovinskog rata. U operaciji je oslobođeno 10.400 četvornih kilometara ili 18,4 posto ukupne površine Hrvatske. Uspješna operacija Oluja dovela je i do mirne reintegracije Hrvatskog podunavlja te je značajno doprinijela skorom kraju rata u BiH.
Nakon oslobođenja omogućen je povratak 210.592 Hrvatskih prognanika: s područja oslobođenih “Bljeskom” i “Olujom” 126.909 a iz iz hrvatskog Podunavlja 83.683 osoba.
Praznik se u početku zvao Dan domovinske zahvalnosti. Nazivu je kasnije dodan i “Dan pobjede”, a od 2008. i “Dan hrvatskih branitelja”. Zbog dugog punog naziva, kojem se često dodaje i “obljetnica VRO ‘Oluja'”, u medijima i neformalnoj komunikaciji često se naziva samo “Dan pobjede”.
-
Novosti2 danaLISTA DEŽURNIH TRGOVINA
Pekarstvo Metkovka u nedjelju radi na četiri lokacije u dolini Neretve
-
Novosti3 danaZLATNI PIR
Stana i Ante Kaleb obnovili bračne zavjete
-
Novosti3 danaDRŽAVNI ZAVOD ZA STATISTIKU
Općina Kula Norinska druga po broju sklopljenih brakova na broj stanovnika, a Opuzen među gradovima bez razvoda
-
Novosti2 danaDONACIJSKI NATJEČAJ LUKE PLOČE
Stigao kombi za Udrugu cerebralne i dječje paralize doline Neretve Leptirići