Ostanimo u kontaktu
MaxMart Black Friday Sveznalica
JURA SHOP – AKCIJA Vikend Sl1
GAZ Benz 1200x400px
LPG Narona 1200×180
CAPITAL COMPANY Stanovi Jasline

NOVE MJERE ZA SVE

Nemate posao, a htjeli biste raditi? Pročitajte kakve je sve mjere Vlada pripremila za vas

Objavljeno prije

Foto: Pixsell / Autor: Hrvoje Jelavic/PIXSELL

Foto: Pixsell / Autor: Hrvoje Jelavic/PIXSELL

Nezaposleni, ali i poslodavci koji računaju na radnu snagu s Hrvatskog zavoda za zapošljavanje ove godine će na raspolaganju imati devet mjera, od kojih je sedam postojećih, a pripremljene su i dvije nove mjere – zapošljavanje pripravnika te osposobljavanje starijih od 30 godina bez odgovarajućeg radnog iskustva.

Većinu mladih, ali i poslodavaca vjerojatno najviše zanima SOR koji će se u ovoj godini plaćati 2752 kune, što je jednako novoj vrijednosti minimalne plaće.

ULTIMATE SPORTS GYM Grupni trening – 740

SOR je najatraktivniji poslodavcima jer u tom modelu, osim naknade za prijevoz, nemaju troškova. No kriteriji za SOR pooštreni su lani, uz nova ograničenja u 2018. Zbog tih ograničenja broj zaposlenih na stručnom osposobljavanju lani je spao s 15 na samo osam tisuća.

Ove godine pad bi mogao biti snažniji jer je HZZ odlučio da u javnoj upravi i lokalnim jedinicama samouprave tu mjeru može koristiti najviše tri posto ukupno zaposlenih, dok je do sada SOR-om bilo moguće pokriti deset posto zaposlenika.

Privatni poslodavci pak mogu uzeti onoliko SOR-ovaca koliko su ih primili u 2017., uz uvjet da su stari SOR-ovci ostali zaposleni o trošku poslodavca, tj. da su dobili ugovore o radu.

Što se osposobljavanja tiče, ono će se proširiti na starije od 30 godina. Zavod za zapošljavanje već je započeo pregovore s Ministarstvom zdravlja kako bi se svi stažisti u zdravstvu, uključujući mlade liječnike, zapošljavali ili kao SOR-ovci ili kao pripravnici, piše Večernji list.

SOR-ovcima bi država davala naknadu u visini minimalne plaće, a pripravnicima cijeli iznos pripravničke plaće (85 posto plaće radnog mjesta). Pripravnicima u privatnom sektoru država bi sufinancirala 50 posto pripravničke plaće, s time da njezin iznos nije ograničen.

‘Budući da ima novca, Zavod za zapošljavanje spreman je prihvatiti sve zahtjeve poslodavaca za zapošljavanje pripravnika. Procjenjuje se da bi tako moglo biti zaposleno oko sedam tisuća pripravnika‘, dodaje Večernji.

Najviše vjetra u leđa ove godine dobit će nezaposleni koji pokreću svoj biznis. Prema evidenciji HZZ-a, takvih je lani bilo 3700 i oni su dobivali jednokratnu potporu od 30.000 kuna. Ove godine taj se iznos penje na 55.000 kuna, odnosno 70.000 kuna, ako se pokretanje biznisa kombinira sa SOR-om.

Postoji i mogućnost da se pet SOR-ovca udruži u zadrugu, za što će dobiti 275.000 kuna, a ako četiri osobe osnuju trgovačko društvo, ide im 220.000 kuna. Konačno, odluče li dvije osobe pokrenuti obrt, primit će 110.000 kuna državne potpore.

Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, potkraj studenog 2017. godine u evidenciji je bilo 31.269 osoba koje nemaju radno iskustvo te 24.474 osobe s radnim iskustvom u trajanju do godinu dana, što čini ukupno skupinu od gotovo 56.000 osoba bez radnog iskustva ili s radnim iskustvom kraćim od godinu dana.

preneseno s tportal.hr

SJETIMO SE S PIJETETOM

Poštovani čitatelji sretan Vam Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja

Objavljeno prije

Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja slavi se u Hrvatskoj 5. kolovoza svake godine kao spomen na pobjedu u Domovinskom ratu. Na taj dan 1995. Hrvatska vojska je oslobodila okupirani grad Knin u vojno-redarstvenoj operaciji Oluja.

Nakon četverogodišnje okupacije gotovo trećine hrvatskog teritorija, života u izbjeglištvu i u strahu od neprijateljskih napada na izložene hrvatske gradove, a nakon brojnih neuspješnih pregovora i mirovnih inicijativa, Republici Hrvatskoj ništa drugo nije preostalo nego vlastitom oružanom silom osloboditi hrvatski teritorij. U svitanje 4. kolovoza 1995. započela je Operacija Oluja.

Nakon početnog djelovanja snaga HRZ-a te topničke pripreme po vojnim ciljevima hrvatske snage krenule su u akciju istodobno iz 30 pravaca na bojišnici dugoj 700 kilometara. Udarnu snagu na glavnim pravcima napada činile su gardijske brigade, potpomognute specijalnom policijom MUP-a i Hrvatskim gardijskim zdrugom te domobranskim i pričuvnim postrojbama. Glavni smjerovi napada bili su s Dinare i Velebita u pravcu Knina. Već u operaciji Ljeto 95 stvoreni su preduvjeti da s vrhova Dinare prema Kninu krenu 4. i 7. gardijska brigada. S druge strane s Velebita preko Svetog Roka su u pravcu Knina prodirale Specijalne postrojbe MUP-a.

ULTIMATE SPORTS GYM Grupni trening – 740

Oslobađanjem Knina, središta neprijateljske pobune u Hrvatskoj, ostvaren je najvažniji strateško-politički i vojni cilj operacije Oluja i cijelog Domovinskog rata. Samo nekoliko dana poslije i na sjevernom dijelu bojišnice neprijateljske snage 21. kordunskog korpusa prisiljene su potpisati predaju.

Operacijom je vraćen u hrvatski ustavno-pravni poredak cijeli okupirani teritorij, osim istočne Slavonije. Oluja je uz Bljesak ključna akcija koja je dovela do kraja Domovinskog rata. U operaciji je oslobođeno 10.400 četvornih kilometara ili 18,4 posto ukupne površine Hrvatske. Uspješna operacija Oluja dovela je i do mirne reintegracije Hrvatskog podunavlja te je značajno doprinijela skorom kraju rata u BiH.

Nakon oslobođenja omogućen je povratak 210.592 Hrvatskih prognanika: s područja oslobođenih “Bljeskom” i “Olujom” 126.909 a iz iz hrvatskog Podunavlja 83.683 osoba.

Praznik se u početku zvao Dan domovinske zahvalnosti. Nazivu je kasnije dodan i “Dan pobjede”, a od 2008. i “Dan hrvatskih branitelja”. Zbog dugog punog naziva, kojem se često dodaje i “obljetnica VRO ‘Oluja'”, u medijima i neformalnoj komunikaciji često se naziva samo “Dan pobjede”.

Nastavi čitati
Pekarstvo Metkovka – Kruh ispod peke
SNJEŽANA ĆUŽE Biseri 300px

Najčitanije