Jesmo li se zapitali kolika je svijest o zdravlju srca u našem okruženju

Prigodom obilježavanja Svjetskog dana srca 2014., Svjetska kardiološka federacija i njezini članovi žele usmjeriti pozornost na stvaranje okruženja koje će poticati svijest o važnosti zdravlja srca. Srčanožilne bolesti (SŽB) su na vrhu ljestvice smrtonosnih bolesti u svijetu. Dosad su već bile uzrokom 17,3 milijuna preranih smrti, a očekuje se da će do 2030. godine ta brojka porasti i do 23 milijuna. Iako je godišnji broj umrlih od kardiovaskularnih bolesti u Hrvatskoj velik i naša stopa smrtnosti veća nego u većini europskih gradova (oko 15.000 žena i 10.000 muškaraca), pozitivno je da zadnjih deset  godina bilježimo smanjenje smrtnosti. Oko 25.000 ljudi godišnje umire od ove bolesti, od čega 9.000 osoba umre iznenada, a cilj je ove velike brojke smanjiti na što manju moguću mjeru.

Prečesto društvo osuđuje samo pojedinca koji boluje od SŽB-a zbog pušenja, prekomjernog unosa hrane i pića, te nevježbanja. Ali okruženje u kojem živimo, radimo i igramo se može imati značajan utjecaj na našu sposobnost da učinimo pravilan odabir za zdravlje svojega srca.

Nekoliko kratkih i jednostavnih te lako primjenjivih savjeta moglo bi vam koristiti, jer ukoliko se pridržavate na prirodan način možete spriječiti srčani udar: šetajte po sunčanom vremenu jer vitamin D kojega tijelo proizvodi zahvaljujući sunčevoj svjetlosti, povezan je s boljim zdravljem srca; hodajte bosi jer direktnim kontaktom sa zemljom djelujemo na stabilizirajuću silu što ima dobar utjecaj na rad štitnjače, šećera u krvi ali i na zgrušavanje krvi; teretana NE/park DA – 2011. godine britanskim pregledom 11 istraživanja dokazano je da su ljudi koji su vježbali vani, općenito gledano, imali više energije, a pokazivali manje znakova ljutnje, napetosti i depresije (što sve vodi prema srčanom udaru), od onih koji su vježbali u zatvorenim prostorima; smijite se – veseli ljudi koji se puno smiju imaju zdravo srce, pokazala je opsežna studija. Još 1995. godine, Američki stručnjaci mjerili su razinu sreće kod 1500 ljudi koji nisu imalo problema sa srcem. Deset godina poslije pregledali su 145 ispitanika kod kojih se razvila bolest srca i dokazali da oni koji su se više smijali, za 22 posto su rjeđe obolijevali od srčanih bolesti. „ Čak i ako niste po prirodi veseli, pokušajte se smijati jer srce pozitivno reagira i na lažni smijeh“-ističe dr.Davidson voditeljica Američke studije.

Ako ništa, za početak tjedna stavite samo ruku na svoje srce, zaklopite oči i sjetite se nečeg što Vas veseli i onda zamislite kako to veseli i sve druge ljude !!!  Probajte!

Danijela Raič, bacc.occup.th.