POSKUPLJENJA U 2014.

Više režije svakoj će obitelji uzeti pola plaće!

Objavljeno prije

11 godina

10. veljače 2014.

Autor

Dalibor Čutura

racuni

Prosječno hrvatsko kućanstvo do kraja godine za povećane bi režije moglo izdvojiti gotovo 3000 kuna više nego sada. To je polovina prosječne hrvatske neto plaće, koja je, prema posljednjim podacima, bila 5634 kune.

Zaključak je to koji proizlazi iz računice u kojoj smo analizirali već najavljena poskupljenja pojedinih troškova života, ali i neka “puzajuća”, o kojima se još ne govori ili se spominju između redaka, ali su prilično realna, piše Jutarnji.hr. U obzir smo uzeli četveročlanu gradsku obitelj, i to u razdoblju od svibnja do kraja godine. Razlog tom vremenskom ograničenju je najavljeno poskupljenje vode koje i otvara ovogodišnji režijski tsunami koje će građani osjetiti na računima za travanj koji stižu u svibnju.

ULTIMATE SPORTS GYM Grupni trening – 740

Razdoblje od države subvencioniranih režija u nas se približava kraju, posebno nakon što smo pristupili EU.

Uz poskupljenje vode, drugi već izvjestan udar bit će liberalizacija cijena benzina, a ne može se isključiti ni poskupljenje struje, možda i plina. Izgledna su i poskupljenja cigareta i komunalija.

– Voda i odvoz smeća sigurno će poskupjeti, a razlog su obveze koje smo preuzeli od EU. Izgledno je i poskupljenje cigareta – ističe Željko Lovrinčević s Ekonomskog instituta. Prema njegovim procjenama, životni bi se standard u Hrvatskoj u ovoj godini mogao urušiti za daljnjih 0,5-0,6 posto.

Tako bi prosječno hrvatsko kućanstvo do kraja godine za povećane režije moglo izdvojiti skoro polovinu plaće. Za vodu će plaćati 240 kuna više, struju 320 kuna više, plin 500 kuna više, benzin 320 kuna, smeće 240 kuna, a cigarete 1200 kuna više.

poskupljenja-2014

Povezane teme:Poskupljenja

Sljedeća IZLOŽBA FOTOGRAFIJA

Krajobraz i biološka raznolikost delte Neretve

Prethodna HZZ

Objavljene Mjere za poticanje zapošljavanja za 2014. godinu

SJETIMO SE S PIJETETOM

Poštovani čitatelji sretan Vam Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja

Objavljeno prije

5 godina

5. kolovoza 2019.

Autor

Dalibor Čutura

Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja slavi se u Hrvatskoj 5. kolovoza svake godine kao spomen na pobjedu u Domovinskom ratu. Na taj dan 1995. Hrvatska vojska je oslobodila okupirani grad Knin u vojno-redarstvenoj operaciji Oluja.

Nakon četverogodišnje okupacije gotovo trećine hrvatskog teritorija, života u izbjeglištvu i u strahu od neprijateljskih napada na izložene hrvatske gradove, a nakon brojnih neuspješnih pregovora i mirovnih inicijativa, Republici Hrvatskoj ništa drugo nije preostalo nego vlastitom oružanom silom osloboditi hrvatski teritorij. U svitanje 4. kolovoza 1995. započela je Operacija Oluja.

Nakon početnog djelovanja snaga HRZ-a te topničke pripreme po vojnim ciljevima hrvatske snage krenule su u akciju istodobno iz 30 pravaca na bojišnici dugoj 700 kilometara. Udarnu snagu na glavnim pravcima napada činile su gardijske brigade, potpomognute specijalnom policijom MUP-a i Hrvatskim gardijskim zdrugom te domobranskim i pričuvnim postrojbama. Glavni smjerovi napada bili su s Dinare i Velebita u pravcu Knina. Već u operaciji Ljeto 95 stvoreni su preduvjeti da s vrhova Dinare prema Kninu krenu 4. i 7. gardijska brigada. S druge strane s Velebita preko Svetog Roka su u pravcu Knina prodirale Specijalne postrojbe MUP-a.

Oslobađanjem Knina, središta neprijateljske pobune u Hrvatskoj, ostvaren je najvažniji strateško-politički i vojni cilj operacije Oluja i cijelog Domovinskog rata. Samo nekoliko dana poslije i na sjevernom dijelu bojišnice neprijateljske snage 21. kordunskog korpusa prisiljene su potpisati predaju.

Operacijom je vraćen u hrvatski ustavno-pravni poredak cijeli okupirani teritorij, osim istočne Slavonije. Oluja je uz Bljesak ključna akcija koja je dovela do kraja Domovinskog rata. U operaciji je oslobođeno 10.400 četvornih kilometara ili 18,4 posto ukupne površine Hrvatske. Uspješna operacija Oluja dovela je i do mirne reintegracije Hrvatskog podunavlja te je značajno doprinijela skorom kraju rata u BiH.

Nakon oslobođenja omogućen je povratak 210.592 Hrvatskih prognanika: s područja oslobođenih “Bljeskom” i “Olujom” 126.909 a iz iz hrvatskog Podunavlja 83.683 osoba.

Praznik se u početku zvao Dan domovinske zahvalnosti. Nazivu je kasnije dodan i “Dan pobjede”, a od 2008. i “Dan hrvatskih branitelja”. Zbog dugog punog naziva, kojem se često dodaje i “obljetnica VRO ‘Oluja'”, u medijima i neformalnoj komunikaciji često se naziva samo “Dan pobjede”.

Nastavi čitati