Od 1. Lipnja na snazi
Upoznajte se s novostima u Prekršajnom zakonu
Već od danas možemo se polako opraštati od prakse neplaćanja prekršajnih kazni zbog odugovlačenja prekršajnih postupaka. Objavljene su izmjene Prekršajnog zakona koje bi od 1. lipnja trebale izazvati revoluciju u prekršajnom sustavu, a izmjene će se uglavnom primjenjivati i na prekršaje počinjene prije 1. lipnja.
Inflaciju prekršaja, ali i neplaćanja novčanih kazni trebala bi zamijeniti veća disciplina kako u propisivanju prekršaj,a tako i u progonu pa neće svaka sitnica iziskivati prekršajnu kaznu, ali s druge strane očekuje se i dramatičan porast svrhovitosti prekršajnih postupaka s naglaskom na naplativosti kazni. Porezna uprava naplatila je samo 12 posto prekršajnih novčanih kazni od 2007. do 2011. godine. Recimo, 2009. podneseno je 233.000 zahtjeva Poreznoj upravi za prisilnu naplatu na iznos od oko 200 milijuna kuna, a naplaćeno je samo 47 milijuna kuna jer je očito slabija naplativost manjih iznosa. Sličan je omjer i u ostalim godinama što znači da je u proteklih desetak godina nenaplaćeno oko milijardu kuna prekršajnih kazni.
Potrošeni su milijuni stranica papira na uzaludne spise, prekršajni suci, policajci, inspektori, zapisničari… potrošili su tisuće radnih sati i, što je najgore, notorno je da se Hrvati ne uzbuđuju kad ih se ulovi u prekršaju jer znaju da je vrijeme, odnosno zastara na njihovoj strani.
Sužava se definicija prekršaja i uvodi tzv. beznačajni prekršaj
Sužava se definicija prekršaja i uvodi tzv. beznačajni prekršaj. Tužitelji neće pokretati postupak ako je stupanj ugrožavanja ili povrede zaštićenog dobra neznatan i ako nema potrebe za kažnjavanjem. To bi trebalo obeshrabriti i predlagatelje da za svaku sitnicu propisuju prekršaje.
Za “prvijenac” će tužitelj moći i oprostiti prekršaj
Sve do nepravomoćne odluke tužitelji mogu odlučiti ne pokrenuti ili ne nastaviti prekršajni progon ako ocijene da to nije svrhovito. Za više prekršaja može biti bespredmetno suditi za sve. Ili, tko prvi put čini neki prekršaj, može mu se oprostiti ako otkloni posljedicu, plati štetu ili propisanu obvezu.
Tužitelj i okrivljenik mogu pregovarati o priznanju i sankciji
Tužitelj i okrivljenik moći će pregovarati o uvjetima priznavanja krivnje i sporazumijevati se o sankciji i drugim mjerama. Ali sud sporazum ne mora prihvatiti ako ocijeni da je na štetu okrivljenika, nezakonit ili da se njime ne postiže svrha kažnjavanja.
Nepravomoćno kažnjeni razmislit će isplati li se žaliti
Kako bi se demotiviralo okrivljenike na podnošenje neutemeljenih prigovora (nerijetko su dovodili do zastare), uvodi se određivanje paušalne svote troškova postupka za drugostupanjsko odlučivanje kad je utvrđena prekršajna odgovornost okrivljenika. Prigovori i žalbe više neće uvijek biti isplativi.
Visoki prekršajni sud rasterećuje se dijela predmeta
U manje složenim predmetima uvode se drugostupanjska vijeća na prekršajnim sudovima u Splitu, Rijeci, Osijeku i Zagrebu. Broj predmeta na Visokom prekršajnom sudu smanjit će i veći novčani cenzusi za primjenu obveznog prekršajnog naloga.
Tužitelji moraju nabaviti adresu okrivljenika
Ovlašteni tužitelji (državni odvjetnik, tijelo državne uprave, pravna osoba s javnim ovlastima, oštećenik) bit će dužni pribaviti adresu prekršitelja prije podnošenja optužnog prijedloga sudu tako da suci neće na to gubiti vrijeme. Tužitelji će prekršitelju uručiti obavijest s uputom o njegovim pravima.
Tko plati odmah, upola jeftinije, a u roku za trećinu
Tko kaznu plati na mjestu izvršenja prekršaja, od 1. lipnja platit će upola manju kaznu. Isto tako tko kaznu plati u zakonskom roku, smatrat će se da je platio puni iznos kazne ako plati samo dvije trećine izrečene novčane kazne.
Prekršajna kazna naplaćivat će se kao ovršna isprava
Prekršajne kazne bit će ovršne isprave pa će se naplaćivati po ovršnim propisima, a ako ne ide, mijenjat će se za rad za opće dobro (svakih 300 kuna za dva radna sata). Tek ako prekršitelj na to ne pristane, išao bi u zatvor (svakih 300 kuna dan zatvora).
Platite kaznu ili vam neće izdati vozačku, registraciju…
Tko ne plati pravomoćno izrečenu kaznu, uskratit će mu se izdavanje ili produljenje vozačke dozvole i registracije vozila, sudjelovanje na natječaju u postupcima javne nabave, osnivanje pravnog subjekta, registriranje obrta i samostalne djelatnosti, koncesije i subvencije.
Prenosi Večermji list
SJETIMO SE S PIJETETOM
Poštovani čitatelji sretan Vam Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja
Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja slavi se u Hrvatskoj 5. kolovoza svake godine kao spomen na pobjedu u Domovinskom ratu. Na taj dan 1995. Hrvatska vojska je oslobodila okupirani grad Knin u vojno-redarstvenoj operaciji Oluja.
Nakon četverogodišnje okupacije gotovo trećine hrvatskog teritorija, života u izbjeglištvu i u strahu od neprijateljskih napada na izložene hrvatske gradove, a nakon brojnih neuspješnih pregovora i mirovnih inicijativa, Republici Hrvatskoj ništa drugo nije preostalo nego vlastitom oružanom silom osloboditi hrvatski teritorij. U svitanje 4. kolovoza 1995. započela je Operacija Oluja.
Nakon početnog djelovanja snaga HRZ-a te topničke pripreme po vojnim ciljevima hrvatske snage krenule su u akciju istodobno iz 30 pravaca na bojišnici dugoj 700 kilometara. Udarnu snagu na glavnim pravcima napada činile su gardijske brigade, potpomognute specijalnom policijom MUP-a i Hrvatskim gardijskim zdrugom te domobranskim i pričuvnim postrojbama. Glavni smjerovi napada bili su s Dinare i Velebita u pravcu Knina. Već u operaciji Ljeto 95 stvoreni su preduvjeti da s vrhova Dinare prema Kninu krenu 4. i 7. gardijska brigada. S druge strane s Velebita preko Svetog Roka su u pravcu Knina prodirale Specijalne postrojbe MUP-a.
Oslobađanjem Knina, središta neprijateljske pobune u Hrvatskoj, ostvaren je najvažniji strateško-politički i vojni cilj operacije Oluja i cijelog Domovinskog rata. Samo nekoliko dana poslije i na sjevernom dijelu bojišnice neprijateljske snage 21. kordunskog korpusa prisiljene su potpisati predaju.
Operacijom je vraćen u hrvatski ustavno-pravni poredak cijeli okupirani teritorij, osim istočne Slavonije. Oluja je uz Bljesak ključna akcija koja je dovela do kraja Domovinskog rata. U operaciji je oslobođeno 10.400 četvornih kilometara ili 18,4 posto ukupne površine Hrvatske. Uspješna operacija Oluja dovela je i do mirne reintegracije Hrvatskog podunavlja te je značajno doprinijela skorom kraju rata u BiH.
Nakon oslobođenja omogućen je povratak 210.592 Hrvatskih prognanika: s područja oslobođenih “Bljeskom” i “Olujom” 126.909 a iz iz hrvatskog Podunavlja 83.683 osoba.
Praznik se u početku zvao Dan domovinske zahvalnosti. Nazivu je kasnije dodan i “Dan pobjede”, a od 2008. i “Dan hrvatskih branitelja”. Zbog dugog punog naziva, kojem se često dodaje i “obljetnica VRO ‘Oluja'”, u medijima i neformalnoj komunikaciji često se naziva samo “Dan pobjede”.
-
Novosti1 danLISTA DEŽURNIH TRGOVINA
Pekarstvo Metkovka u nedjelju radi na četiri lokacije u dolini Neretve
-
Novosti1 danNJEGA I OBLIKOVANJE
Glavni koraci u održavanju brade
-
Novosti3 danaKAKVA MRCINA
Ribar u Neumskom zaljevu ulovio licu od 30 kilograma: ‘Borili smo se skoro sat vremena!’
-
Novosti3 danaDRUŠTVO PRIJATELJA HAJDUKA
DPH Metković za vikend održava tri terenske akcije učlanjivanja u HNK Hajduk Split
You must be logged in to post a comment Login