NASILJE NAD ŽENAMA
Liberalke HSLS-a ukazuju na ekonomsku diskriminaciju trudnica

Međunarodni dan protiv nasilja nad ženama obilježava se odlukom Ujedinjenih naroda od 17. prosinca 1999. godine u znak sjećanja na sestre Mirabal ubijene 25. studenog 1960. godine u Dominikanskoj republici po nalogu diktatora Rafaela Trujilla.
Diljem svijeta aktivistice protiv nasilja u obitelji obilježavaju ovaj dan od 1981. godine. U Kanadi je svaka deseta žena žrtva nasilja svog partnera, u SAD-u svaka šesta, a u Hrvatskoj se svakih 15 minuta fizički zlostavlja jedna žena. Kako većina nasilja ostaje neregistrirana, stvarna statistika je sasvim sigurno i veća.
Liberalke HSLS-a zadnjih nekoliko godina sustavno upozoravaju na problematiku nasilja nad ženama u Hrvatskoj koju smo u medijima promovirali u radnom nazivu „Nasilnike a ne žrtve u sigurne kuće“ ukazujući na problematiku kako su u mnogim slučajevima fizičkog nasilja nad ženama upravo žene s djecom prisiljene odlaziti u sigurne kuće i napuštati svoje dotadašnje okruženje te smo ukazivali na pozitivne primjere iz zakonodavstava zemalja u okruženju, u prvom redu Austrije.
Ove godine upozoravamo na još jedan oblik nasilja nad ženama a to je ekonomsko nasilje. Potaknuti smo najavama o mogućim promjenama Zakona o radu koji bi poslodavcima omogućio davanje otkaza i trudnicama. Podsjećamo i javnost i ministre Mrsića i Opačić na smjernice za zaštitu trudnica Međunarodne agencije rada za nevladine udruge, poslodavce, vlade i radnice izdano kroz njihove tri konvencije o zaštiti materinstva.
Apeliramo da se takva mogućnost ne dozvoli u hrvatskom zakonodavstvu jer bi dovela do diskriminacije trudnica ali i svih žena reproduktivne dobi koje bi time bile u nepovoljnijem položaju kod zapošljavanja i u jednom obliku ozakonila ekonomsko nasilje nad ženama.
SJETIMO SE S PIJETETOM
Poštovani čitatelji sretan Vam Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja

Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja slavi se u Hrvatskoj 5. kolovoza svake godine kao spomen na pobjedu u Domovinskom ratu. Na taj dan 1995. Hrvatska vojska je oslobodila okupirani grad Knin u vojno-redarstvenoj operaciji Oluja.
Nakon četverogodišnje okupacije gotovo trećine hrvatskog teritorija, života u izbjeglištvu i u strahu od neprijateljskih napada na izložene hrvatske gradove, a nakon brojnih neuspješnih pregovora i mirovnih inicijativa, Republici Hrvatskoj ništa drugo nije preostalo nego vlastitom oružanom silom osloboditi hrvatski teritorij. U svitanje 4. kolovoza 1995. započela je Operacija Oluja.
Nakon početnog djelovanja snaga HRZ-a te topničke pripreme po vojnim ciljevima hrvatske snage krenule su u akciju istodobno iz 30 pravaca na bojišnici dugoj 700 kilometara. Udarnu snagu na glavnim pravcima napada činile su gardijske brigade, potpomognute specijalnom policijom MUP-a i Hrvatskim gardijskim zdrugom te domobranskim i pričuvnim postrojbama. Glavni smjerovi napada bili su s Dinare i Velebita u pravcu Knina. Već u operaciji Ljeto 95 stvoreni su preduvjeti da s vrhova Dinare prema Kninu krenu 4. i 7. gardijska brigada. S druge strane s Velebita preko Svetog Roka su u pravcu Knina prodirale Specijalne postrojbe MUP-a.
Oslobađanjem Knina, središta neprijateljske pobune u Hrvatskoj, ostvaren je najvažniji strateško-politički i vojni cilj operacije Oluja i cijelog Domovinskog rata. Samo nekoliko dana poslije i na sjevernom dijelu bojišnice neprijateljske snage 21. kordunskog korpusa prisiljene su potpisati predaju.
Operacijom je vraćen u hrvatski ustavno-pravni poredak cijeli okupirani teritorij, osim istočne Slavonije. Oluja je uz Bljesak ključna akcija koja je dovela do kraja Domovinskog rata. U operaciji je oslobođeno 10.400 četvornih kilometara ili 18,4 posto ukupne površine Hrvatske. Uspješna operacija Oluja dovela je i do mirne reintegracije Hrvatskog podunavlja te je značajno doprinijela skorom kraju rata u BiH.
Nakon oslobođenja omogućen je povratak 210.592 Hrvatskih prognanika: s područja oslobođenih “Bljeskom” i “Olujom” 126.909 a iz iz hrvatskog Podunavlja 83.683 osoba.
Praznik se u početku zvao Dan domovinske zahvalnosti. Nazivu je kasnije dodan i “Dan pobjede”, a od 2008. i “Dan hrvatskih branitelja”. Zbog dugog punog naziva, kojem se često dodaje i “obljetnica VRO ‘Oluja'”, u medijima i neformalnoj komunikaciji često se naziva samo “Dan pobjede”.
- Novosti2 danaLISTA DEŽURNIH TRGOVINA
Pekarstvo Metkovka ove nedjelje radi na četrnaest lokacija na području Doline Neretve
- Novosti17 satiOD 8. DO 10. PROSINCA
Dani Jegulje ovoga vikenda u Hotelu Merlot
- Sport2 danaNERETVA IMA NOVOG TRENERA
Ante Volarević – Džaja novi je trener NK Neretva
- Sport3 danaMETKOVSKI PREMIJERLIGAŠ POJAČAO REDOVE
Kapetan Ribole, Danijel Papić potpisao za RK Metković Mehanika
You must be logged in to post a comment Login