Vinogradari čuvajte vinograde od ‘zlatne žutice’

Vinovu lozu napadaju i oštećuju brojni štetni organizmi koji uzrokuju smanjenje uroda i kakvoće grožđa, a neki i propadanje pojedinih trsova pa i cijelih vinograda. Jedan od takvih štetnih organizama je fitoplazma ‘Candidatus Phytoplasma vitis‘ koja prouzrokuje zlatnu žuticu vinove loze (Flavescence dorée, FD), trenutačno najopasniju bolest vinove loze u Europi. U vinogradima u kojima se pojavi, bolest se brzo širi vektorom, američkim cvrčkom (Scaphoideus titanus Ball) te ukoliko se na vrijeme ne poduzmu odgovarajuće mjere, ubrzo poprima razmjere epidemije uzrokujući velike gospodarske štete koje se očituju u gubitku uroda i propadanju zaraženih trsova.

Zbog velike gospodarske štete te opasnosti od njezina daljnjeg širenja u nezaražena područja, ministar poljoprivrede je donio Akcijski plan za sprječavanje širenja i suzbijanje zlatne žutice vinove loze za razdoblje od 2018. do 2021. Koji se može pogledati na poveznici: http://fisportal.mps.hr/hr/sve/propisi/ , a potom je donešena i: Naredba o poduzimanju mjera za sprječavanje širenja i suzbijanje zlatne žutice vinove loze (»Narodne novine«, broj 48/18).

Sukladno ovoj Naredbi o poduzimanju mjera za sprječavanje širenja i suzbijanje zlatne žutice vinove loze (Grapevine Flavescense dorée) upućujemo posjednike vinove loze da su obvezni provoditi PREVENTIVNE MJERE:

–   Posjednici vinograda obvezni su tijekom vegetacije provoditi vizualne preglede vinove loze te uoče li simptome zaraze odmah izvijestiti Fitosanitarnu inspekciju ili Hrvatsku agenciju za poljoprivredu i hranu ili Upravu za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva Ministarstva poljoprivrede.

–   Suzbijati vektora ako se utvrdi njegova prisutnost u vinogradima, matičnim nasadima i rasadnicima prema naredbi.

–   Posjednik bilja obvezan je zapušteni vinograd privesti poljoprivrednoj proizvodnji te ga redovito obrađivati i održavati u skladu s odredbama zakona o poljoprivrednom zemljištu .

Populacija vektora prati se postavljanjem žutih ljepljivih ploča. Broj postavljanja žutih ljepljivih ploča u vinogradu ovisi o njegovoj površini. Preporučuje se postavljanje minimalno tri žute ljepljive ploče u vinogradima površine do 10 ha.

Program suzbijanja vektora u vinogradima provodi se na ličinkama i odraslim oblicima u najmanje dva tretiranja:

– prvo tretiranje provodi se nakon cvatnje, prema preporučenim rokovima suzbijanja vektora, ovisno o području, obično prva polovica lipnja (ličinke L3 stadija);

– drugo tretiranje provodi se dva do tri tjedna nakon prvoga, početkom srpnja (ličinke i odrasli oblici) ovaj termin se obično preklapa s suzbijanjem druge generacije grožđanih moljaca;

– treće tretiranje provodi se prema preporučenim rokovima suzbijanja vektora, ovisno o području ili ako se tijekom srpnja ulovi tjedno četiri i više odraslih oblika vektora po jednoj žutoj ljepljivoj ploči (po potrebi krajem srpnja). Rokovi suzbijanja mogu se i mijenjati ovisno o pojavi ličinki vektora.

Simptomi žutice vinove loze na oboljelom se trsu pojavljuju najčešće krajem lipnja, a prema jeseni sve su izražajniji. Često se pojavljuju na čitavom trsu, ali mogu se pojaviti samo na mladicima lucnja ili reznika.

Simptomi na listu:

• Kod bijelih sorti grožđa rubovi lišća uvijaju se prema naličju tako da list poprima kopljasti izgled, nepravilno žuti i krut je pa se na dodir drobi.
• Kod crvenih sorti grožđa lišće crveni, a ostali simptomi su isti kao kod bijelih sorti.

Simptomi na mladicama:

• Skraćeni internodiji, mladice ostaju zelene, a tijekom zime smrzavaju se i propadaju.

Simptomi na grozdovima:

• Cvat se ponekad u potpunosti osuši i ostaje na trsu. Ako se simptomi pojave nakon završene cvatnje, grozd postupno vene i ne dozrijeva.

Popis insekticida (na dan 08.06.2020.) registriranih za suzbijanje ovoga vektora:

Sredstva za zaštitu bilja primijeniti prema priloženoj uputi  ili etiketi, a sukladno registraciji.

Podaci o registracijama i dozvolama  sredstva za zaštitu bilja nalaze se u Fitosanitarnom informacijskom  sustavu (FIS baza )  Ministarstva poljoprivrede na web adresi :

https://fis.mps.hr/trazilicaszb/

Zoran Kajić, dipl.ing.agr.
e-mail: zoran.kajic@mps.hr