U Gradskom kulturnom središtu predstavljeno uzgajanje zlatnog kivija

Sinoć je u galeriji Gradskog kulturnog središta održano predstavljanje plantažnog uzgoja kivija u neretvanskoj dolini s naglaskom na intezivan uzgoj zlatnog kivija.

Predavanje su održali agronom Robert Doko, menadžer tvrtke Kiwicado Tony Sinkovich iz Novog Zeladna, inače rodom iz Gradca, uzgajivač kivija Craig Lemon iz novozelandske tvrtke SOL i Draganom Crnomarkovićem koji je događaj i prevodio.

Predavači su predstavili zelenu i zlatnu sortu kivija za koje smatraju da bi obje bile vrlo uspješne u Neretvi, s tim da zlatna sorta, zbog veće potražnje, donosi i veći profit. Zlatni kivi je kultivar kivija koji se razvio u posljednjih petnaestak godina, mesnatiji je od zelenog, ima tanju kožu bez dlačica, pa ga je i lakše guliti, a dozrijeva u rujnu.

Na pitanje zašto su se odlučili na poticanje proizvodnje u Neretvi, Tony Sinkovich najviše ističe pogodnu klimu.

– Činjenice i brojke koje smo dobili od Roberta Doke i Dragana  Crnomarkovića o klimi, tlu, dotoku vode i vjetru u proteklih 15-20 godina upućuju na to da je ova dolina na idealnom mjestu. Ljeta mogu biti vruća, ali nije hladno zimi, proljeća su ugodna, što je zbija važno za razvoj voća. Vjerujem da je dovođenje izvozača i proizvoda u ovu regiju, osobito onoga koji svijet želi i traži, vrlo dobra mogućnost za ovu regiju  – kazao je Sinkovich.

S njim se slaže i uzgajivač Craig Lemon koji dodaje da bi proizvođači, ako se odluče uzgajati kivi, trebali biti zadovoljni dobivenim.

– Ako pogledate kako to izgleda s druge strane Jadrana, uspješno uzgajaju kivi u regiji Latina, pa čak i u sjevernim dijelovima Italije. Koliko sam vidio, okoliš je ovdje sličan, pa zašto ne biste pokušali s uzgajanjem kivija?  Ako proizviđači budu proizvodili prema standardima i proizvedu dobar urod, onda će i prodati svoj proizvod jer postoji svjetska potražnja kivija. Dakle, prodat će ga, a povrat je zbilja dobar tako da bi trebali biti zadovoljni – rekao je Lemon.

Tvrtki Zespri, koja kontrolira količinu sadnica zlatnog kivija na svjetskom tržištu, a time i proizvodnju, u cilju je povećati cjelogodišnju proizvodnju zelenog i zlatnog kivija te je odlučila već postojeću proizvodnju u Europi povećati na još 1800 hektara od kojih je 1200 u Italiji, a lokaciju za ostalih 600 još se treba naći. Vjeruju da bi se mogli pronaći u Hrvatskoj.

Da se Zespri odluči na poslovanje s uzgajivačima iz doline Neretve, u sljedećih pet godina proizvodnju bi trebalo ostvariti na minimalno 150-200 hektara, a idealna brojka bi bila oko 400.

Proizvođačima bi početno ulaganje bilo najveći problem – na jedan hektar zlatnog kivija u 2017. bilo je potrebno uložiti 200 000 kuna. Najviše se novaca treba uložiti u željeznu konstrukciju i sadnice, ali i na sustav navodnjavanja budući da je za uspjeh potrebna dobra drenaža, a biljke bi trebalo zaštiti i od vjetra koje čine najviše štete kiviju.

Međutim, otkupna cijena zlatnog kivija mogla bi biti oko 12 kuna po kilogramu, a  prihod je 2017. bio oko 400 000 kuna.

Da se krene s proizvodnjom u dolini Neretve, potrebno je najprije napraviti studiju izvodljivosti, zatim zasaditi pokusne hektare zelenog i zlatnog kivija i tek onda krenuti u komercijalni razvoj. Ključna tržišta bila bi Francuska, Nizozemska, Belgija i Njemačka.

Poljoprivrednike i potencijalne proizvođače najviše je zanimala izvodivost i isplativost projekta, ali i sigurnost da će se njihovi proizvodi zaista i otkupiti. Predavači su ponovili da je projekt izvodiv, da obiteljska gospodarstva s kojim Zespri poslije imaju uglavnom 2-3 hektara kivija i da tvrtka, zbog velike potražnje, treba još hektara na kojima se kivi proizvodi pa da će zbog toga i zbog toga što je dala licencu za proizvođenje, kivi i otkupiti.

Prisutni su se na kraju mogli zasladiti zlatnim kivijem, a još ostaje vidjeti hoće li kivi u dolini Neretve uspjeti zamjeniti mandarine.

Marija Jeramaz