Demografi smatraju da u Hrvatskoj uoči najavljenog popisa stanovništva živi samo 3.800.000 građana.

Pojedini misle da bi taj broj mogao biti i manji jer mnogi praktično žive u inozemstvu a nisu odjavljeni s mjesta stanovanja u Hrvatskoj.

Naš poznati stručnjak za demografiju, dr. Stjepan Šterc, nedavno je izjavio da nam ne prijeti demografski slom nego da je on već na djelu. Naime, ni u korona-krizi poslodavci ne mogu do radne snage jer su mnogi iz Dalmacije, Like, Banovine ili Slavonije odselili za poslom u inozemstvo. Šterc upozorava da godinama nitko nije slušao demografe pa tek sada neki postaju svjesni što nam se sprema. U Hrvatskoj godišnje umre 20 tisuća ljudi više nego ih se rodi, a za samo godinu dana odnos umrlih i rođenih se rapidno pogoršao.

Pa kako onda dalje, pitamo se?

Postoje, doduše, mjere za stimuliranje rađanja, a urode li one plodom do aktivne radne snage možemo doći tek za 20 ili 25 godina. Bez obzira na to s tim mjerama treba nastaviti ali država (vlast) mora tražiti i neke druge mogućnosti, kao što je useljavanje radno aktivnog stanovništva s obzirom da naša nacija odumire.

Pojedini stručnjaci drže da bi bilo logično rješenje useljenje Hrvata iz Južne Amerike jer kod njih još postoji i živi hrvatski identitet.

To useljavanje treba osmisliti, jer nam nitko neće doći na lijepe riječi. Za to su potrebne određene mjere poput oslobađanja od poreza na dohodak i rješavanje stambenih pitanja. S druge strane, te i takve mjere mogle su donositi i ranije za stanovnike Hrvatske pa danas ne bi govorili o dramatičnosti demografskih prilika.

Novi demografski problem u Hrvata je činjenica da nam je stanovništvo sve starije. Broj emigranata je prije četiri godine bio 6,3 puta veći nego deset godina prije toga, a najviše se povećao broj odseljenih u zemlje EU, čak za 30 puta, najviše u Njemačku i Irsku.

‘Crne prognoze’ stručnjaka kazuju da bi u Hrvatskoj 2051. godine moglo živjeti tek nešto više od tri milijuna ljudi, što znači da bi se broj stanovnika za 30 godina smanjio za četvrtinu.