Ostanimo u kontaktu

DONOSIMO PROGRAM SUSRETA

XV. Neretvanski književni, znanstveni i kulturni susret održat će se u Stonu, Neumu, Metkoviću, Opuzenu, Pločama, Ljubuškom i Čapljini

Objavljeno prije

Od 10. do 12. listopada u Stonu, Neumu, Metkoviću, Opuzenu, Pločama, Ljubuškome i Čapljini održat će se XV. Neretvanski književni, znanstveni i kulturni susret.

Jubilarno izdanje susreta posvećeno je četvorici jezikoslovaca, prevoditelja i folologa: Krsti Spalatinu, Slavku Pavešiću, Stjepanu Krešiću i Luki Vukojeviću.

Donosimo plakat XV. Neretvanskog književnog, znanstvenog i kulturnog susreta kao i skraćene životopise četvorice jezikoslovaca, prevoditelja i filologa kojima će biti posvećen:

Spalatin, Krsto, hrvatski jezikoslovac (Ston, 15. listopada 1909. – u blizini Punto Gorda, Florida, SAD, 16. prosinca 1994.). Studirao romanistiku na Sveučilištu u Zagrebu, gdje je 1934. i doktorirao. Radio je kao gimnazijski profesor i lektor u Ekonomsko-komercijalnoj visokoj školi u Zagrebu. Do Drugoga svjetskog rata uglavnom se bavio francuskim jezikom i književnošću, a nakon Drugoga svjetskoga rata bio je lektor za hrvatski jezik na sveučilištima u Rimu i Napulju (1941. – 1948). Zatim je prešao u SAD, gdje je predavao na Wesleyan College u Iowi (1948. – 1952.), a zatim talijanski i francuski jezik na Sveučilištu Marquette u Milwaukeeiju (1952. – 1975.). Nakon umirovljenja bavio se kontrastivnom lingvistikom, a 1990. objavio je Peterojezični rječnik europeizama. Pisao je, među ostalim, za iseljeničke časopise Hrvatska revija i Journal of Croatian Studies te za zagrebački časopis Marulić.

Pavešić, Slavko, hrvatski jezikoslovac (Konjic, Bosna i Hercegovina, 9. lipnja 1912. –Beograd, 9. prosinca 1975). Na Filozofskome fakultetu u Zagrebu diplomirao je 1936. i doktorirao 1960. disertacijom Jezik Stjepana Matijevića. Bio je srednjoškolski profesor, a od 1950. radio je u Institutu za jezik JAZU. Objavio je radove iz povijesti i suvremenosti hrvatskoga jezika, iz dijalektologije i leksikografije. Urednik je i suautor Jezičnoga savjetnika s gramatikom (1971.), koautor Priručne gramatike hrvatskoga književnog jezika (1979.) i Povijesnoga pregleda, glasova i oblika hrvatskoga književnog jezika (1991.). Sudjelovao je u izradbi Matičina Pravopisa hrvatskosrpskoga književnog jezika (1960.) i Rječnika hrvatskosrpskoga književnog jezika (1967.) te Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika (1967.). U Institutu je neumorno radio na širenju jezične kulture i na podizanju mladoga znanstvenoga kadra, ali je njegov glavni i najteži zadatak bio završetak gotovo stogodišnjega posla na Akademijinu Rječniku hrvatskoga ili srpskoga jezika i na osmišljavanju njegovih Dopuna. Počeo je kao obrađivač, a kao njegov posljednji urednik umro na skupu o Đuri Daničiću, prvom uredniku toga velikoga rječnika.

Krešić, Stjepan, hrvatski klasični filolog i književni prevoditelj (Vinine, Donje Hrasno, Neum, Bosna i Hercegovina, 22. veljače 1915. – Ottawa, Kanada, 21. travnja 1984). Diplomirao i doktorirao filologiju 1941. u Zagrebu. God. 1959. iselio se u Kanadu, gdje je bio profesor na Odsjeku za klasičnu filologiju Sveučilišta u Ottawi. Objavio je više grecističkih i latinističkih studija, a zapaženi su i njegovi prijevodi Krika i bijesa W. Faulknera i Posmrtnih spisa Pickwickova kluba Charlesa Dickensa. Prevodio je i Oscara Wildea, Steinbecka, Zweiga… Uredio je zbornik Suvremena književna hermeneutika i interpretacija klasičnih tekstova (Contemporary Literary Hermeneutics and Interpretation of Classical Texts, 1981). Nekoliko je dana prije smrti u zrakoplovu tijekom povratka s Martinika s Vinkom Grubišićem razgovarao o svojim planovima, o opsežnoj Povijesti hrvatske kulture u četiri poglavlja (na engleskome). Tada je dovršavao Predrenesansu te radio na razdoblju Od Ilirskog preporoda do Prvog svjetskog rata. Prvi je dio Predrenesanse bio priređen, a objavljen je posmrtno pod naslovom The Principal Characteristics of Croatian Literary Culture in the Middle Ages (Journal of Croatian Studies, XXV–XXVI/1983–84). Prevodio je s latinskoga, grčkoga, engleskoga i francuskoga, proučavao izgovorne razlike između američkoga i britanskoga engleskog. Grubišić njegovim najvažnijim tekstom o hrvatskoj književnosti drži The Principal Characteristics of Croatian Literary Culture in the Middle Ages, pregled hrvatske srednjovjekovne književnosti.

Vukojević, Luka, hrvatski jezikoslovac (Šipovača, Ljubuški, Bosna i Hercegovina, 7. listopada 1955. – Zagreb, 24. lipnja 2011.). Osnovnu je školu polazio u rodnome mjestu, a gimnaziju u Ljubuškome. Na Filozofskome faklultetu u Zagrebu završio je 1979. studij kroatistike i filozofije. Godinu je dana radio u Školi za strane jezike u Zagrebu, od 1980. do 1987. na Pedagoškome fakultetu u Osijeku, od 1987. do 1991. bio je lektor hrvatskoga jezika na Sveučilištu u Touluseu, a od 1991. do umirovljenja radio je na Institutu za hrvatski jezik i jezikoslovlje. Magistrirao je 1985. s temom Lingvometodički pristup nezavisnosloženoj rečenici, a doktorirao 2005. s temom Izražavanje posljedičnih odnosa u hrvatskome standardnom jeziku (priređena kao knjiga 2008.). Luka Vukojević autor je brojnih stručnih članaka iz područja standardologije i sintakse. Autor je najvećega dijela najopsežnijega hrvatskog jezičnog priručnika koji nosi naslov Hrvatski jezični savjetnik (1999.) te je jedan od autora knjige Jezični savjeti (2010. i 2011.).

CONCEPT STORE KATE BE LOVE

Kolekcija koju nitko ne smije propustiti: Silvian Heach i Collistar make up

Objavljeno prije

Foto: Dalibor Čutura / Metković NEWS

U Concept store-u Kate be love predstavljena je nova jesen/zima kolekcija talijanskog modnog brenda Silvian Heach, ali ovoga puta u suradnji sa talijanskom kozmetikom Collistar. Suradnja je očarala brojne uzvanike te velike zaljubljenice u modu i kozmetiku.

Nova kolekcija predstavljena je u prekrasnom ambijentu u Concept store-u Kate be love pred zavidnom publikom. Kolekcija jesen/zima insprirana je uspješnim, urbanim ženama koje svojim stilom žele potvrditi svoj identitet. Silvian Heach donosi kolekciju u kojoj se ističe samouvjerenost te poigravanje uzorcima i bojama čime se na kraju svega ističe posebnost. Kolekcija ostaje vjerna šarenim uzorcima, oversize modelima, ali i klasičnim crnim komadima koje svaka žena mora imati. Upravo ovom kolekcijom Silvian Heach potvrđuje spretnost u zadovoljavanju ukusa svakog stila dominirajući pritom kvalitetnim materijalima poput pamuka, svile i vune.

Ovoga puta predstavljanje je bogatije za jedan poseban doživljaj gdje su sve pripadnice ljepšeg spola uživale, jer je Collistar upravo na ovom događaju predstavio novu make up paletu koja nikoga od prisutnih nije ostavila ravnodušnim. Širok izbor boja i sjenila te kvalitetni puderi i rumenila naglašavaju sve ljepote ženinog lica. Nova Collistar kolekcija kozmetike slavi inkluzivnost i različitost te ohrabruje žene da uživaju u svom identitetu.

Brand Silvian Heach, kao i Collistar svojom kolekcijom naglašava kako vjeruju da su žene kojima se obraćaju samopouzdane, odvažne, ali u isto vrijeme i ženstvene i elegantne. Novu kolekciju Silvian Heach možete razgledati u concept store-u na adresi Splitska 2 u Metkoviću, a Collistar kozmetiku pak potražiti u obližnjoj poslovnici Muller-a na adresi Splitska ulica 57.

Za sve one koji nisu nisu mogli prisustovati eventu danas, Concept store Kate be love je osigurao 20% popusta na novu kolekciju i sutra, 19. listopada.

Nastavi čitati
Pekarstvo Metkovka – Reklama10 300×250

Najčitanije