Ostanimo u kontaktu

DONOSIMO PROGRAM SUSRETA

XV. Neretvanski književni, znanstveni i kulturni susret održat će se u Stonu, Neumu, Metkoviću, Opuzenu, Pločama, Ljubuškom i Čapljini

Objavljeno prije

Od 10. do 12. listopada u Stonu, Neumu, Metkoviću, Opuzenu, Pločama, Ljubuškome i Čapljini održat će se XV. Neretvanski književni, znanstveni i kulturni susret.

Jubilarno izdanje susreta posvećeno je četvorici jezikoslovaca, prevoditelja i folologa: Krsti Spalatinu, Slavku Pavešiću, Stjepanu Krešiću i Luki Vukojeviću.

Donosimo plakat XV. Neretvanskog književnog, znanstvenog i kulturnog susreta kao i skraćene životopise četvorice jezikoslovaca, prevoditelja i filologa kojima će biti posvećen:

Spalatin, Krsto, hrvatski jezikoslovac (Ston, 15. listopada 1909. – u blizini Punto Gorda, Florida, SAD, 16. prosinca 1994.). Studirao romanistiku na Sveučilištu u Zagrebu, gdje je 1934. i doktorirao. Radio je kao gimnazijski profesor i lektor u Ekonomsko-komercijalnoj visokoj školi u Zagrebu. Do Drugoga svjetskog rata uglavnom se bavio francuskim jezikom i književnošću, a nakon Drugoga svjetskoga rata bio je lektor za hrvatski jezik na sveučilištima u Rimu i Napulju (1941. – 1948). Zatim je prešao u SAD, gdje je predavao na Wesleyan College u Iowi (1948. – 1952.), a zatim talijanski i francuski jezik na Sveučilištu Marquette u Milwaukeeiju (1952. – 1975.). Nakon umirovljenja bavio se kontrastivnom lingvistikom, a 1990. objavio je Peterojezični rječnik europeizama. Pisao je, među ostalim, za iseljeničke časopise Hrvatska revija i Journal of Croatian Studies te za zagrebački časopis Marulić.

Pavešić, Slavko, hrvatski jezikoslovac (Konjic, Bosna i Hercegovina, 9. lipnja 1912. –Beograd, 9. prosinca 1975). Na Filozofskome fakultetu u Zagrebu diplomirao je 1936. i doktorirao 1960. disertacijom Jezik Stjepana Matijevića. Bio je srednjoškolski profesor, a od 1950. radio je u Institutu za jezik JAZU. Objavio je radove iz povijesti i suvremenosti hrvatskoga jezika, iz dijalektologije i leksikografije. Urednik je i suautor Jezičnoga savjetnika s gramatikom (1971.), koautor Priručne gramatike hrvatskoga književnog jezika (1979.) i Povijesnoga pregleda, glasova i oblika hrvatskoga književnog jezika (1991.). Sudjelovao je u izradbi Matičina Pravopisa hrvatskosrpskoga književnog jezika (1960.) i Rječnika hrvatskosrpskoga književnog jezika (1967.) te Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika (1967.). U Institutu je neumorno radio na širenju jezične kulture i na podizanju mladoga znanstvenoga kadra, ali je njegov glavni i najteži zadatak bio završetak gotovo stogodišnjega posla na Akademijinu Rječniku hrvatskoga ili srpskoga jezika i na osmišljavanju njegovih Dopuna. Počeo je kao obrađivač, a kao njegov posljednji urednik umro na skupu o Đuri Daničiću, prvom uredniku toga velikoga rječnika.

Krešić, Stjepan, hrvatski klasični filolog i književni prevoditelj (Vinine, Donje Hrasno, Neum, Bosna i Hercegovina, 22. veljače 1915. – Ottawa, Kanada, 21. travnja 1984). Diplomirao i doktorirao filologiju 1941. u Zagrebu. God. 1959. iselio se u Kanadu, gdje je bio profesor na Odsjeku za klasičnu filologiju Sveučilišta u Ottawi. Objavio je više grecističkih i latinističkih studija, a zapaženi su i njegovi prijevodi Krika i bijesa W. Faulknera i Posmrtnih spisa Pickwickova kluba Charlesa Dickensa. Prevodio je i Oscara Wildea, Steinbecka, Zweiga… Uredio je zbornik Suvremena književna hermeneutika i interpretacija klasičnih tekstova (Contemporary Literary Hermeneutics and Interpretation of Classical Texts, 1981). Nekoliko je dana prije smrti u zrakoplovu tijekom povratka s Martinika s Vinkom Grubišićem razgovarao o svojim planovima, o opsežnoj Povijesti hrvatske kulture u četiri poglavlja (na engleskome). Tada je dovršavao Predrenesansu te radio na razdoblju Od Ilirskog preporoda do Prvog svjetskog rata. Prvi je dio Predrenesanse bio priređen, a objavljen je posmrtno pod naslovom The Principal Characteristics of Croatian Literary Culture in the Middle Ages (Journal of Croatian Studies, XXV–XXVI/1983–84). Prevodio je s latinskoga, grčkoga, engleskoga i francuskoga, proučavao izgovorne razlike između američkoga i britanskoga engleskog. Grubišić njegovim najvažnijim tekstom o hrvatskoj književnosti drži The Principal Characteristics of Croatian Literary Culture in the Middle Ages, pregled hrvatske srednjovjekovne književnosti.

Vukojević, Luka, hrvatski jezikoslovac (Šipovača, Ljubuški, Bosna i Hercegovina, 7. listopada 1955. – Zagreb, 24. lipnja 2011.). Osnovnu je školu polazio u rodnome mjestu, a gimnaziju u Ljubuškome. Na Filozofskome faklultetu u Zagrebu završio je 1979. studij kroatistike i filozofije. Godinu je dana radio u Školi za strane jezike u Zagrebu, od 1980. do 1987. na Pedagoškome fakultetu u Osijeku, od 1987. do 1991. bio je lektor hrvatskoga jezika na Sveučilištu u Touluseu, a od 1991. do umirovljenja radio je na Institutu za hrvatski jezik i jezikoslovlje. Magistrirao je 1985. s temom Lingvometodički pristup nezavisnosloženoj rečenici, a doktorirao 2005. s temom Izražavanje posljedičnih odnosa u hrvatskome standardnom jeziku (priređena kao knjiga 2008.). Luka Vukojević autor je brojnih stručnih članaka iz područja standardologije i sintakse. Autor je najvećega dijela najopsežnijega hrvatskog jezičnog priručnika koji nosi naslov Hrvatski jezični savjetnik (1999.) te je jedan od autora knjige Jezični savjeti (2010. i 2011.).

POZIV NA WEBINAR

Kako iskoristiti krizu za osobni rast i razvoj poslovanja

Objavljeno prije

Centar za poduzetništvo Dubrovačko-neretvanske županije organizira besplatni webinar na temu „Kako iskoristiti krizu za osobni rast i razvoj poslovanja“ u četvrtak, 09. travnja 2020. godine s početkom u 10.00 sati.  Predavanje će održati psihoterapeutkinja  i poduzetnica mr.spec. Karmen Kmetović Prkačin.

Karmen se kao i većina poduzetnika našla u nezavidnoj situaciji te će nam kroz osobno i psihoterapijsko iskustvo dati odgovore na slijedeća pitanja:

  1. Kako kolektivna kriza utječe na pojedinca?
  2. Zašto je važno prepoznati strah i druge emocije?
  3. Zašto je važno ne podcijeniti ozbiljnost situacije?
  4. Kojem od tri pristupa osobnog odgovora na krizu pripadate?
  5. Postoji li sigurnost?
  6. Zašto neki ljudi uspiju unatoč krizi?
  7. Koji su ključni elementi izlaska iz krize?
  8. Kako misliti načinom pobjednika?
  9. Praktični dio: korištenje metode upravljanje emocijama i smanjenja stresa

Kako će se situacija s Korona virusom razvijati i u kojoj će mjeri ostaviti posljedice na globalno gospodarstvo, nitko ne zna. Kolektivna kriza utječe na pojedinca. Javlja se potencijalni strah što zbog osjećaja gubitka kontrole nad situacijom što zbog neizvjesnosti trajanja. Koliko god na prvu izgledalo da smo bespomoćni, ipak nismo. Postoje načini i metode koji mogu poslužiti i promijeniti način razmišljanja. Možete krizu iskoristiti i iz ove situacije izaći kao pobjednik.

Za sudjelovanje na webinaru prijavite se putem:

– poveznice https://forms.gle/RZTMsticWCqZ2XGG7,

– maila dcp@dcp.hr,

– ili telefona 020/418-401.

Nastavi čitati
Pekarstvo Metkovka – Reklama1 300×250
Grey&Pardino Pub Kviz 300px

Najčitanije