U Hrvatskoj je prošle godine zabilježeno oko 2000 beskućnika, pravi broj mogao bi biti i veći

Foto: Ivica Galović/PIXSELL

Svake godine 10. listopada se obilježava Svjetski dan beskućnika pa se zbog toga, u Hrvatskoj i u svijetu, provode aktivnosti s ciljem senzibiliziranja javnosti za problematiku beskućništva.

Iako je Hrvatska u EU po statističkim podacima na dnu po broju beskućnika, beskućništvo je ipak rastući socijalni problem u Republici Hrvatskoj. Tako je, na primjer, beskućnika u 2016. bilo oko 2000 dok je mjesta za njih u prihvatilištima bilo tek oko 450.

No, brojka bi mogla čak biti i veća. Hrvatska mreža za beskućnike danas će, u sklopu obilježavanja Svjetskog dana beskućnika u Rijeci predstaviti ETHOS tipologiju beskućništva. Beskućnicima se, prema njoj, smatraju i osobe koje nemaju uređeno stanovanje i privremeno susmještene u institucije, osobe koje žive u nastambama bez struje i vode, kamp kućicama, podrumskim neuvjetnim stanovima, poslovnim prostorima, garažama i sl. Stoga se u Hrvatskoj, prema ETHOS tipologiji i zadnjim dostupnim podatcima, beskućnicima se može smatrati oko 7000 osoba.

Niz različitih životnih okolnosti i problema dovode do beskućništva. Glavni uzrok je, naravno, siromaštvo, a Hrvatska je među prve četiri zemlje s najvećim udjelom dugotrajno siromašnih pa bi se ono vrlo lako moglo povećati.

Činjenica je da, iako beskućnici nisu jedina ugrožena kategorija društva, oni su često najomraženija. Na njih se često gleda na osobe koje se na ulici treba zaobići, a razlozi njihovog beskućništva su različiti – od neke vrste ovisnosti do gubitka posla. Iz besućništva je i često jako teško izaći, što zbog neosjetljivosti društva, što zbog manjka prilika koje se beskućniku pružaju.

Da bi se ovakva situacija promijenila, ili bar poboljšala, na svima nama da radimo na prevenciji  beskućništva, ali i u što bržem i kvalitetnijem socijalnom uključivanju beskućnika u normalan život.