Ostanimo u kontaktu

RADIONICA U PRIRODOSLOVNOM MUZEJU

Što je zapravo snježna pahuljica?

Objavljeno prije

Foto: ilustracija/Facebook/Prirodoslovni muzej Metković

Foto: ilustracija/Facebook/Prirodoslovni muzej Metković

Prirodoslovni muzej Metković poziva vas u subotu, 4. studenog u 10 sati na radionicu na kojoj će se potražiti odgovor na pitanje: Što je zapravo snježna pahuljica?

Ispratili smo ljeto i ptice selice, podsjetili se kako nastaje kišna
kap, pogledali u muzeju tko spava zimski san, a o jednom dijelu praznika koji su pred nam svi maštamo. Kad bi barem pao snijeg!

Koliko puta smo kao djeca pokušavali zadržati pahuljice na rukavicama i promatrati ih, ali nam nije uspijevalo jer je toplina našeg tijela uskoro obavila svoj zadatak i otopila pahulju. Kristali snijega su čovjeku najpoznatiji i najdostupniji prirodni kristali. Možemo reći da nam oni pokazuju svu ljepotu prirode u malom. Zajedno ćemo otkriti tajne snježne pahuljice. Jeste li znali da se smatra da je podjednako nemoguće pronaći dvije identične pahuljice i dva identična lista koja su pala sa stabla u jesen.
Ponesite oštre škarice, naučit ćemo kako izraditi jedinstvene pahuljice i ukrasiti svoj dom za blagdane.

Snježne pahulje poprimaju najrazličitije oblike, a njihova građa već desetljećima okupira znanstvenike. Pahulja se sastoji sitnih ledenih kristala koji najčešće imaju oblik šesterokutne prizme.
Ledenim kristalima znanstvenici su se počeli baviti u 17. stoljeću. Nijemac Johannes Kepler je tako 1611. istraživao simetriju šesterokutne strukture i pokrenuo prvu studiju o snježnim pahuljicama. Francuz Rene Descartes je pak crtao shematske prikaze različitih oblika kristala.
Međutim, tek je izum mikroskopa nekoliko godina kasnije omogućio detaljniju analizu kristala. Englez Robert Hooke je tako prvi pomoću povećala otkrio kompleksnu strukturu pahulja, dok je sredinom 20. stoljeća Japanac Ukichiro Nakaya proveo prvo sistematično istraživanje. U svom laboratoriju je čak proizveo vlastite snježne pahulje.
Svaka je jedinstvena
Godine 1952. uvedeno je sedam službenih kategorija snježnih pahuljica koje je popisala Međunarodna komisija za snijeg i led. No, Nakaya je pahulje podijelio u više od 40 morfoloških oblika, a njegovi nasljednici su otkrili čak 80 različitih vrsta. Unatoč velikoj različitosti sve pahulje imaju šesterokutni oblik jer se molekule uvijek spajaju pod kutom od 120 stupnjeva.
Snijeg nije ledena voda, kao što mnogi vjeruju, nego pravilno kristalizirana vlaga. Što je temperatura u oblacima niža od nula stupnjeva, to se više kapljica pretvara u ledene kristale. Smatra se da ne postoje dvije pahulje koje u potpunosti nalikuju jedna drugoj, te su upravo iz tog razloga različiti oblici kategorizirani u 80 spomenutih skupina. Smatra se da je podjednako nemoguće pronaći dvije identične pahuljice i dva identična lista koja su pala sa stabla u jesen.
Prosječna pahuljica ima promjer od pet milimetra i težinu od 0,004 grama. Najveća ikad viđena pahuljica imala je, prema Guinnessovoj knjizi rekorda, promjer od 38 centimetra.

Zanimljivo
Kada kristal oteža, počet će padati iz oblaka, a na svom će se putu kroz atmosferu sudarati i sljepljivati s drugim kristalima. Tako nastaju snježne pahulje. Tijekom padanja iz oblaka prema tlu, kristalići se međusobno sudaraju, spajaju, razbijaju, djelomično tope ili spajaju s kišnim kapima pa to sve utječe na konačan oblik snježne pahuljice. Iz tog razloga je snijeg koji pada najčešće nepravilnog oblika. Između kristala i pahuljica nalaze se praznine ispunjene zrakom. Kad snijeg padne na tlo, zrak ostaje zarobljen između kristala, pa se zato čuje zvuk kad gazimo po netaknutom snijegu. Zvuk ovisi o temperaturi, ali i o strukturi snijega. Tada dolazi do loma ledenih kristala kroz koje onda izlazi zrak.

Prirodoslovni muzej Metković

VAŽNA OBAVIJEST ZA GRAĐANE

Zahtjevi za izdavanje e-osobne iskaznice zaprimaju se do četvrtka, 29. srpnja 2021. do 15 sati

Objavljeno prije

Zbog prilagodbe proizvodnih sustava AKD-a, u petak 30. srpnja 2021. godine građani neće moći podnijeti zahtjev za izdavanje osobnih iskaznica.

Od ponedjeljka, 2. kolovoza 2021. godine zaprimaju se zahtjevi za izdavanje elektroničkih osobnih iskaznica 2. generacije koje će sadržavati i biometrijske identifikatore nositelja osobne iskaznice.

Naime, Uredba (EU) 2019/1157 Europskog parlamenta i Vijeća o jačanju sigurnosti osobnih iskaznica građana Unije i boravišnih isprava koje se izdaju građanima Unije i članovima njihovih obitelji koji ostvaruju pravo na slobodno kretanje počinje se primjenjivati 2. kolovoza 2021. godine te stupa na snagu Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o osobnoj iskaznici (Narodne novine, broj 144/20.), koji je donesen radi provedbe navedene Uredbe.

U svrhu izrade novih osobnih iskaznica 2. generacije potrebne su kompleksne nadogradnje tehničkih i proizvodnih sustava AKD-a, kao ovlaštene pravne osobe za tehničku izradu osobnih iskaznica te je potrebno implementirati nova poslovna i sigurnosna pravila na sustavu.

Nadogradnja tehničkih i proizvodnih sustava Agencije za komercijalnu djelatnost (AKD) za izradu osobnih iskaznica 2. generacije odvijat će se od 30. srpnja do 1. kolovoza 2021. godine.

Građanima je stoga omogućeno zaprimanje zahtjeva za izdavanje elektroničkih osobnih iskaznica 1. generacije najduže do četvrtka, 29. srpnja 2021. godine do 15 sati, dok u petak 30. srpnja 2021. godine građani neće moći podnijeti zahtjev za izdavanje osobnih iskaznica, ali će moći preuzimati izrađene osobne iskaznice.

Unaprijed zahvaljujemo građanima na strpljenju i razumijevanju!

Nastavi čitati
Pekarstvo Metkovka – Akcija Sl9 Banner 300×250
SNJEŽANA ĆUŽE 300px

Najčitanije