DOK ĆE TISUĆE TONA MANDARINA ZAVRŠIT NA DEPONIJU

Perica Palinić, vlasnik “Karlo promet” iz Metkovića, donirao sedam tona mandarina bolnicama i domovima za nezbrinutu djecu u Zagrebu i Karlovcu

Desetak tisuća tona mandarina završit će na deponiju: Zašto država potiče zbrinjavanje trulih plodova, umjesto da osigura donacije svježih voćki?

Objavljeno prije

4 godine

10. studenoga 2020.

Autor

Dalibor Čutura

Foto: Denis Jerkovic/Cropix

Tužno, ali istinito: u dolini Neretve na smetlištima završe stotine tona mandarina. Porazna je to statistika poglavito kada se zna da ima toliko potrebitih koji bi se rado osladili žutim plodovima. Ipak, tek rijetki se odlučuju na donacije premda u Hrvatskoj ima ljudi koji sebi ne mogu priuštiti mandarinu.

Nažalost, po pitanju sufinanciranja donacija nije se iskazala ni država koja potiče zbrinjavanje trulih plodova umjesto da osigura da zdrave i jestive mandarine nađu put do humanitarnih udruga, ustanova, bolnica, domova socijalne skrbi, piše Slobodna Dalmacija.

Perica Palinić, vlasnik poduzeća “Karlo promet” iz Metkovića, koje se bavi otkupom mandarina ovih je dana donirao sedam tona mandarina dječjoj bolnici u Klaićevoj, KBC-u Rebro te domovima u Zagrebu i Karlovcu koji se skrbe o nezbrinutoj djeci.

ULTIMATE SPORTS GYM Grupni trening – 740

Ova humana gesta vrijedna je pažnje i divljenja jer Perica je mandarine otkupio od proizvođača i transportirao na odredište u vlastitom aranžmanu.

Međutim s njom su se otvorila i brojna pitanja oko donacija voća u Hrvatskoj. Unatrag nekoliko godina donacije mandarina i jabuka humanitarnim ustanovama, udrugama, bolnicama i staračkim domovima financirala je Europska komisija no već treću godinu od toga se odustalo, a naše Ministarstvo poljoprivrede ima drukčiji sustav potpora koje ne uključuje mogućnost donacija.

Podsjetimo, EU komisija je ukinula takve donacije koje su bile spas za neretvanske proizvođače mandarina, kada mandarine nisu mogli prodati regularno na tržištu. Financijskom potporom Europske komisije, koja je prvenstveno bila usmjerena na ublažavanje šteta poljoprivrednicima zbog embarga ruskog tržišta na koje se više mandarina ne može izvoziti, neretvanski poljoprivrednici bili su iznimno zadovoljni, a u Hrvatsku se slijevalo oko 40 milijuna kuna potpora iz EU-a. Takva cijena, dakle koju je financirala europska komisija, iznosila bi u konačnici oko 2,5 kuna za kilogram mandarina, što je duplo više negoli se za istu takvu mandarinu može dobiti u tržišnim uvjetima. Dakle, u lancu proizvodnje i prodaje svi su bili zadovoljni i proizvođači, otkupljivači i krajnji potrošači, koji su u konačnici sladili besplatnim mandarinama. Nažalost, od toga više nema ništa pa su donacije svedene samo na osobne geste pojedinaca kakav je i poduzetnik Palinić.

Ove jeseni na smetlištu će završiti stotine tona mandarina i jabuka zbog nemogućnosti prodaje i neisplativosti berbe. Dio je to poražavajuće statistike o propadanju tisuće tona voća, povrća umjesto da se donira potrebitim građanima ili institucijama.

Zbrinjavanje trulih plodova

Prema gruboj računici na jednom hektaru mandarina, gdje se može ubrati 40 tona plodova oko osam tona je mandarine druge i treće klase, koja će propasti. Država će za zbrinjavanje takvih plodova izdvojiti dvadesetak milijuna kuna kako bi se spriječilo širenje štetnika sredozemne voćne muhe koja se leže u trulim plodovima. Umjesto da se novac preusmjeri u sufinanciranje donacija mandarina potrebitima, kako bi se s njima sladili i oni koji ih sebi ne mogu priuštiti, kod nas se potiče zbrinjavanje trulih plodova.

Piše Slobodna Dalmacija

Povezane teme:Donacija mandarina Neretvanska mandarina vijest

Sljedeća ZAŠTITNIK, SIROMAŠNIH, PUTNIKA I VINOGRADARA

Sveti Martin, prvi svetac koji nije mučenik

Prethodna ČEKAJU VAS ZANIMLJIVI POKLONI

HGSS povodom 70. obljetnice daruje svoje pratitelje na društvenim mrežama

IZLOŽBA 'DAMNATIO MEMORIAE'

U Metkoviću započeli Dani biskupa dr. Josipa Marije Carevića

Objavljeno prije

26 minuta

23. ožujka 2025.

Autor

Dalibor Čutura

Foto: Metkovic.hr

Otvorenjem izložbe povijesnih dokumenata pod nazivom Damnatio memoriae (Zabranjeno sjećanje – zatiranje) sinoć su u Galeriji GKS-a u Metkoviću započeli Dani biskupa dr. Josipa Marije Carevića (1883.-1945.).

Izložbu je otvorio gradonačelnik Dalibor Milan, a o životu i djelovanju znamenitog dubrovačkog biskupa, rođenog Metkovca, mučenika i promicatelja slobode vjeroispovijesti i dostojanstva svakog čovjeka govorili su predsjednica Ogranka Matice hrvatske u Metkoviću prof. Zorana Vekić, jedan od autora Mario Talajić te zadarski nadbiskup u miru, a prije toga i dubrovački biskup Želimir Puljić.

Izložbu su priredili don Josip Krpić, Mario Talajić i Mijo Igor Ostojić, a opus se sastoji od 42 plakata na kojima su prikazani dokumenti, fotografije, novinski članci i sl., koji prikazuju život, djelovanje te mučeničku smrt biskupa Carevića. Za dizajn i grafičku pripremu izložbe zaslužan je Nikša Martinac, a dokumenti su iz zbirki Matka Križanca, Marija Talajića, Vivian Grisogno, Nikice Carevića i Lukrecije Oman Dobrić.

Izložena građa bit će darovana Državnom arhivu u Dubrovniku te pohranjena u Arhivskom sabirnom centru Metković-Opuzen-Ploče. Vrijedi istaknuti kako opus izložbe čini i veliki portret biskupa Carevića, a koji je njegova pranećakinja Vivian Grisogno darovala Župi sv. Ilije – proroka Metković.

Inače, Dane biskupa dr. Josipa Marije Carevića organiziraju Grad Metković, Ustanova za kulturu i sport Metković, Ogranak Matice hrvatske u Metkoviću te Udruga Hrvatski domobran – Ogranak Metković. Program se nastavlja i danas (nedjelja, 23. ožujka) u 16:45 kada će biti otkrivanje spomen-ploče na rodnoj kući biskupa dr. Carevića (Ulica S. Radića 16 (bivša zgrada ŠUP-a). U 18 sati u župnoj crkvi sv. Ilije proroka održat će se svečana spomen-misa o 80. godišnjici mučeničke smrti biskupa dr. Carevića, koju će predslaviti mons. dr. Želimir Puljić, nadbiskup zadarski u miru.

Josip Marija Carević rođen je u Metkoviću 16. veljače 1883. Školovao se u klasičnoj gimnaziji u Splitu, potom je studirao na Papinskom sveučilištu Gregoriana u Rimu, gdje je doktorirao filozofiju i teologiju. Za svećenika je zaređen 28. listopada 1908. godine. Pastoralno djelovanje započeo je u Splitu, gdje je bio kateheta, profesor i duhovnik, a od 1924. godine kanonik Stolnog kaptola. Snažno je iskazivao socijalnu svijest te su ga prozvali „ocem siromaha“.

Dubrovačkim biskupom imenovan je 13. travnja 1929. godine. Za vrijeme svoje biskupske službe, biskup Carević kontinuirano je pomagao siromašnima te se zalagao za dobru duhovnu klimu. Uz ostalo je organizirao podizanje križa na Srđu.

Zatražio je razrješenje od službe te je umirovljen 1940. godine. Nastanio se u Zagrebu i stavio na raspolaganje zagrebačkom nadbiskupu Alojziju Stepincu. Obavljao je razne službe na udaljenim župama, a u drugoj polovici rata boravio je u Vižovlju u Hrvatskom zagorju, duhovno pomažući puk na tromeđi župa Veliko Trgovišće, Klanjec i Luka. Najvjerojatnije je na Veliki petak 1945. godine okrutno mučen i umoren. Do danas se ne zna gdje su pokopani njegovi posmrtni ostaci.

Izvor: Metkovic.hr