PRIZNANJA
Pedijatrica Ksenija Kaleb izabrana za najliječnicu godine
U povodu Svjetskog dana bolesnika 11. veljače, Udruga hrvatskih pacijenata (UHP) u srijedu je titule “najliječnice” i “najsestre” u 2019. dodijelila pedijatrici iz Metkovića Kseniji Kaleb te medicinskoj sestri iz Zagreba Verici Farkaš.
Zahvalnice za predani rad i povjerenje koje su im iskazali pacijenti uručili su im predsjednik UHP-a Marijo Drlje i ministar zdravstva Vili Beroš.
“Svi ćemo sigurno jednoga dana biti pacijenti. Ponekad iznutra nije moguće prepoznati sve disfunkcionalnosti u sistemu i potreban je pogled izvana koji bi nam pomogao da unaprijedimo funkcioniranje čitavog sustava. To UHP i radi”, rekao je Beroš i zahvalio UHP-u na nastojanjima da poboljšaju zdravstveni sustav.
Najavio je kako će u radu dokazivati da ima sluha za sve probleme, poglavito malih ljudi pedijatrijske populacije, te će se fokusirati na unaprjeđenje, dostupnost i kvalitetu zdravstvene zaštite.
Beroš: Država se neadekvatno ponaša pa ne isplaćuje prekovremene
Istaknuo je da zdravstveni sustav nose medicinske sestre i liječnici, ali i kazao da se država “ponekad neadekvatno ponaša pa prekovremene ne isplaćujemo kako trebamo”.
Dodao je da će, osim pacijenata, u fokusu njegova djelovanja biti ljudski potencijali, odnosno sestre i liječnici, te da će napraviti sve što je u okviru njegovih mogućnosti da se posveti njihovim problemima.
Predsjednik UHP-a Marijo Drlje istaknuo je da zahvalnice dodjeljuju u znak pažnje kako bi se oboljeli mogli zahvaliti zdravstvenim djelatnicima na svemu što čine za njih te preko pojedinca cjelokupnom sustavu reći – hvala.
Liječnica Ksenija Kaleb radi kao pedijatrica u Domu zdravlja Metković. Široj javnosti postala je poznata kao liječnica koja je prošle godine govorila o propustima u zdravstvenoj skrbi u Metkoviću uslijed tragične smrti devetogodišnjeg Gabrijela Bebića, za što je dobila veliku podršku građana.
Drlje je istaknuo kako je upravo Gabrijelova majka bila jedna od onih koji su je podržali zbog njezine dostupnosti, razumijevanja, empatije i odnosa prema pacijentima kao prema vlastitoj djeci.
Kaleb: Rad s djecom veliki izazov i obilje radosti
“Ovo priznanje ne doživljavam samo osobno, nego kao poticaj i poštovanje za sve liječnike koji vrijedno, odgovorno i predano rade svoj posao. Biti najdoktor nosi čast i obavezu da u daljnjem radu budem još požrtvovnija, vrijednija, predanija, da stječem nove vještine i znanja kako bi pomagala svojim malim pacijentima”, rekla je Kaleb.
Naglasila je da rad s djecom nosi velik izazov i obilje radosti, jer s malom djecom postaješ iskreniji, neiskvareniji, jednostavniji i spontaniji. Upravo zbog toga, pedijatrija joj je uvijek bila prvi izbor.
Nagrađena medicinska sestra Verica Farkaš 25 godina radi u zagrebačkoj Kliničkoj bolnici “Merkur” u Klinici za dijabetes “Vuk Vrhovac” kao sestra edukator, gdje pacijentima pomaže da se bolje nose s kroničnim oboljenjem.
Uz svoju osnovnu dužnost radi i kao koordinatorica za pružanje zdravstvene zaštite hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji kojima osigurava pravovremeno liječenje, za što nije dodatno plaćena.
Farkaš: Ponosna sam što su pacijenti prepoznali moj trud
“Ovo priznanje mi znači puno i jako sam ponosna što su pacijenti prepoznali moj trud. Uvijek sam bila spremna pomoći ljudima i drago mi je kad nekome pomognem, stoga se kao sestra osjećam kompletno i bolje”, rekla je Farkaš.
Zahvalnice za najzdravstvene djelatnike dodjeljuju se 14. put za redom s ciljem poticanja društva na solidarnost, plemenitost, humanost i zahvalnosti. Nagrađene predlažu i biraju pacijenti, a odabir se potvrđuje i ocjenama kolega iz struke.
Piše: Jutarnji list
SREDIŠNJA PROSLAVA U ZADRU
Obilježavanje 32. obljetnice vojno-redarstvene operacije Maslenica
Danas se u Zadru održava središnja svečanost obilježavanja 32. obljetnice vojno-redarstvene operacije Maslenica. Bila je to prva oslobodilačka akcija hrvatskih vojnih i policijskih snaga, nakon koje su ponovno prometno povezani sjever i jug Hrvatske. Maslenica je po mnogočemu bila prekretnica i jedna od najodlučnijih bitaka Domovinskog rata.
Središnja proslava VRO-a Maslenica, pod pokroviteljstvom Ministarstva hrvatskih branitelja, Ministarstva obrane i Ministarstva unutarnjih poslova te u organizaciji Zadarske županije i Grada Zadra počela je jutros u 8 sati budnicom ulicama Zadra. Nakon toga mnogobrojna izaslanstva odala su počast poginulim, preminulim te nestalim braniteljima kod Središnjeg križa na gradskom groblju u Zadru, kod spomen-obilježja 3. bojne Imotski sokolovi 4. gardijske brigade Pauci te kod spomen-obilježja Kocka. Slijedio je Mimohod pripadnika OSRH i MUP-a s ratnim zastavama, koji su prodefilirali gradskim ulicama.
Svečanost je nastavljena odavanjem počasti kod spomen obilježja 3. gardijske brigade Kune u Kašiću te odavanjem počasti kod spomen obilježja 4. gardijske brigade Pauci u Islamu Latinskom kod Zelenog hrasta i kod spomen obilježja križa za sve poginule hrvatske branitelje u VRO Maslenica ‘93 kod Masleničkog mosta. Proslava se nastavila svetim misama za poginule hrvatske branitelje u crkvi Marije zaštitnice kršćana u Paljuvu i Crkvi sv. Frane u Podpragu.
Obilježavanju i proslavi 32. obljetnice VRO Maslenica prisustvovali su i članovi Udruge veterana 4.gardijske brigade DNŽ koji su tom prilikom posjetili mjesta pogibije imotskog sokola pok. Marija Glavote i pok. Marija Nikolića-Kiša iz Krvavca gdje su kod spomen obilježja zapalili svijeće. U akciji Maslenica u sastavu 4.gardijske brigade sudjelovala je i A satnija ZNG iz Metkovića u kojoj je poginuo pok. Mario Nikolić-kiš iz Krvavca a ranjeno je 17 pripadnika.
Akcija Maslenica, kodnog naziva “Gusar”, jedna od prvih velikih oslobodilačkih operacija Hrvatske vojske i policije počela je 22. siječnja, 1993. u 6 sati ujutro, a glavni ciljevi operacije postignuti su već nakon 72 sata. Cilj operacije bio je uspostaviti kopnenu prometnu povezanost sjevera i juga Hrvatske na dionici Zadar − Maslenica − Karlobag oslobađajući mjesta u zaleđu Zadra i odbacivanjem neprijatelja dalje u dubinu od hrvatske obale. Ovladati ključnim strateškim točkama na Velebitu od Svetog brda do Tulovih greda radi čvršće i sigurnije obrane oslobođenih prostora te stvaranja pretpostavki za nove oslobodilačke operacije. Osloboditi važne objekte, Zrakoplovnu bazu i aerodrom u Zemuniku, čime se stvaraju pretpostavke za uspostavu i zračne prometne povezanosti sjevera i juga Hrvatske. Napadni dio operacije trajao je šest dana, od 22. do 27. siječnja 1993. dok se faza aktivne obrane oslobođenih područja protezala do početka travnja 1993. kad je intenzitet neprijateljskih napada znatno smanjen, no obrana oslobođenih područja nastavljena je i dalje. Sudionicima operacije Maslenica ova bitka u sjećanju je kao najkrvavija bitka Domovinskog rata. Gotovo dva mjeseca trajale su svakodnevne tenkovske i pješačke borbe. Neprijatelj je dovukao sve najbolje snage iz okupiranih dijelova Hrvatske te iz Srbije i Bosne i Hercegovine u nakani da povrati izgubljeno ali nije uspio u naumu. Pontonski most od pet teglenica dugačak 279 metara i širine 18 metara otvoren je 18. srpnja 1993. preko kojeg je tekao cestovni promet između sjevera i juga Hrvatske.
-
Novosti2 danaSVEČANOST "DIES ACADEMICUS"
Metkovac doc. prim. dr. sc. Tomislav Bulum izabran za redovitog člana Akademije medicinskih znanosti Hrvatske
-
Crna kronika2 danaNESREĆA U LOVU
Zbog neopreznog ispaljivanja metka lakše ozlijeđen drugi lovac
-
Sport1 danPRVENSTVO HRVATSKE U BOĆANJU
Juniori BK Metković upisali prvu prvenstvenu pobjedu!
-
Sport1 danTRANSFERI I PRIPREMNE UTAKMICE
NK Neretva započela pripreme za nastavak sezone