Neretvanski srednjoškolci obilježili Međunarodni dan vlažnih staništa

Predstavnici Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije danas su s neretvanskim srednjoškolcima obilježili Međunarodni dan vlažnih staništa edukativnim obilaskom Ramsar područja Delta Neretve i posjetom Aheološkom muzeju Narona te Prirodoslovnom muzeju Metković.

Dan vlažnih staništa, ove godine pod temom Vlažna staništa za održivu budućnost urbanih područja, obilježava se 2. veljače.

U obilježavanju su sudjelovali učenici i profesori srednjih škola iz Metkovića, Opuzena i Ploča. Profesorica Gimnazije Metković Marija Volarević kazala je da je edukativni obilazak bio namijenjen učenicima koji su zainteresirani za područje biologije.

– Na županijski poziv gospođe Ane Tutavac Gimnazija Metković se odazvala da da ponudu za 10 učenika koji su posebno zainteresirani i koje zanima biologija kao znanost i da na taj način obilježimo ovaj značajan datum i da obiđemo značajna staništa. Osnova je bila da su učenici uistinu zainteresirani da bi u budućnosti svoje znanje mogli upotrijebiti i prenijeti drugima – rekla je Volarević.

Učenici i profesori su s predstavnicima Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije obišli Baćinska jezera, Modro oko i jezero Desne, promatračnicu za ptice na ušću Neretve, Arheološki muzej Narona, kratko su se zadržali u Vidu s pogledom na zaštićena područja u okolici Vida, Pruda i mjesta Pod Gredom. Posjetili su i Prirodoslovni muzej Metković gdje je ravnateljica muzeja Ivana Baće budućim biolozima održala predavanje o vrstama u stalnom postavu muzeja, te područje južnog dijela delte Neretve s jezerom Kuti.

Dubravko Dender iz Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode DNŽ kazao je da su vlažna staništa važna za bioraznolikost u svijetu.

– Pokušali smo učenicima na određeni način pokazati kako je, na primjer, tipično krško dalmatinsko brdo izvan močvare znatno siromašnije vrstama u odnosu na močvare. Ako uzmemo u obzir da su u Dalmaciji močvare rijetke, automatski postaje jasno zašto su važne. U njima imamo vrste koje ne mogu živjeti na drugačijim tipovima staništa – rekao je Dender.

Unatoč njihovoj važnosti za biljne i životinjske vrste, dolina Neretve, jedna od najvažnijih vlažnih staništa u ovom dijelu Europe polako gubi bitku sa salinitetom. Dubravko Dender kaže da se time slatkovodne vrste povlače, a morske prodiru dublje u Neretvu.

– Salinitet se u posljednje vrijeme javlja kao problem. To će najviše promjena izazvati ljudima koji se bave poljoprivredom. Što se tiče biljnih i životinjskih vrsta, neke od njih će se jednostavno povući dublje, a već sad u Metkoviću imate neke morske vrste jer donji dio Neretve je u stvari more, nije to više rijeka. Čak postoje priče o ulovljenim hobotnicama u Metkoviću. U neku ruku je to uništavanje staništa, dok je za neke vrste to dobitak – kazao je Dender.

Naglasio je i da je salinitet međudržavni problem i da se on na toj razini treba i rješavati.