Na Badnju večer tradicionalno se ložio badnjak

Već treću godinu “volonteri ulice Neretvanskih gusara“ organiziraju tradicionalno loženje badnjaka kako se to radilo u davna vremena po našim selima.

Osim Badnjaka, kao dana uoči Božića, Badnjakom se u našoj tradiciji nazivalo i drvo (panj) koje se te večeri unosilo u kuću i stavljalo na ognjište gdje je gorilo cijelu noć i grijalo ukućane dok su iščekivali odlazak na polnoćku.

Badnja noć jedna od najdužih u godini. Kako je obitelj dugo ostajala budna, svijetlost svijeća koja je tradicionalno osvjetljavala domove i danas je jedan od nezaobilaznih simbola ove večeri i čini je čarobnom.

Badnji dan ili Badnjak u prošlosti je u svim našim krajevima bio bogat običajnim i folklornim sadržajima: žene su čistile kuću, nabavljale namirnice, pripremale posno jelo za Badnjak i blagdansku hranu za Božić i dane koji slijede, a muškarci pripremali Badnjak. Unošenje “badnjaka” u kuću prije večere, središnji je dio večere nakon čega su slijedila čestitanja pa se onda obitelj okupila oko stola. Oko stola se ostajalo i pričalo do pred ponoć kada su mlađi članovi obitelji odlazili na ponoćku, a stariji na počinak.

Tako je i ove godine održana tradicija u ulici Neretvanskih gusara,uz dobro pripremljeni bakalar, crno vino i obilje pjesme i radosti dočekana je još jedna Božićna noć, javlja nam Mate Musulin.