Ostanimo u kontaktu

U HRVATSKOJ DO 2100-te TEK 2,5 MILIJUNA STANOVNIKA

Metković četvrti grad u Hrvatskoj s više rođenih nego umrlih

Objavljeno prije

Foto: imagefully.com

Foto: imagefully.com

Hrvatska izumire. Alarm je ovaj puta upalio UN. Porazna je brojka da nas  2100. u Hrvatskoj neće biti više od dva i pol milijuna. Sela duhova u Hrvatskoj već postoje, ali da ne budemo uvijek crni – osim njih obišli smo i ona mjesta gdje se traži mjesto više u vrtiću.

Po Žumberku se možda najbolje vidi koliko Hrvatska zapravo izumire. Brojna su sela ostala prazna, u nekima živi jedan stanovnik, a u najnaseljenijima dva.

Ljubica i Đurđa su susjede, ali ne žive jedna kraj druge nego u dva različita sela. Ljubica je iz Šimraka, a Đurđa iz Delivuka. Do najbližeg dućana im treba pola sata vožnje makadamskom cestom. Ljubičin brat kaže da zima ovdje ne prašta pa se sve mora nabaviti prije nego padne snijeg.

Ovo bi uskoro mogla biti sudbina i ostatka Hrvatske. Prema UN-ovom izvješću Hrvatska je lani brojala preko četiri milijuna ljudi i taj će broj s godinama samo padati. Za otprilike 30 godina bit će nas 3,4 milijuna, a 2100. tek 2,5 milijuna.

Demograf Nenad Pokos kaže da je ova procjena još i optimistična:

– To je prvi razlog, intenzivno iseljavanje, ovo je sad već što nam se događa reći val iseljavanja nakon drugog svjetskog rata. Drugi razlog je intenzivan prirodni pad koji nam se produbljuje iz godine u godinu i traje od 1991. do danas.

A upravo su neke od tih mjera proveli u Općini Viškovo kod Rijeke pa imaju i više rođenih nego umrlih, a i sve više mladih se ondje doselilo pa je tamo prosjek godina 38.

– Sa svime smo zadovoljni, jedino što bi trebalo više je sadržaja za djecu. Znači, nekakav parkić i ono što je problem je što škola nema produženi dnevni boravak – smatra Maja Kufner iz Viškova.

A škola im puca po šavovima pa se nadaju da će im država pomoći sagraditi novu. I u vrtiću je gužva.

– Mi dajemo subvenciju za dječji boravak u dječjem vrtiću u prilično visokom iznosu, ona za roditelje iznosi 400 kuna, a za jasličare je to 750 kuna – kazao je Denis Mladenić, zamjenik načelnice Općine Viškovo.

Mali su svjesni koliko znače, samo da još toga postanu svjesni i oni koji odlučuju o njihovoj budućnosti.

Dodajmo ovome i podatke Državng zavoda za statistiku o razlici u broju rođenih i umrlih.

U sva četiri najveća grada više je umrlih nego rođenih. Rijeka ima najveći negativan prirodan prirast u državi sa 620 umrlih više nego rođenih. Zatim je Osijek, pa Split i Zagreb s 408 više umrlih nego rođenih. Solin ima najveći prirodni prirast u državi s 94  rođenih više nego umrlih. Na drugom mjestu je Dugo Selo pa Kaštela, dok je četvrti Metković s 53 rođenih više nego umrlih.

preneseno s vijesti.rtl.hr

SJETIMO SE S PIJETETOM

Poštovani čitatelji sretan Vam Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja

Objavljeno prije

Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja slavi se u Hrvatskoj 5. kolovoza svake godine kao spomen na pobjedu u Domovinskom ratu. Na taj dan 1995. Hrvatska vojska je oslobodila okupirani grad Knin u vojno-redarstvenoj operaciji Oluja.

Nakon četverogodišnje okupacije gotovo trećine hrvatskog teritorija, života u izbjeglištvu i u strahu od neprijateljskih napada na izložene hrvatske gradove, a nakon brojnih neuspješnih pregovora i mirovnih inicijativa, Republici Hrvatskoj ništa drugo nije preostalo nego vlastitom oružanom silom osloboditi hrvatski teritorij. U svitanje 4. kolovoza 1995. započela je Operacija Oluja.

Nakon početnog djelovanja snaga HRZ-a te topničke pripreme po vojnim ciljevima hrvatske snage krenule su u akciju istodobno iz 30 pravaca na bojišnici dugoj 700 kilometara. Udarnu snagu na glavnim pravcima napada činile su gardijske brigade, potpomognute specijalnom policijom MUP-a i Hrvatskim gardijskim zdrugom te domobranskim i pričuvnim postrojbama. Glavni smjerovi napada bili su s Dinare i Velebita u pravcu Knina. Već u operaciji Ljeto 95 stvoreni su preduvjeti da s vrhova Dinare prema Kninu krenu 4. i 7. gardijska brigada. S druge strane s Velebita preko Svetog Roka su u pravcu Knina prodirale Specijalne postrojbe MUP-a.

Oslobađanjem Knina, središta neprijateljske pobune u Hrvatskoj, ostvaren je najvažniji strateško-politički i vojni cilj operacije Oluja i cijelog Domovinskog rata. Samo nekoliko dana poslije i na sjevernom dijelu bojišnice neprijateljske snage 21. kordunskog korpusa prisiljene su potpisati predaju.

Operacijom je vraćen u hrvatski ustavno-pravni poredak cijeli okupirani teritorij, osim istočne Slavonije. Oluja je uz Bljesak ključna akcija koja je dovela do kraja Domovinskog rata. U operaciji je oslobođeno 10.400 četvornih kilometara ili 18,4 posto ukupne površine Hrvatske. Uspješna operacija Oluja dovela je i do mirne reintegracije Hrvatskog podunavlja te je značajno doprinijela skorom kraju rata u BiH.

Nakon oslobođenja omogućen je povratak 210.592 Hrvatskih prognanika: s područja oslobođenih “Bljeskom” i “Olujom” 126.909 a iz iz hrvatskog Podunavlja 83.683 osoba.

Praznik se u početku zvao Dan domovinske zahvalnosti. Nazivu je kasnije dodan i “Dan pobjede”, a od 2008. i “Dan hrvatskih branitelja”. Zbog dugog punog naziva, kojem se često dodaje i “obljetnica VRO ‘Oluja'”, u medijima i neformalnoj komunikaciji često se naziva samo “Dan pobjede”.

Nastavi čitati
Pekarstvo Metkovka – Reklama10 300×250

Najčitanije