RIJEČNI OTPAD
Koliko otpada Neretvom stigne do mora? Neslužbena brojka šokira, a točnu količinu utvrdit će dubrovački znanstvenici

Sliv rijeke Neretve u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini primjer je područja koje je pod visokim utjecajem ljudskih aktivnosti na okoliš, a čije su posljedice degradacija tla, zagađenje zraka, vode i tla, katastrofalne poplave uslijed velikih kiša i naglog otapanja snijega zbog klimatskih promjena. Tome smo svjedočili prošle godine nakon tragedije na klizištu nastalom uz Neretvu uslijed velikih kiša. U toj katastrofi samo je postojanje brana hidroelektrana nizvodno od Jablanice spriječilo da niz Neretvu dođu enormne količine otpada, piše Dubrovački vjesnik.
Rijeke su prirodni putevi put kojim velike količine otpada s kopna, najviše plastike, dospijeva do morskog okoliša. Premda nema preciznijih informacija o količini, procjenjuje se da do 50% otpada na ovaj način dospijeva u more. Nekoliko rijeka u Jadransko-jonskoj regiji protječe kroz više država ili teku duž državnih granica, poput Neretve, Soče i Bojane. Stoga je rješavanje riječnog unosa otpada u more zajednički teritorijalni izazov Europske unije.
Rijeka Neretva odabrana je kao jedno od pet područja provođenja projekta TETHYS4ADRION – Jačanje prekogranične suradnje u smanjivanju količina i utjecaja plastičnog otpada u rijekama u Jadranskom i Jonskom moru koji se bavi problematikom otpada u rijekama i njegovog donosa u more. Institut za oceanografiju i ribarstvo (IOR) iz Splita i Grad Metković projektni su partneri na projektu s hrvatske strane te Hrvatskim vodama kao pridruženim partnerom.
Dr. Pero Tutman s Instituta za oceanografiju i ribarstvo koji je uz dr. sc. Dubravku Bojanić Varezić koautor projekta naveo je za primjer zastrašujući podatak Ocean Cleanupa kako Neretva godišnje u Jadransko more donese 127.000 kilograma plastike ili u prosjeku gotovo 15 kilograma po satu!
– Ne znam koliko je ta procjena zaista točna, jer nismo našli podatak na temelju kojega je ta nevladina organizacija dala ove podatke, ali to je jedini podatak koji za Neretvu postoji, a htio sam pokazati i kako uopće nemamo nikakvih podataka. Ovo je prvi projekt ovog tipa u jugoistočnoj Europi koji se bavi problematikom riječnog otpada. Kao pilot projekt zajednički ćemo s partnerima gradovima Metkovićem i Čapljinom raditi na tome da, ako ništa drugo, lociramo izvore i mjesta otpada i razvijemo sustave suzbijanja njegova dospijevanja u more – govori dr. Tutman.
– Velika nesreća u Jablanici pokazuje što se sve može dogoditi kada na ovom našem krškom području dogodi iznenadni prolom oblaka. Kada zbog velike količine vode zbog kiše ili naglog otapanja snijega poraste razina vodotokova i sa sobom ponese sav otpad i na kraju sve dospije u more. Ono što dođe Neretvom, zbog toka rijeke i struja more izbacuje prema Hvaru, vrhu Pelješca i odnosi na otvoreno more. Relativno malo toga srećom, dođe u Malostonski zaljev – kaže dr. Tutman.

Otpad koji je iz BiH donijela Neretva u dolinu Foto: Institut Za Oceanografiju I Ribarstvo, Mr. Nebojša Jerković
U projektu uz Hrvatski IOR sudjeluju i vodeće znanstvene ustanove iz još šest zemalja od Slovenije do Grčke, a jedan od ciljeva ovog pilot projekta na Neretvi jest postaviti prekograničnu suradnju i izgraditi zajednicu stručnjaka u regiji, te stvoriti preduvjete za aktivno djelovanje na zaštiti okoliša s ciljem poboljšanja kvalitete života svih građana uklanjanjem plastičnog otpada iz rijeka.
Kao početak aktivnosti na projektu izrađen je Katastar za riječni otpad, digitalna platforma za pilot-aktivnosti mapiranja i prikupljanja podataka o izvorima i mjestima nakupljanja otpada te mapiranja nelegalnih odlagališta otpada u dolini rijeke Neretve s opisom i procjenom količine otpada.
Planirano je organiziranje ekoloških akcija uklanjanja otpada s obala i na riječnom dnu, a posebno je važno podizanje opće razine ekološke svijesti u lokalnoj zajednici organiziranjem volonterskih programa kroz udruge civilnog društva, ekološke udruge i ronilačke klubove u regiji. Također će se organizirati webinari i demonstracijske akcije, kako bi ciljanim skupinama pružili vještine za prikupljanje podataka prema odabranim protokolima.
Ukupna vrijednost projekta je 1.712.579,60 eura, vodeći partner projekta je Nacionalni institut za kemiju iz Ljubljane, ISPRA – Italian Institute for Environmental Protection and Research, grčki Mediterranean Information Office for Environment, Culture and Sustainable Development (MIO-ECSDE) i Hellenic Centre for Marine Research (HCMR), Institut za biologiju mora iz Kotora, Univerziteta Crne Gore, Institut za vode Republike Slovenije, Sveučilište u Tirani te Grad Čapljina.
Izvor: Dubrovački vjesnik
VOZAČI PRIPAZITE
Prometna policija će u subotu pojačano nadzirati četiri ubojice u prometu
Pozivamo sve sudionike u prometu da se pridržavaju prometnih propisa! Preveliko samopouzdanje u vlastite vozačke sposobnosti i mogućnosti svog vozila u trenu može dovesti do tragedije, obilježiti vas ili nekog drugog za cijeli život

Policijski službenici prometne policije će u noći sa subote na nedjelju 15./16. veljače na prometnicama Policijske uprave dubrovačko-neretvanske provesti preventivno-represivnu akciju kojom će se pojačano nadzirati najteži prometni prekršaji kolokvijalno zvani četiri ubojice u prometu.
Radi se prekršajima brzine, vožnje pod utjecajem alkohola, vožnje bez korištenja sigurnosnog pojasa i korištenje mobitela tijekom vožnje, odnosno onim prekršajima koji dovode do najtežih stradavanja u prometu.
Najavama ovakvih akcija želi se vozačima skrenuti pozornost na spomenute prometne prekršaje i utjecati na njihovu svijest o važnosti poštivanja prometnih pravila, a sve kako bi se broj prometnih nesreća kojima su upravo ovi prometni prekršaji uzrok, sveli na najmanju moguću mjeru.
Podsjećamo:
Upravljanje vozilom pod utjecajem alkohola i droga težak je prekršaj, a novčane kazne rastu ovisno o izmjerenoj količini alkohola u krvi pa su kazne u rasponu od 90 do 2650 eura, a za razinu alkohola iznad 1,5 promila propisana je i kazna zatvora u trajanju do 60 dana.
Odbijanje testiranja na alkohol i droge je kažnjivo!
Kažnjivo je odbijanje vozača u prometu da se podvrgnu ispitivanju prisustva u organizmu alkohola, droga ili lijekova ili liječničkom pregledu, odnosno uzimanju krvi ili krvi i urina i to novčanom kaznom od 1320 do 2650 eura ili kaznom zatvora do 60 dana, a moguće je i provođenje mjere privremenog oduzimanja vozila ukoliko se radi o recidivistu u činjenju prekršaja.
Sigurnosni pojasevi jedan su od elemenata zaštite vozača i putnika u motornim vozilima, namijenjeni zaštiti osoba prilikom sudara i iznenadnog zaustavljanja vozila. U trenutku prometne nesreće, funkcija sigurnosnog pojasa je zadržavanje vozača i putnika u sjedištima te time sprječava udare tijelom o unutrašnje dijelove vozila i ispadanje iz vozila. Novčana kazna za ne korištenje sigurnosnog pojasa iznosi 130 eura.
Nepropisnom uporabom mobitela i drugih uređaja sigurno upravljanje vozilom postaje ozbiljno narušeno i rizično. Naime, vozači koji koriste mobitel nemaju dobar pregled prometne situacije ispred sebe, misli im nisu usmjerene na promet, što u kombinaciji s ne držanjem obje ruke na volanu produžava reakciju na neočekivane događaje u prometu.
Novčana kazna za nepropisno korištenje tijekom vožnje iznosi 130 eura.
PU Dubrovačko-neretvanska
- Novosti3 danaLISTA DEŽURNIH TRGOVINA
Pekarstvo Metkovka u nedjelju radi na tri lokacije u Metkoviću
- Novosti3 danaEVO ŠTO VAS SVE ČEKA U MAXMART-U
Razveselite sebe i sebi najdraže ovog Valentinova uz MaxMart popuste
- Novosti3 danaVALENTINOVSKO IZDANJE
U posebnom ‘sexy ljubavnom’ Pub MTKvizu najbolje se snašla ekipa ‘Kwiz Khalifa’
- Kultura3 danaGKS METKOVIĆ
Glumci HNK Zadar s predstavom ‘Laž’ oduševili metkovsku publiku