Ostanimo u kontaktu

KORPORATIVNO UPRAVLJANJE DRŽAVNOM IMOVINOM

Kako oploditi neproduktivnu imovinu? U vlasništvu države i dalje se nalazi 1.400 poduzeća!

Primjerice, krajem 2017. godine u državnom je vlasništvu bilo 1653 čestice zemljišta ukupne površine 74,5 milijuna četvornih metara, te 820 objekata i objekata na zemljištu na kojima je uspostavljeno vlasništvo RH, a ukupne površine 32 milijuna kvadrata.

Objavljeno prije

Foto: Ilustracija / Metković NEWS

Od osnutka neovisne Hrvatske govori se o potrebi poboljšanja korporativnog upravljanja poduzećima u vlasništvu države, o intenziviranju prodaje državnih poduzeća i neproduktivne imovine i srodnim pitanjima, međutim, u vlasništvu države i dalje se nalazi 1.400 poduzeća i goleme vrijednosti tzv. neproduktivne imovine. Iste ili slične preporuke Hrvatskoj dala je Europska komisija, a uskoro će ih usvojiti i Vijeće EU, sve zbog problema koje Hrvatska ima u upravljanju državnom imovinom.

Ministar državne imovine Goran Marić od svog dolaska na tu funkciju pokušava promijeniti odnose i stvari postaviti na pravo mjesto. O tomu je nedavno u razgovoru za medije govorio dugo i naširoko te je pri tomu istaknuo da je to što je Hrvatska radila sa svojom imovinom posljednjih 25 godina bilo pogubno, promašeno i štetno.

Kad to kaže jedan ministar i uz to doktor znanosti, ima razloga za zabrinutost na svim razinama upravljačkog i društvenog sustava.

Ministar Marić, tako se čini, posvećen je više sređivanju stanja nekretninskog sektora u kojemu postoje brojni problemi vezano za vlasništvo, uzurpacije i drugo, dok prodaja tvrtki u državnom vlasništvu ne ide planiranom brzinom.

Primjerice, krajem 2017. godine u državnom je vlasništvu bilo 1653 čestice zemljišta ukupne površine 74,5 milijuna četvornih metara, te 820 objekata i objekata na zemljištu na kojima je uspostavljeno vlasništvo RH, a ukupne površine 32 milijuna kvadrata.

U isto vrijeme u vlasništvu države bilo je 359 zemljišta i objekata neperspektivne vojne imovine ukupne površine 34,5 milijuna četvornih metara. Tijekom 2017. godine Ministarstvo državne imovine upravljalo je s deset kampova površine 528 tisuća četvornih metara od čega su ostvareni prihodi od 5,4 milijuna kuna.

Tijekom iste godine u vlasništvu RH evidentirano je više od 6000 stanova, blizu 7000 poslovnih prostora, 2789 garaža i 230 parkirališta.

Tvrtki od posebnog državnog interesa je 39. To su ACI d.d. Opatija, Agencija Alan d.o.o. Zagreb, APIS IT d.o.o., Zagreb, Autocesta Rijeka-Zagreb, Croatia Airlines, Državne nekretnine Zagreb, Hrvatska pošta, DAB, FINA, HBOR, HEP Zagreb, Hrvatska lutrija, Hrvatska poštanska banka, Hrvatske autoceste Hrvatske vode, tvrtke unutar HŽ, INA, Jadrolinija Janaf, sve hrvatske zračne luke i druge tvrtke.

Tijekom 2017. i u 2018. godini Ministarstvo državne imovine ostvarilo je za oko pet do 20 posto manje prihode u postupcima i planovima vezanim za prihode od prodaje dionica putem CERP-a (Centar za restrukturiranje i prodaju) ili od prodaje nekretnina. Prošle je godine ostvarena prodaja dionica i udjela trgovačkih društava iz portfelja CERP-a u vrijednosti od 446,1 milijun kuna, a od nefinancijske imovine ostvareno je 217 miljuna kuna. Sklopljeno je 649 ugovora od čega 405 ugovora s naknadom u vrijednosti 330 milijuna kuna.

DUBROVNIK

Održana 13. sjednica Županijske skupštine Dubrovačko-neretvanske županije

Objavljeno prije

U Dubrovniku je u srijedu održana 13. sjednica Županijske skupštine na kojoj je među ostalim usvojeno izvješće o radu župana za prvu polovicu 2019. godine, usvojena je Odluka za pokretanje postupka izrade Plana razvoja Dubrovačko-neretvanske županije do 2027. godine, Prijedlog odluke o izradi Ciljanih izmjena i dopuna Prostornog plana Dubrovačko-neretvanske županije i druge.

Na početku sjednice predsjednica Županijske skupštine Vilma Kosović očitovala se o zahtjevu vijećnika SDP-a i Mosta koji su tražili njezinu ostavku te odbila takav zahtjev.

Obrazlažući svoj izvješće o radu župan je istaknuo kako je osigurano uredno funkcioniranje Županije, te kako sve ustanove u društva Županije osim OB Dubrovnik posluju bez problema i pozitivno.

”Županija ne može sanirati bolnicu jer bi to zahtijevalo još jedan cijeli godišnji proračun. Mi ćemo razgovarati s Vladom i Ministarstvom zdravstva kako to riješiti. Moram spomenuti kako nema smanjenja opsega usluga ni nedostatka lijekova”, rekao je župan.

Istaknuo je kako je u prvih šest mjeseci ove godine prioritet dan strateškim projektima važnim za županiju te naglasak stavljen na korištenje fondova EU i korištenje pomorskog dobra.

”Strateški projekti su nam Pelješki most, brza cesta od Zračne luke do Osojnika, autocesta od čvora Metković do čvora Osojnik, brza cesta od Brijeste do Perne, projekti lučke infrastrukture. Oni se nalaze u programu rada župana i Županijske skupštine. Tu je bitan i projekt Dnevne bolnice, CGO LR, Centar kompetentnosti za turizam i ugostiteljstvo, Višenamjenski kongresni centar itd. Početkom veljače na sjednici Vlade dobili smo potporu za projekte vrijednosti 4,5 milijardi kuna. Jedna smo od najuspješnijih županija po pitanju korištenja sredstava EU. U prvoj polovici godine završili smo posao Izmjena i dopuna PP DNŽ, te time otvorili nove mogućnosti i prostor za nova ulaganja”, rekao je župan.

”Centar za gospodarenje otpadom je u završnoj fazi. Imamo potvrdu JASPERS-a koji je pozitivno ocijenio Studiju izvodljivosti, čekamo odluku o financiranju”, istaknuo je župan te napomenuo kako je zavšen projekt Poduzetničkom inkubatoru u Pločama, a u spomenutom razdoblju nabavljen je i prvi vatrogasni brod za JVP Mljet.

U obrazloženju Ciljanih izmjena Prostornog plana župan Dobroslavić je izvijestio vijećnike kako su sve općine i Grad Korčula zatražili izmjenu lokacije pretovarne stanice.

”Tamo su različite političke opcije i mislim da to treba napraviti jer su svi složni”, rekao je župan.

Pročelnica Anita Kunica Jelčić istaknula je kako je nova lokacija Dubovo na otoku Korčuli koja se nalazi na sredini otoka.

Govoreći o izradi razvojne strategije do 2027. godine župan je rekao kako je takav Plan zakonska obveza, a novi Plan će biti potom usvojen u nacionalnu razvojnu strategiju.

Pročelnica Nikolina Kraljević rekla je kako je šest mjeseci prije isteka Županijske strategije potrebno donijeti Plan razvoja.

”To je srednjoročni plan koji se donosi do 2027. godine. Sredstva će se osigurati u 2020. godini, a izradom Plana i cjelokupni postupkom će koordinirati DUNEA kao regionalni koordinator za Dubrovačko-neretvansku županiju”, rekla je Kraljević.

Na sjednici Županijske skupštine među ostalim usvojena je i odluka o namjeri davanja koncesije za plažu Copacabana.

Nastavi čitati
Pekarstvo Metkovka – Reklama11 300×250

Najčitanije