Tko je i kad prvi predložio da se Hrvatska poveže Pelješkim mostom? Luka Bebić poslao nam je dokumentaciju iz hrvatskog Sabora u kojoj stoji da je to bio baš on i to na sjednici od 1. listopada 1998.

– Nije to bio pokojni Ivan Šprlje, SDP-ovac koji je tek pred kraj studenoga iste godine na izvanrednim izborima izabran za župana dubrovačko-neretvanskog. Znači dva mjeseca prije njegovog izbora ja sam o tome obrazlagao u Saboru, a sad neki govore da je Šprlje to predlagao 1995. godine u nekoj gostioni. Pa bogati, da sam ja to predložio u Saboru ’95., takvi bi govorili da je Šprlje u gostioni pričao o mostu ’93.! – ustvrdio je Luka Bebić. Šprlje je, kaže, bio protivnik mosta, sve do jednog trenutka.

Protiv pa Za

– On je zastupao stav protivan onome što sam ja predložio u ime Kluba HDZ-a o mostu, ali samo zato jer je njegova stranka na vrhu bila protiv mosta, pričali su da su to gluposti. Ali kad je Ivan malo razmislio o svemu, postao je veliki zagovornik spajanja kopna s Pelješcom i spajanje naše države, da ne moramo stoput prelaziti granicu. Šprlje je bio inženjer, pametan čovjek kojeg sam ja jako cijenio, bili smo zaista dobri. I sad, kad je most izgrađen, svi ovi koji su bili protiv i to cijelo vrijeme protiv, htjeli bi da ime Ivana Šprlje bude prekrivač za njihove krive stavove, ma politikanstvo! – dodaje Bebić koji, iako kaže da ne bi komentirao prepisku i prozivke oko imena ‘oca ideje’ o mostu, ipak naglašava da je važan službeni dokument.

– To je jedino relevantno jer je to činjenica. Carta canta kako se reče, ja sam to predložio urbi et orbi, a to što je možda netko po gostionama trubio o mostu, pa isto je po gostionama govorio i moj did prije 70 godina, pa što sad?! Bitno je kod Šprlje da je shvatio bit povezivanja države pa se, čim je izabran za župana, potrudio postati zaista najveći zagovornik mosta, on ga je pomogao unijeti u prostorne planove tamo negdje 1999. ili 2000. godine, – tvrdi Bebić.

Sama ideja mosta mogla bi se tako zaista pronaći u pričama i davnim desetljećima prošlog stoljeća, zbog vječne nerazvijenosti otoka i poluotoka Pelješca, nepovezanosti Neretve, posebno Dubrovnika s ostatkom Hrvatske – ali u gostionicama i baštinama, u kojima se oduvijek nekako sanjalo da se putuje lakše, brže i bez beskrajnih kilometara.

Luka Bebić prvi dopis za Pelješki most

Kinezima ubacio ‘bubu’

Bebić napominje kako tu i dalje vlada teško politikanstvo, jer su neki i dalje ‘narogušeni’ na Pelješki most, a on već gotov.

– Kad je za ministra došao Siniša Hajdaš Dončić, treći dan svog mandata došao je u Neum i počeo pričati kako su priče o mostu totalne gluposti, a dodao je i da nije trebalo graditi autoput od Dugopolja do Neretve, a da će do Dubrovnika o tome trebati razmišljati tamo negdje iza 2050. godine. Pa molim vas lijepo! Iz a2050. godine! I sad mi on govori da je on važan i bio za gradnju jer je on bio taj koji je poslao dokumente za gradnju mosta. Pa kao da je uopće imao izbora! Bogati, Europska unija je naredila kao jedan od svojih važnijih strateških projekata da će se most graditi i oni će financirati, pa najbolje da im nije poslao dokumente…” – dodaje Bebić. Mi iz ovog dijela Hrvatske uvijek smo podržavali i Istru i Slavoniju i Varaždin i sve projekte gradnje i povezivanja, a nama su se uvijek rugali, ismijavali nas i govorili da pričamo gluposti, da ne može ovo, ne može ono… Pa dajte nas bar jednom podržite kad toliko puta prelazimo granicu za iz svoje države u svoju državu. Kad sam nedavno govorili o mostu opet su se svi rugali, izrugivali se s nama i idejom. Podrške nigdje…. – dodaje Bebić koji se, kaže, nikako više ne želi baviti glupostima ovog tipa jer je on svoje rekao i dokumentacijom i dokazao, ‘pa nek priča tko što hoće’.

-Ja sam bio prvi, a ne Šprlje koji je bio pošten i vrijedan čovjek, ali nije bio prvi. I ja svoje riječi mogu dokazati” – zaključuje Bebić.

Nek‘ se zove…

Kao i svaki građanin Hrvatske, i Luka Bebić ima par prijedloga za naziv mosta koji se već odavno u narodu zove Pelješki most.
– Kad sam bio u službenom posjetu u Kini 2009. godine, njihov ministar financija mi je rekao koliko tisuća milijardi dolara imaju za investicije – nakon toga su investirali u infrastrukturu cijele regije, a htjeli su i kod nas investirati. Pričao sam im o mostu, objasnio da je to tek malo zračne linije od rodne kuće Marka Pola, a kad su oni to čuli, poludjeli su od zanimanja jer njima Marko Polo puno znači, stvarno ga slave. Eto, ako se već ne može zvati Marko Polo, što je jedna ličnost poznata u povijesti u cijelom svijetu, onda nek ostane Pelješki most. Nijedna suvremena osoba ne zaslužuje da se po njima zove most, pa bolje nek’ ostane Pelješki.

Lorita Vierda/Dubrovacki vjesnik
Božo Radić/Cropix