FOND ZA ZAŠTITU OKOLIŠA I ENERGETSKU UNČIKOVITOST

Fond sa 12 milijuna kuna građanima sufinancira nabavu i ugradnju kotlova na biomasu i dizalica topline

Objavljeno prije

6 godina

5. studenoga 2018.

Autor

Barbara Franjić

Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost objavio je Javni poziv za sufinanciranje sustava za korištenje obnovljivih izvora energije u obiteljskim kućama. S 12 milijuna kuna građanima će se sufinancirati nabava i ugradnja kotlova na biomasu i dizalica topline. Moguće je dobiti poticaje u rasponu od 40% do 80%, odnosno maksimalno do 35 tisuća kuna s PDV-om za ugradnju sustava na biomasu ili do 45 tisuća kuna s PDV-om za sustave s dizalicom topline.

Inače, troškovi za grijanje u hrvatskim kućanstvima predstavljaju i do 75% ukupnih režijskih troškova. Zamjenom starijih peći učinkovitijim kotlom moguće je uštedjeti na količini ogrjevnih drva, dok je korištenjem dizalice topline moguće smanjiti korištenje električne energije elektrootpornog grijanja i do 4 puta.

ULTIMATE SPORTS GYM Grupni trening – 740

Za sufinanciranje se mogu prijaviti vlasnici ili suvlasnici obiteljskih kuća koje su zakonite, u kojima je više od 50% površine namijenjeno za stanovanje te imaju najviše 3 stambene jedinice ili građevinsku bruto površinu do 600m². Postotak sufinanciranja ovisi o lokaciji kuće, pa će tako do 80% moći dobiti stanovnici područja posebne državne skrbi i prve skupine otoka, 60% građani na brdsko planinskom području ili na drugoj skupini otoka, dok će svima ostalima biti na raspolaganju 40% bespovratnih sredstava. Kako bi se prijavili za sufinanciranje, građani moraju zadovoljavati uvjete poziva i imati svu potrebnu dokumentaciju vezanu uz legalnost i vlasništvo kuće te glavni projekt s potrebnim odobrenjima, suglasnostima i posebnim uvjetima građenja (ukoliko su potrebni) i detaljnim troškovnikom, koji će izraditi ovlašteni inženjer. Natječaj će biti otvoren do iskorištenja sredstava odnosno do kraja godine, a o rezultatima prijava će građani biti obaviješteni pismenim putem.

Sljedeća KARATE KLUB KNEZ DOMAGOJ METKOVIĆ

Šest prvaka, tri viceprvaka i šest trećih mjesta na Prvenstvu Dalmacije

Prethodna PROTEKLI TJEDAN U PU DUBROVČKO - NERETVANSKOJ

47-godišnjak osumnjičen za kazneno djelo neovlaštene proizvodnje i promet drogama

SJETIMO SE S PIJETETOM

Poštovani čitatelji sretan Vam Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja

Objavljeno prije

5 godina

5. kolovoza 2019.

Autor

Dalibor Čutura

Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja slavi se u Hrvatskoj 5. kolovoza svake godine kao spomen na pobjedu u Domovinskom ratu. Na taj dan 1995. Hrvatska vojska je oslobodila okupirani grad Knin u vojno-redarstvenoj operaciji Oluja.

Nakon četverogodišnje okupacije gotovo trećine hrvatskog teritorija, života u izbjeglištvu i u strahu od neprijateljskih napada na izložene hrvatske gradove, a nakon brojnih neuspješnih pregovora i mirovnih inicijativa, Republici Hrvatskoj ništa drugo nije preostalo nego vlastitom oružanom silom osloboditi hrvatski teritorij. U svitanje 4. kolovoza 1995. započela je Operacija Oluja.

Nakon početnog djelovanja snaga HRZ-a te topničke pripreme po vojnim ciljevima hrvatske snage krenule su u akciju istodobno iz 30 pravaca na bojišnici dugoj 700 kilometara. Udarnu snagu na glavnim pravcima napada činile su gardijske brigade, potpomognute specijalnom policijom MUP-a i Hrvatskim gardijskim zdrugom te domobranskim i pričuvnim postrojbama. Glavni smjerovi napada bili su s Dinare i Velebita u pravcu Knina. Već u operaciji Ljeto 95 stvoreni su preduvjeti da s vrhova Dinare prema Kninu krenu 4. i 7. gardijska brigada. S druge strane s Velebita preko Svetog Roka su u pravcu Knina prodirale Specijalne postrojbe MUP-a.

Oslobađanjem Knina, središta neprijateljske pobune u Hrvatskoj, ostvaren je najvažniji strateško-politički i vojni cilj operacije Oluja i cijelog Domovinskog rata. Samo nekoliko dana poslije i na sjevernom dijelu bojišnice neprijateljske snage 21. kordunskog korpusa prisiljene su potpisati predaju.

Operacijom je vraćen u hrvatski ustavno-pravni poredak cijeli okupirani teritorij, osim istočne Slavonije. Oluja je uz Bljesak ključna akcija koja je dovela do kraja Domovinskog rata. U operaciji je oslobođeno 10.400 četvornih kilometara ili 18,4 posto ukupne površine Hrvatske. Uspješna operacija Oluja dovela je i do mirne reintegracije Hrvatskog podunavlja te je značajno doprinijela skorom kraju rata u BiH.

Nakon oslobođenja omogućen je povratak 210.592 Hrvatskih prognanika: s područja oslobođenih “Bljeskom” i “Olujom” 126.909 a iz iz hrvatskog Podunavlja 83.683 osoba.

Praznik se u početku zvao Dan domovinske zahvalnosti. Nazivu je kasnije dodan i “Dan pobjede”, a od 2008. i “Dan hrvatskih branitelja”. Zbog dugog punog naziva, kojem se često dodaje i “obljetnica VRO ‘Oluja'”, u medijima i neformalnoj komunikaciji često se naziva samo “Dan pobjede”.

Nastavi čitati