Ostanimo u kontaktu

DVOSTRUKO FINANCIRANJE

Kreditiranje projekata od strane HBOR-a, a koji se financiraju iz EU fondova

Objavljeno prije

hbor

Pitanje je dali je moguća kumulacija potpora, odnosno dvostruko financiranje projekata koji se financiraju iz različitih programa EU fondova, a kreditiraju djelom kreditima HBOR-a koji imaju elemente potpore? Evo u nastavaku pitanja, ali i odgovora HBOR-a:

Da li poduzetnik za sufinanciranje projekta može tražiti kredit HBOR-a sa subvencioniranom kamatnom stopom?

Kako prema Programu potpora i Uputama za prijavitelje, kumulacija nije dozvoljena, projekt nije moguće sufinancirati kreditom HBOR-a sa subvencioniranom kamatnom stopom.

Programi kreditiranja za investicije Nova proizvodnja, Gospodarstvo i Turizam:

  • ulaganje u nove tehnologije i certificiranje proizvoda i usluga;
  • ulaganje u modernizaciju proizvodnje, nove tehnologije, pokretanje novih proizvodnja, širenje postojećeg poslovanja i izgradnju novih proizvođačkih kapaciteta
  • unapređenje smještajne ponude (hoteli, aparthoteli, pansioni, hosteli, turistička naselja, kampovi i sl.) te povećanje prepoznatljive hrvatske flote malih obiteljskih „plovećih hotela“

– Rok otplate od 12 do 17 godina, ovisno o programu kreditiranja
– Vlastito učešće investitora u pravilu do 25%, kredit HBOR-a 75%
– Moguće je odobrenje kredita uz opću kamatnu stopu temeljena na referentnoj koja ne sadrži potporu

Financiranje bez dodjele državne potpore na osnovi opće kamatne stope je moguće ali je kamata viša.

Primjer – Mali poduzetnik ulaže u izgradnju hotela ukupne vrijednosti 20 mil kuna. Cjelokupni projekt je apliciran prema darovnici EU (svi opravdani troškovi planirani su kao temelj za odobrenje darovnice u iznosu 60% – najviši iznos regionalne potpore)

  • Poslovna banka je ocijenila klijenta s kreditnim rangom jak i kolateralizacijom (ocjenom instrumenta osiguranja) normalna (primjerena i kvalitetna)
  • Rok otplate kredita: 14 godina + 3 godine počeka
  • Kamatna stopa HBOR-a:
    – sukladno trenutnim uvjetima programa kreditiranja iznosi 3% godišnje – sadrži potporu
    – opća kamatna stopa temeljena na referentnoj kamatnoj stopi iznosi 3,24% – ne sadrži potporu
  • Ukoliko bi poslovna banka ocijenila klijenta s kreditnim rangom
  • Zadovoljavajudi i kolateralizacija normalna opda kamatna stopa iznosila bi 4,69%
  • Slab i kolateralizacija normalna opda kamatna stopa iznosila bi 6,49%

Financiranje projekta s dvije faze

Primjer – Mali poduzetnik ulaže u izgradnju hotela ukupne vrijednosti 40 mil kuna. Dio projekta (npr 20 mil kuna) aplicira prema darovnici EU ( 20 mil kuna opravdanih troškova planirani su kao temelj za odobrenje darovnice u iznosu 60% – najviši iznos regionalne potpore) dok dio projekta nede biti temelj za darovnicu:

Opcija 1. – dva izvora financiranja/dva ugovora o kreditu

  • 20 mil kuna planiranih kao opravdani troškovi financirati uz komercaijalne uvjete poslovne banke
  • Preostalih 20 mil kuna aplicirati prema HBOR-u (dakle postoje različiti opravdani troškovi) te HBOR može dodijeliti kamatnu stopu koja u sebi sadrži elemente potpore

Opcija 2. – jedan izvor financiranja/jedan ugovor o kreditu

  • HBOR odobrava jedan kredit ali uz dvije kreditne partije
  • Prva kreditna partija uz kamatnu stopu temeljenu na opdoj kamatnoj stopi
  • Druga kreditna partija uz kamatnu stopu s elementima državne potpore
  • HBOR kreditira i preuzima rizik do 50% iznosa ukupnog kredita
  • Poslovna banka kreditira i preuzima rizik najmanje 50% iznosa ukupnog kredita
  • Osiguranje povrata kredita uobičajenim instrumentima osiguranja i u istom redu namirenja HBOR-a i poslovne banke
  • Najniži iznos izravnog kredita HBOR-a je 9 milijuna kuna
  • Kamatna stopa ukupnog kredita je ponderirani prosjek kamatnih stopa izravnog kredita HBOR-a i kredita poslovne banke
  • Kreditiranje se provodi putem postojedih kreditnih programa

Dokumentacija: Javni poziv HBOR-a, izvor: Adria bonus.

VIDEO KONFERENCIJA

Župan Dobroslavić na sastanku s gospodarstvenicima Dubrovačko-neretvanske županije

Objavljeno prije

Župan Nikola Dobroslavić održao je  sastanak putem video konferencije s predstavnicima gospodarskog sektora na području Dubrovačko-neretvanske županije.

Sastanak je podijeljen u tri grupe prema sektorskim granama gospodarstva na način da su prvu grupu činili predstavnici hotelijera s područja Županije  i to:  Željko Miletić, Vlado Lučić, Đuro Capor,  Ivana Hatvalić, Tomislav Dumančić te Vladimir Bakić, direktor Turističke zajednice Dubrovačko-neretvanske županije. U drugoj grupi putem video konferencije kao predstavnici ugostiteljskih objekata i turističkih agencija sudjelovali su Nikolina Farcic, Ante Vlašić, Luko Musladin, Boro Aleksić i Stanko Ljubić, te u trećoj grupi predstavnici proizvodnog i poljoprivrednog sektora, Jerko Andrijić, Davor Martinović, Marina Kapor, Robert Doko i Hrvoje Livaja iz luke Ploče. Također konferencijama su nazočili predsjednica Županijske komore Dubrovnik Nikolina Trojić i Ivo Klaić, pročelnik Upravnog odjela za gospodarstvo i more.

Kako je župan uvodno naveo, nesporno je da pandemija uzrokovana virusom Covid-19 donosi znatne štete cjelokupnom gospodarstvu, a čija će razina ovisiti o trajanju ovakvog stanja. Također, župan je istaknuo da je Vlada Republike Hrvatske u ovom razdoblju donijela dva paketa mjera pomoći gospodarstvu te da će Županija u potpunosti u okviru svoje nadležnosti sudjelovati u provedbi istih, te također predlagati mjere pomoći iz svoje izravne nadležnosti.

Uz opće mišljenje svih sudionika dosadašnje Vladine mjere ocijenjene su izuzetno kvalitetnim, osobito u vidu brze reakcije i izravnog učinka poglavito u pogledu zadržavanja zaposlenih djelatnika u krizom najpogođenijim sektorima.

Kako su predstavnici hotelski kuća naveli, u ovom razdoblju zadržani su svi djelatnici čemu su doprinijele i mjere Vlade. Prave razmjere krize te njeno trajanje u ovom trenutku teško je predvidjeti. Kako su naveli iz svih hotelskih kuća, razmatra se više scenarija prateći dinamiku krize, a što će biti od utjecaja na daljnje aktivnosti hotelskih kuća. Trenutno stanje je takvo da prihodi tvrtki nisu smanjeni nego oni praktično ne postoje niti u jednom dijelu. Također, svi su hoteli uglavnom bili spremni za ovosezonsko otvaranje te će i ostati na razini spremnosti kako bi isti krenuli s poslovanjem u slučaju povoljnog razvoja ili okončanja pandemije. Ocjenjeno je da je hotelski sektor među najpogođenijim ovom krizom uvažavajući činjenicu da  su hotelski kapaciteti potpuno onemogućeni u radu dok je sam njihov hladni pogon iznimno zahtjevan i obiman u financijskom smislu te se generiraju dnevni gubitci. Naveli su i potrebu potpunog ili djelomičnog otpisa dijela troškova koji se odnose na pojedina davanja osobito u smislu naknada, spomeničkih renti, naknada za koncesije, komunalnih doprinosa itd.

Predstavnici ugostiteljskog i agencijskog sektora istaknuli su također da prihodi ne postoje dok su obveze konstantne. Također, zahvaljujući mjerama zadržani su zaposlenici, međutim kao i kod hotela zaposlenje sezonskih radnika u ovoj situaciji nije moguće, što predstavlja značajan problem za djelatnike koji su očekivali posao već u ovim mjesecima. Osnovni problem ugostiteljima predstavljaju stalni troškovi po pitanju najmova, renti i dr. Kako su naveli predstavnici turističkih agenicija, situacija u našoj zemlji po pitanju prihoda od turizma ista je kao u ostatku Europe. Već sad vidljive su odgode svih aranžmana do lipnja što ostavlja također nadu za eventualnu centralnu sezonu odnosno post sezonu u slučaju povoljne epidemiološke situacije. Također je navedeno da su prema procjenama daleke destinacije uglavnom izgubljene za ovu godinu.

Predstavnici proizvodnih i poljoprivrednih djelatnosti trenutno su manje izloženi utjecajima ove krize od ugostitelja i hotelijera, međutim zbog međuovisnosti svih sektora pravi gubitci tek slijede. Naime, poljoprivredna proizvodnja, vina i drugih proizvoda u slučaja neplasmana u tijeku turističke sezone stvorit će značajne rezerve te će doći u pitanje prihvat novih sirovina na obradu, u svrhu čega predlažu razmatranje visine stope poreza na dodanu vrijednost kako bi domaća proizvodnja bila konkuretna u domaćoj potrošnji.

U ovoj izuzetno teškoj gospodarskoj situaciji pozitivan je primjer da su poljoprivredne površine obrađene u skladu s dinamikom te i dalje mogu nesmetano biti u obradi. Također, proizvodni pogoni brodogradilišta Radež u ovom trenutku nesmetano rade s 310 zaposelnih te 50 kooperanata, a poslovanje zasad zadržavaju i Poljopromet i Luka Ploče s tim da za budućnost postoje mnoge nepoznanice. Istaknut je kao primjer problem konačne isporuke proizvoda zbog situacije u europskim odredištima ovih proizvoda, Grčke, Italije, Francuske i drugih. Situacija za poslovanje trajektne luke Ploče također se u ovom trenutku može ocjeniti zadovoljavajućom. Mjere Vlade također su bile pravovremene u ovom sektoru.

Predsjednica Županijske komore Dubrovnik, pojasnila je i niz novih mjera osobito u smislu održavanja zaposlenosti te naglasila kako se sukladno Vladinim mjerama uz sufinanciranje moguće vratiti na posao i zaposlene kojima je zbog krize prestao radni odnos tijekom ožujka ove godine. Ti djelatnici imat će ista prava kao i djelatnici kod kojih nije došlo do raskida radnog odnosa. Također je naglasila da će se sve zaključeno predlagati  i provoditi i putem platformi Hrvatske gospodarske komore.

Zaključak sudionika je da su mjere Vlade uvom trenutku doista doprinijele očuvanju prvenstveno radnih mjesta i gospodarskih subjekata, te će biti potrebno nastaviti s istim u narednom razdoblju kako bi se očuvala financijska stabilnost ovih sektora.

Kako je župan naglasio, Županija je u okviru mogućnosti reagirala odmah nakon proglašenja pandemije, osobito u smislu izravnih uplata zdravstvenom sektoru, odgode plaćanja dospjelih naknada i drugih. Također, nastavno na izlaganje nazočnih, Župan je naveo da teret ove zdravstveno gospodarske krize trebaju podnijeti svi dijelovi društva, te da se očekuje solidarnost i pomoć uz Županije i državnih poduzeća, jedinica lokalne uprave i samouprave, banaka, trgovačkih lanaca. Kao zaključci ovog sastanka definirat će se sljedeće incijative: posebnih mjesta domaćih proizvoda na tržištu i na policama trgovina posebno vinima, otpisu naknada za korištenje pomorskog dobra za određena razdoblja, prilagodba korištenja europskih fondova naročito kroz povećanje predujma, smanjenje ili oslobađanje zakupnina prostora i komunalnih davanja, oslobođenja plaćanja ZAMP-a, TV pretplate, naknada javnim poduzećima, spomeničkih renti te fleksibilnosti u kreditiranju od strane banaka.

Također, prema razvoju zdravstvene situacije te primjeni mjera i dalje će se održavati sastanci s predstavnicima gospodarskog sektora kako bi se pravovremeno reagiralo, predlagalo određene mjere te donosile odluke u svrhu prevladavanja ovog teškog gospodarskog razdoblja koje ćemo zasigurno zajedničkim snagama uspješno prebroditi.

Nastavi čitati
NEXTBIKE 300x250px
Pekarstvo Metkovka – Reklama10 300×250

Najčitanije