Ostanimo u kontaktu

PRVI POVEĆANI RAČUNI STIŽU U SVIBNJU

Mjesečni računi za vodu u prosjeku veći za 15 kuna

Objavljeno prije

racuni

Mjesečni račun za vodu hrvatske četveročlane obitelji od travnja će biti prosječno veći za 15 kuna, rekao je u izjavi za novinare nakon sjednice Vlade ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina.

Poskupljenje je rezultat današnje Vladine izmjene Uredbe o visini naknade za korištenje voda, kojom se ta naknada od travnja povećava sa sadašnjih 1,35 kuna po prostornom metru (kubiku), na 2,85 kuna.

Prve uvećane račune potrošači će dobiti u svibnju, za potrošnju u travnju.

U Vladi procjenjuju da je prosječna mjesečna potrošnja vode četveročlanog kućanstva oko 10 kubika. Kako će po kubiku voda biti skuplja za 1,5 kuna, proizlazi da će to poskupljenje značiti rast računa za vodu po prosječnom kućanstvu za 15 kuna.

Jakovina naknadu za korištenje voda naziva razvojnom, te smatra da će ona omogućiti realizaciju investicija u vodoprivredu na koje se Hrvatska obvezala ulaskom u Europsku uniju.

Prema toj obvezi, tumači Jakovina, Hrvatska je do 2023. godine dužna u vodno gospodarstvo investirati 4,5 milijardi eura, od čega Hrvatska mora osigurati milijardu i pol, a ostatak se očekuje iz europskih fondova.

Investiranje će, po njegovim riječima, biti usmjereno k stvaranju samoodrživih i ekonomski isplativih vodoopskrbnih sustava. Ubuduće bi ih trebalo biti 21, a sada ih je 160 i većina nije isplativa, piše dubrovacki.hr.

SJETIMO SE S PIJETETOM

Poštovani čitatelji sretan Vam Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja

Objavljeno prije

Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja slavi se u Hrvatskoj 5. kolovoza svake godine kao spomen na pobjedu u Domovinskom ratu. Na taj dan 1995. Hrvatska vojska je oslobodila okupirani grad Knin u vojno-redarstvenoj operaciji Oluja.

Nakon četverogodišnje okupacije gotovo trećine hrvatskog teritorija, života u izbjeglištvu i u strahu od neprijateljskih napada na izložene hrvatske gradove, a nakon brojnih neuspješnih pregovora i mirovnih inicijativa, Republici Hrvatskoj ništa drugo nije preostalo nego vlastitom oružanom silom osloboditi hrvatski teritorij. U svitanje 4. kolovoza 1995. započela je Operacija Oluja.

Nakon početnog djelovanja snaga HRZ-a te topničke pripreme po vojnim ciljevima hrvatske snage krenule su u akciju istodobno iz 30 pravaca na bojišnici dugoj 700 kilometara. Udarnu snagu na glavnim pravcima napada činile su gardijske brigade, potpomognute specijalnom policijom MUP-a i Hrvatskim gardijskim zdrugom te domobranskim i pričuvnim postrojbama. Glavni smjerovi napada bili su s Dinare i Velebita u pravcu Knina. Već u operaciji Ljeto 95 stvoreni su preduvjeti da s vrhova Dinare prema Kninu krenu 4. i 7. gardijska brigada. S druge strane s Velebita preko Svetog Roka su u pravcu Knina prodirale Specijalne postrojbe MUP-a.

Oslobađanjem Knina, središta neprijateljske pobune u Hrvatskoj, ostvaren je najvažniji strateško-politički i vojni cilj operacije Oluja i cijelog Domovinskog rata. Samo nekoliko dana poslije i na sjevernom dijelu bojišnice neprijateljske snage 21. kordunskog korpusa prisiljene su potpisati predaju.

Operacijom je vraćen u hrvatski ustavno-pravni poredak cijeli okupirani teritorij, osim istočne Slavonije. Oluja je uz Bljesak ključna akcija koja je dovela do kraja Domovinskog rata. U operaciji je oslobođeno 10.400 četvornih kilometara ili 18,4 posto ukupne površine Hrvatske. Uspješna operacija Oluja dovela je i do mirne reintegracije Hrvatskog podunavlja te je značajno doprinijela skorom kraju rata u BiH.

Nakon oslobođenja omogućen je povratak 210.592 Hrvatskih prognanika: s područja oslobođenih “Bljeskom” i “Olujom” 126.909 a iz iz hrvatskog Podunavlja 83.683 osoba.

Praznik se u početku zvao Dan domovinske zahvalnosti. Nazivu je kasnije dodan i “Dan pobjede”, a od 2008. i “Dan hrvatskih branitelja”. Zbog dugog punog naziva, kojem se često dodaje i “obljetnica VRO ‘Oluja'”, u medijima i neformalnoj komunikaciji često se naziva samo “Dan pobjede”.

Nastavi čitati
BP OKTAN 300×250

Najčitanije