Ostanimo u kontaktu

BUDUĆNOST ZLATNIH PLODOVA

Mogu li niske otkupne cijene dijelom uništiti proizvodnju mandarina

Vrijedni Neretvani traže načine da za svoj rad budu bolje plaćeni… oni i njihove obitelji ne mogu u duljem razdoblju živjeti od jedne berbe… vrijeme je da doznaju koje su potrebe države i što u dugoročnom smislu mogu napraviti.

Objavljeno prije

Odgovore na pitanje iz našega naslova teško je dati, ali sudeći po reagiranjima udruga i samih proizvođača dade se naslutiti mogućnost značajnog smanjenja proizvodnje agruma u dolini Neretve, prvenstveno zbog neodgovarajućih otkupnih cijena.

Poznato je da se kilogram najboljih ”žutih plodova” na početku berbe moglo dobiti 3,5 kune, a ovih dana samo oko 2,60 kuna, što je zaista velik pad. Osim toga dolazi i do zastoja u otkupu, a svatko ima svoja obrazloženja.

Godinama se postavlja pitanje cijena za neretvanske agrume, spominje se nekontroliran uvoz (ove godine malo kasni), držanje otkupljivača, isplativost proizvodnje, zaslanjenost tla i puno toga, ali pravih odgovora nema. Jedino što se zna da vrijedni Neretvani traže načine da za svoj rad budu bolje plaćeni, da netko (vjerojatno država) regulira tržište i otkup, te da se riješe brojni nagomilani problemi. U tom smislu poduzimaju se određene aktivnosti radi lakše prodaje širom Hrvatske. Postavlja se pitanje što će biti u godinama kada urod mandarina bude blizu maksimalnih vrijednosti (kažu do 100 tisuća tona), ako sada kada se očekuje 33 tisuće tona ima toliko nejasnoća i nezadovoljstva.

Ovdje valja spomenuti da otkupljivači posjeduju vlastitu ekonomsku računicu i logiku, te da nude cijene koje njima odgovaraju držeći se stare maksime kupi jeftino prodaj skuplje.

Teško da će država u doglednoj budućnosti preuzeti na sebe ulogu reguliranja cijena jer bi to, kažu neki, bio povratak na neka stara vremena i društvene sustave, pa će ponuda i potražanja i nadalje biti glavni orijentiri u lancu od proizvodnje do prodaje.

Unatoč svim problemima proizvođači ipak ostaju na svojim plantažama, ulažu, rade i proizvode, a ponešto se i zaradi.

Vinogradari u Pojezerju proizveli su više od 35 milijuna kilograma grožđa iznimne kakvoće i još jednom dokazali da se uz rodnu godinu i trud može živjeti od proizvodnje grožđa.

Zemljišni odnosi posebice raspolaganje državnim zemljištem još uvijek dokraja nije riješeno. To je posebno važno jer su u dolini Neretve posjedi još uvijek usitnjeni. Neki poljoprivrednici u Slavoniji ili Baranji raspolažu sa desecima hektara zemljišta, a u dolini Neretve zakupnici mogu računati ili već računaju na dva hektara, pa i manje.

Znano je da zemljište u dolini Neretve s obzirom na mogućnosti trostruke sjetve, vrijedi više u odnosu na spomenuta gdje je prisutna monokulturna proizvodnja.

Dakako, u svemu tomu važna je jasna strategija razvoja poljoprivrede, državna, županijska, gradska ili općinska.

Vrijeme je da proizvođači doznaju koje su potrebe države i što oni u dugoročnom smislu mogu napraviti. Oni i njihove obitelji ne mogu u duljem razdoblju živjeti od jedne žetve ili jedne berbe. Na sreću u dolini Neretve postoje lijepi primjeri novog poduzetništva u poljoprivredi orijentiranog na preradu i ekološki uzgoj voća i povrća. Treba vjerovati da će mnogi krenuti njihovim stopama, kad već nisu krenuli veliki proizvođači iz zemlje i svijeta.

PROMETNO POVEZIVANJE KRAJNJEG JUGA

Autocesta do Dubrovnika bit će najskuplja u Hrvatskoj: Kilometar će koštati čak 193 milijuna kn

Procjenjuje se da će promet od Metkovića do Dubrovnika do 2030. porasti 6,2, a turistički 29 posto

Objavljeno prije

Foto: Milan Sabic/PIXSELL

Dubrovnik i krajnji jug krajem sljedeće godine trebali bi Pelješkim mostom napokon biti spojeni s ostatkom Hrvatske. Nekoliko mjeseci nakon otvaranja za promet mosta, koji će privremeno biti spojen na postojeće lokalne prometnice na Pelješcu, bit će gotove i pristupne ceste. A od 2029. do najjužnijeg hrvatskog grada trebala bi biti izgrađena i autocesta, navodi se u Prethodnoj studiji izvedivosti povezivanja južne Dalmacije, koja je nedavno dovršena i koju su za Hrvatske autoceste izradile tvrtke Trafficon iz Zagreba i Pro Urbe iz Budimpešte.

Investicija teška 9,1 mlrd. kuna

Ipak, od Metkovića do Dubrovnika i te 2029. ne bi se u cijelosti išlo autocestom jer se nova autocesta planira spojiti na pristupne ceste Pelješkom mostu, a koje se grade u profilu brzih cesta. Ukupno će se od čvora Metković do čvora Dubrovnik sagraditi 47 kilometara autoceste u punom profilu te još 12 km spojnih cesta. Procijenjena vrijednost investicije je čak 9,1 milijardu kuna, odnosno 1,2 mlrd. eura. To je čini najskupljom autocestom u Hrvatskoj – kilometar gradnje će koštati oko 26 mil. eura, odnosno oko 193 mil. kuna.

Foto: Milan Sabic/PIXSELL Radovi na izgradnji Pelješkog mosta

Za usporedbu, cesta DC403 kod Rijeke koja zasad slovi kao najskuplja u RH, a duga je 3 km, košta 152 mil. kn/km. Gradnja obiju tih prometnica skupa je zbog brojnih objekata na njima. Na autocesti prema Dubrovniku, u podsektoru 1 od čvora Metković do čvora Pelješac koji je dužine 18,4 km predviđena je gradnja mosta preko Neretve dugog čak 2960 metara, dok je Pelješki mosta dug 2,4 km. U tom podsektoru gradit će se i tunel Ježevac dug 3005 metara.

Predviđena je gradnja i dva interregionalna čvora – Metković i Pelješac te još dva čvora – Opuzen i Duboka kao i izgradnja 5,5 km spojne ceste od čvora Pelješac do čvora Duboka. Procijenjena vrijednost gradnje podsektora 1 iznosi 3,95 mlrd. kuna. Podsektor 2, od čvora Rudine do čvora Osojnik, dug je 28,6 km, a investicija bi stajala 5,15 mlrd. kn. Na toj su trasi od važnijih objekata tunel Crvena greda dug 2370 m te vijadukt Dužani dug 725 m. I u ovom podsektoru predviđena su dva interregionalna čvora – Doli i Osojnik te tri čvora – Ston, Rudine i Slano. Spojna cesta od čvora Stona do čvora Doli bit će duga 6,6 km.

Prema prometnim modelima iz predstudije, lokalni promet na dionici od Metkovića do Dubrovnika do 2030. trebao bi porasti za 6,2%, a turistički za 29% u odnosu na promet iz 2019., a do 2040. 9,4%, odnosno 70,9%. Što se tiče plana aktivnosti za realizaciju ovog projekta, prvi korak je njegovo uvrštavanje u Program građenja i održavanja javnih cesta 2021.–2024.

Radovi bi počeli krajem 2024. i trajali do drugog kvartala 2029. U financiranju gradnje te najskuplje hrvatske autoceste računa se na EU fondove, odnosno europski instrument za oporavak od koronakrize Next Generation, prema kojem je Hrvatskoj pripalo 9,4 mlrd. eura. Jedan od glavnih hrvatskih argumenta za europska sredstva bio bi da je ta dionica dio buduće Jadransko– jonske autoceste.

Mapa Pelješkog mosta, autoputa i pristupnih cesta

No, kako doznajemo, moguća je i gradnja po koncesijskom modelu, sličnom onom na Istarskom ipsilonu ili na autocesti Zagreb – Macelj. Kreditno zaduženje nije opcija jer HAC, koji je ionako preopterećen dugovima, nema snage za tako veliko dodatno zaduženje.

Početak poslije Nove godine

– U HAC-u ima znanja i iskustva za realizaciju ovog projekta. S njime krećemo poslije Nove godine kad autocesta do Dubrovnika uđe u novi četverogodišnji Program građenja javnih cesta. Dionica je duga samo 47 km, no na njoj su brojni objekti zbog čega je njezina gradnja tako skupa – objašnjava predsjednik uprave HAC-a Boris Huzjan.

Dodaje da je trasa autoceste prema Dubrovniku na tragu prijašnjih projekata te da su na trasi predvidjeli i novi čvor – Rudine, koji je priprema za neku buduću fazu spajanja s autocestom koja bi se gradila na Jadransko–jonskom pravcu i zaobilazila bi Pelješki most, a kod čvora Osojnik spajalo bi se na autocestu koja bi išla kroz BiH prema Crnoj Gori.

– Veliki je izazov prihvatiti se tog posla. Autocesta financijski i po prometu nije opravdana, to se vidi i iz predstudije, no autoceste se grade da se digne gospodarstvo, da se smanji broj poginulih – govori Huzjan i dodaje da se na svakom čvoru se mogu otvarati gospodarske zone.

Unutar HDZ-a postojali su otpori gradnji autoceste prema Dubrovniku, prije svega iz splitske struje u kojoj navodno smatraju da je Dubrovnik već dobio dosta EU novca za Pelješki most, pristupne ceste i Zračnu luku Dubrovnik pa bi sad trebalo dati više sredstava za njihove projekte. No, prema svemu sudeći, autocesta prema Dubrovniku ipak će se graditi.

Piše Josip Bohutinski / Vecernji.hr

Nastavi čitati
Pekarstvo Metkovka – Reklama15 300×250
Svadbeni salon Dalmata 300×250

Najčitanije