Ostanimo u kontaktu

ZAJEDNIŠTVOM DO BOLJIH TURISTIČKIH REZULTATA

Metković se ne može oslanjati samo na izletnički turizam

Objavljeno prije

Unatoč tomu što je broj dolazaka i noćenja gostiju u Metkoviću tijekom prošle godine bio veći nego prethodne godine, ne možemo se oteti dojmu da su u osmišljavanju turističkih sadržaja potrebni veliki zaokreti, a sve u cilju poboljšanja te gospodarske grane i bržeg zapošljavanja nezaposlenih radnika.

Metković je od davnih vremena uglavnom bio tranzitno turističko središte u kojemu su ugostitelji putnicima iz turističkih autobusa uvijek osiguravali osvježavajuće napitke, a nekima i objede.

Vremenom se i to promijenilo, pa su počela ugovaranja za dolazak izletničkih autobusa na foto-saffari izlete, na berbu mandarina i druge gradske i neretvanske manifestacije uključujući i konzumaciju neretvanskih delicija te obilazak kulturno-povijesnih znamenitosti.

U novije vrijeme pojačane su aktivnosti Turističke zajednice koja sudjeluje u promoviranju turističke ponude na europskom prostoru kako bi se uvećao broj dolazaka i noćenja na destinaciji Metković.

Najveći broj dolazaka i noćenja domaćih i inozmenih gostiju odnosi se na velike domaće i međunarodne manifestacije poput Maratona lađa, Smotre folklora i pripreme veslača uoči važnih sportskih natjecanja, te neke druge.

Temeljno je stoga pitanje kako privući turiste za dugotrajniji boravak u Metkoviću , kako bi domaći ugostitelji i agencije ostvarili kakav-takav prihod.

Možda su projekti ‘riječni kruzeri‘, ciklo-turizam, vinske staze, atletski maratoni, Maraton lađa, lov i ribolov, pripreme veslača i slični projekti, nukleusi svestranijeg i dohodovnijeg turističkog razvoja grada Metkovića s tim da se poveća broj smještajnih jedinica.

Stanovnici neretvanskih naselja godinama organiziraju ‘brudetijade‘, ‘raštikijade‘ i slična gastronomska okupljanja uviđajući da se turizam može razvijati i na tradicijskim načelima.

Nikako ne treba zaboraviti povijesnu i arheološku baštinu Metkovića i okolice čiji su nositelji već dali golem doprinos razvoju turizma.

Držimo da Metković ne smije posustati u kreiranju europske i svjetske turističke ponude u lokalnim okvirima, a ta želja može se ostvariti samo zajedništvom svih subjekata koji skrbe o ukupnom razvoju grada i mikroregije.

ISTINA O TURISTIČKIM REZULTATIMA?

Što se krije iza priča o propasti hrvatskog turizma

Objavljeno prije

Autor

Proljetos su svi turistički radnici u Hrvatskoj najavljivali novu uspješnu turističku sezonu, zatim su mediji prenosili izjave iznajmljivača pa i hotelijera o slabijem punjenju kapaciteta, a tijekom srpnja stižu nove informacije kako je u prvih sedam mjeseci Hrvatsku posjetilo 11,5 milijuna turista , što je za 3,7 posto više nego prošle godine, a u noćenjima 0,8 posto više.Iz toga su neki zaključili da su srpanjski rezultati na lanjskoj razini ili malenom minusu.

Međutim, novinarka SD Ružica Mikačić u svom tekstu ističe da da se „minusi“ u dolascima i noćenjima izražavaju u manje od jedan ili dva posto za prvih sedam mjeseci,pa je, kao, smiješno govoriti o podbačaju ! Ugledna novinarka dodaje da se od galame, žalopojki, kukanja nad lošom potrošnjom i još gorim gostima, praznim krevetima i podbačajima u planovima, već „svima diže kosa na glavi“!

Mikačić piše kako će se ova sezona pamtiti po razočarenju onih koji su se polakomili želeći od turizma samo brzu zaradu pa su u ovogodišnji posao ušli potpuno nespremni s čudnovatim kalkulacijama o profitu, a bez osnovnog predznanja o tome što ih čeka na osjetljivom i hirovitom međunardonom i domaćem tržištu .

I pita se, trebamo li zato svi u Hrvatskoj biti nesretni ?

Navodi se u tom članku i to da je ove godine u Hrvatskoj više kreveta nego lani , odnosno za 110 tisuća kreveta više u svim vrstama smještaja, ili ukupno 1.662.841 kreveta, navodi se i da neki apartmani imaju namještaj još od pokojne bake, i slično.

I da, novinarka se na kraju priče zalaže za prestanak kuknjave i plača nad lošom sezonom (koja to nije), smatra da nečija  manja zarada nije razlog da nacija ne spava, a na koncu zalaže se za određivanje smjera u turizmu kojim Hrvatska želi ići, jer stihija i rast (kapaciteta) koji je postao samo sebi svrhom, pravi je i siguran put u turističku propast.

Da je nešto slično napisao novinar iz neke druge zemlje ili novinar-početnik, možda mu se i ne bi trebalo zamjerati, ali kad iskusna i istraživačka novinarka napiše tekst kojim se obrušava samo na hrvatske i ine građane koji u svojim objektima žele ugostiti svjetske i domaće putnike isključivo s kalkulacijama o profitu i bez osnovnog predznanja o tomu što ih čeka, ne spada u kategoriju istinskih nastojanja za procvat svih oblika turističke djelatnosti u Hrvatskoj.

Pa zar nije normalno da vlasnici kuća, autokampova, manjih hotela, vikendica i drugih objekata obnavljaju starije i grade nove objekte kako bi doprinosili sebi i svojim obiteljima, državi i jedinicama lokalne samouprave kroz poreze  i druga davanja, zar nije normalno da u nedostaku radnih mjesta i u vrijeme odlazaka mladih u druge zemlje, pojedinci pokušavaju stabilizirati svoje prihode i rashode , zbog čega mnogi podižu kredite koje , ako se ne varamo, treba vratiti.

Na takve korake nije ih usmjerila samo lakomost, neznanje, starost objekata , nepoznavanje tržišta i ne znamo što sve, već želja za poboljšanjem vlastitih proračuna i egzistencije uopće. I to uopće nije razlog da nacija ne spava. Oni koji se ne snađu i ne popune svoje kapacitete sigurno će se bolje pripremati za sljedeće sezone.

Da u sezoni mnogi nude smještaj koji možda nije najbolje uređen , nije nikakv a tajna da neki drže visoke cijene, i to je točno, ali je točno i to da određeni gosti mogu i žele platiti iznose koji su naznačeni u oglasima.

Ova sezona pokazala je i neke nove trendove , primjerice daleko manji broj dolazaka iz nekih zemalja čiji su gosti tradicionalno dolazili na našu obalu, jasno je i da gosti iz ne tako udaljenih zemalja ostaju četiri do šest dana, a poznata je činjenica buđenja nekih destinacija na Mediteranu i osiguranje državnih poticaja kako bi nižim cijenama i kvalitetom privukle stare i nove turiste.

Nastavi čitati
Pekarstvo Metkovka – Reklama10 300×250

Najčitanije