ZASLUŽENI ODMOR

Jure Obšivač u sezoni odradio punu minutažu svih 36 utakmica

Objavljeno prije

11 godina

20. svibnja 2014.

Autor

Gostovanjem u Zadru nogometaši Istre 1961 spustili su zastor na više nego uspješnu sezonu i potom se, brže-bolje, uputili na trotjedni odmor. Ako je netko zaslužio da napokon malo odmori glavu od svih zadataka koje je trener Igor Pamić iz dana u dan postavljao pred svoje pulene, onda je to svakako Jure Obšivač.

Naime, Metkovčanin koji će za osam dana proslaviti 24. rođendan jedini je nogometaš u Prvoj HNL koji je od prvog do posljednjeg sudačkog zvižduka odradio svih 36 utakmica ove sezone. Točno 3.240 minuta proveo je Obšivač na hrvatskim travnjacima tijekom netom okončanog prvenstva, impozantna brojka koja još više dobiva na težini ako se zna da ga Paminjo nije štedio niti u Kupu.

Istina, u šesnaestini finala na gostovanju kod trećeligaša Slavonije ubacio ga je u igru tek u 57. minuti, no to je potom kompenzirao u osmini finala kad je u Kranjčevićevoj ulici odradio svih 120 minuta i potom još bio precizan prilikom izvođenja kaznenih udaraca. U četvrtfinalu protiv Zadra i polufinalu protiv Rijeke uobičajena slika, i tako je novih 360 minuta leglo na konto neumornog Obšivača koji je tako ostvario rijetko viđen doseg, da je odigrao sve 42 službene utakmice svog kluba u ovoj sezoni.

ULTIMATE SPORTS GYM Grupni trening – 740

I to nije sve. Naime, nakon što je u Pulu stigao zadnjeg dana prošlogodišnjeg zimskog prijelaznog roka te se obvezao na dvije i pol godine vjernosti “zeleno-žutima”, Obšivač je debitirao u 23. kolu, 9. ožujka na Poljudu i potom do kraja proljeća prikupio 11 utakmica. Naravno, od prve do posljednje minute, što znači da je Obšivačev neprekinuti niz u Zadru stigao do brojke 53.

“Moje je mišljenje da tajna leži u preventivi i dodatnom individualnom radu”, otkrio nam je Jure Obšivač svoj recept. “Uvijek treba biti u natjecateljskom ritmu, trenirati, ne smiješ se zapustiti i onda ne bi smjelo biti problema jer je najvažnije biti spreman, a kad si spreman na kraju budeš imun i od ozljeda. Naravno, zahvaljujem se i treneru Pamiću što mi je na svim utakmicama ukazao povjerenje i nadam se da sam ga svojim igrama na terenu, barem donekle, uspio opravdati.”

I. CEROVAC/Glas Istre

Povezane teme:Jure Obšivač Nogomet

Sljedeća EKO RURAL

Međunarodni sajam poljoprivrednih i ruralnih proizvoda

Prethodna HUMANOST NA SNAZI

‘Ekipa, a ne klub’ u Slavoniji, UOSI Prijatelj donirao zalihe u Crveni križ

SJETIMO SE S PIJETETOM

Poštovani čitatelji sretan Vam Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja

Objavljeno prije

6 godina

5. kolovoza 2019.

Autor

Dalibor Čutura

Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja slavi se u Hrvatskoj 5. kolovoza svake godine kao spomen na pobjedu u Domovinskom ratu. Na taj dan 1995. Hrvatska vojska je oslobodila okupirani grad Knin u vojno-redarstvenoj operaciji Oluja.

Nakon četverogodišnje okupacije gotovo trećine hrvatskog teritorija, života u izbjeglištvu i u strahu od neprijateljskih napada na izložene hrvatske gradove, a nakon brojnih neuspješnih pregovora i mirovnih inicijativa, Republici Hrvatskoj ništa drugo nije preostalo nego vlastitom oružanom silom osloboditi hrvatski teritorij. U svitanje 4. kolovoza 1995. započela je Operacija Oluja.

Nakon početnog djelovanja snaga HRZ-a te topničke pripreme po vojnim ciljevima hrvatske snage krenule su u akciju istodobno iz 30 pravaca na bojišnici dugoj 700 kilometara. Udarnu snagu na glavnim pravcima napada činile su gardijske brigade, potpomognute specijalnom policijom MUP-a i Hrvatskim gardijskim zdrugom te domobranskim i pričuvnim postrojbama. Glavni smjerovi napada bili su s Dinare i Velebita u pravcu Knina. Već u operaciji Ljeto 95 stvoreni su preduvjeti da s vrhova Dinare prema Kninu krenu 4. i 7. gardijska brigada. S druge strane s Velebita preko Svetog Roka su u pravcu Knina prodirale Specijalne postrojbe MUP-a.

Oslobađanjem Knina, središta neprijateljske pobune u Hrvatskoj, ostvaren je najvažniji strateško-politički i vojni cilj operacije Oluja i cijelog Domovinskog rata. Samo nekoliko dana poslije i na sjevernom dijelu bojišnice neprijateljske snage 21. kordunskog korpusa prisiljene su potpisati predaju.

Operacijom je vraćen u hrvatski ustavno-pravni poredak cijeli okupirani teritorij, osim istočne Slavonije. Oluja je uz Bljesak ključna akcija koja je dovela do kraja Domovinskog rata. U operaciji je oslobođeno 10.400 četvornih kilometara ili 18,4 posto ukupne površine Hrvatske. Uspješna operacija Oluja dovela je i do mirne reintegracije Hrvatskog podunavlja te je značajno doprinijela skorom kraju rata u BiH.

Nakon oslobođenja omogućen je povratak 210.592 Hrvatskih prognanika: s područja oslobođenih “Bljeskom” i “Olujom” 126.909 a iz iz hrvatskog Podunavlja 83.683 osoba.

Praznik se u početku zvao Dan domovinske zahvalnosti. Nazivu je kasnije dodan i “Dan pobjede”, a od 2008. i “Dan hrvatskih branitelja”. Zbog dugog punog naziva, kojem se često dodaje i “obljetnica VRO ‘Oluja'”, u medijima i neformalnoj komunikaciji često se naziva samo “Dan pobjede”.

Nastavi čitati