Ostanimo u kontaktu
LPG Narona MAXMART Opuzen
GAZ Benz 1200x400px
JURA SHOP – AKCIJA Vikend Sl1
JURA SHOP – AKCIJA Vikend Sl2

INTERVJU

SDP-ov kandidat za župana, Davor Penić

Objavljeno prije

Davor Penić, SDP

Kandidat SDP-a za župana dubrovačko – neretvanskog Davor Penić u razgovoru za Dubrovnikpress.hr govori kako bi pokrenuo gospodarstvu u županiji, a kao predsjednik županijskog SDP-a odgovora i na pitanje o mogućoj postizbornoj koaliciji s Mostom, ali i zašto nije došlo do predizborne koalicije s HNS-om. Penić ističe rješenja za dugovanja Opće bolnice Dubrovnik i odlaganje otpada nakon zatvaranja Grabovice.

Što Vas je motiviralo prihvatiti kandidaturu za SDP-ova župana Dubrovačko-neretvanske županije?
– Motiv za kandidaturu su izazovi koji tek predstoje Dubrovačko-neretvanskoj županiji. Njezin razvoj je neravnomjeran. Sve počiva na turizmu, a ne razmišlja se o tome kako probuditi realni sektor, koji je prenatrpan i troši 50 posto BDP-a. Njega je moguće probuditi s novim kreditnim linijama. Potrebno je potaknuti prerađivačku industriju kako bismo spasili poljoprivredu i ribarstvo. Mali OPG-ovi su u velikim problemima, poljoprivredna strategija županije ne postoji. Male OPG-ove treba udružiti, oni moraju jačati kroz klastere ili zadruge jer tek tada mogu pregovarati s velikim trgovačkim lancima o otkupu njihovih proizvoda. Tada primjerice otkupna cijena mandarina ne bi bila 1,5 kuna već dvije kune. Kad je u pitanju ribarstvo, riblji fond je potpuno osiromašen. Ukoliko se ovakva politika prema ribarstvu nastavi, ako se ne zaštiti ribare, ako se ne riješi pitanje ZERP-a, ribari će se naći u vrlo teškoj poziciji. Preko Europske komisije treba utjecati na Italiju da smanji svoju ribarsku flotu, jer imaju oko 13 tisuća plovila. Iz mora se sve uzima, a ništa se moru ne daje. Ako nastavimo s ovakvom politikom nećemo imati ni ribara ni ribe.

TASLAK 740xXXX

I Most je gurao u prošloj kampanji priču o ZERP-u pa su brzo od nje odustali. Može li se uopće po pitanju ZERP-a nešto napraviti? Nije li riječ o pregovorima koji bi se vodili na nešto višim razinama od županija?
– Jedino uvođenjem ZERP-a možemo spriječiti ribarsku flotu iz Italije da izlovljava naš riblji fond.

PREVIŠE JE TURISTIČKIH ZONA

ULTIMATE SPORTS GYM Grupni trening – 740

Kažete treba probuditi realni sektor, koliko ima prostora za njegov razvoj?
– Razvojni planovi donose se paralelno s prostorno-planskom dokumentacijom. Prvo bismo morali definirati stanje u prostoru. Moramo promijeniti paradigmu prostornog planiranja. Recimo, u Malostonskom zaljevu se crtaju turističke zone s 300, 400, 700 novih ležajeva. Stalno docrtavaju dok se one koje su davno planirane, a nisu zaživjele, ne ukidaju. Na način na koji se to radi sada mi prostorno-planskom dokumentacijom ne planiramo razvoj već uništavamo svoj životni prostor i njegove vrijednosti.

Znači, turističkih zona je previše.
– Da, ima ih previše. Nužno je aktivirati i druge zone jer turizam nije toliko veliki multiplikator razvoja. On može donijeti 20 posto BDP-a, ali ne više. Ravnomjeran razvoj znači potaknuti i druga područja, recimo dolina Neretve se ne može baviti turizmom, ali može razvijati poljoprivredu i druge djelatnosti. Multisektorskom gospodarskom aktivnošću se smanjuju rizici kroz cjelogodišnje aktivnosti dok je turizam izrazito sezonskog karaktera, dakle događa se u određeno doba godine. Na Korčuli imamo tradiciju male brodogradnje, ali s lošom poslovnom politikom brojne su se tvrtke ugasile.

Sveznalica 7400xXpx

15 POSTO PRORAČUNA ZA SUBVENCIJE GOSPODARSTVU

Hoćete li, ukoliko Vas birači izaberu za župana, ponuditi neke poticaje za očuvanje i razvoj ribarstva, pomorstva i pomorskih djelatnosti?
– Intencija Županije i jest stvarati poslovnu klimu kako bi se otvarale nove tvrtke koje će zapošljavati. Resursi županije u pogledu stimuliranja su ograničeni, ali moj je plan 15 posto županijskog proračuna preusmjeriti na subvencije, na razvoj gospodarskih aktivnosti. Županija bi pružala logistiku za razvoj i upravljanje projektima. Koristili bismo i Razvojnu agenciju jer važno je kvalitetnim projektima aplicirati na sredstva iz Europskih fondova.

Gdje na području dubrovačkog dijela Županije vidite prostor za razvoj poduzetničkih zona? Imamo poslovnu zonu u Banićima koja je praktički mrtva, dok je prostor Župe dubrovačke postao jedan veliki „shopping“ centar.
– Pa ja želim promijeniti način razmišljanja da se samo kroz pružanje usluga može stvoriti neka vrijednost. Treba raditi suprotno, stvarati poslove s visokom dodatnom vrijednošću, stimulirati poslovnu klimu da se otvaraju mala ili veća poduzeća kojima bi Županija bila servis za ideje, pomagala im u pronalaženju investitora i plasiranju ideja.

HDZ-OVE VIZIJE BEZ PROVEDBE

Niste zadovoljni postojećim Prostornim planom. U njega bi trebale biti ucrtane i trase autoceste, ali i brze ceste Dubrovnik – Zračna luka. Iako se ne zna ni trasa te ceste Vaši protukandidati obećavaju njezinu gradnju. Nije li to neozbiljno i neodgovorno?
– Riječ je o jako uskom području i za očekivati je kako će se prvi zbog trase brze ceste pobuniti mještani Župe dubrovačke. Ta trasa je zamišljena da prolazi kroz Župu i spušta se na novoizgrađene hotele koji se imaju graditi kako bi imali priključak na tu cestu. Ne vidim kuda će se ona graditi ukoliko ne dođe do rušenja nekih objekata. Nedavno su izvedeni radovi na uređenju čvora u Srebrenom, nastojalo se tim radovima ubrzati promet, ali ne vidim da je to postignuto.

Kad smo kod autoceste, stala je na Pločama, a Vi se zalažete za to da ide hrvatskim teritorijem, a ne dubrovačkim zaleđem. Zar u tom slučaju ona u potpunosti neće devastirati dubrovačko područje?
– Gradnja cestovne infrastrukture dovodi do razvoja mjesta pokraj koji prolazi. Gradnjom se otvaraju nova radna mjesta, a nama je to potrebno.

Očekujete li da bi HDZ-ovci do kraja kampanje opet polažu kamen temeljac za izgradnju Pelješkog mosta?
– Njihova je deviza “nemojte puno talasati jer narod u Dubrovačko-neretvanskoj županiji voli desno” i na principu te orijentacije oni i ne nude ništa novo. Njihove vizije razvoja objavljene su prije desetak godina, a niti jedan projekt iz tih vizija nije realiziran. Niti je realiziran centar za gospodarenje otpadom, niti kongresni centar, niti prometno povezivanje. Ništa nije realizirano. Oni imaju vizije, ali im je provedba tih vizija loša, jako loša.

LJUDI U PLOČAMA SU PROTIV VOJNE BAZE

Upozoravali ste na gužve na granicama koje su postale svakodnevica, a turistička sezona je pred vratima. Ovo se stanje moglo izbjeći da su izgrađena trajekta pristaništa koja je nudila Kukuriku Vlada.
– Milanovićeva administracija je predlagala da privremeno rješenje do završetka mosta budu trajektne veze od Brijeste prema Kleku, ali su se oni u Županiji pravdali kako će EU odbiti financiranje mosta ako se ta trajektna linija ucrta u Prostorni plan. To je bila ta mantra. Mi smo išli spojiti teritorij jedne države, a kao privremeno rješenje predlagali smo trajektne linije.

Svi vi kandidati nudite neke općenite projekte u kampanji. Što konkretno nudite određenim područjima, recimo Pločama? Imaju luku, željeznicu i umjesto da se razvijaju u jedno moderno i urbano središte država im namjerava dovesti vojsku.
– Ljudi u Pločama žele komunalnu lučicu, marinu i protive se vojnoj bazi, ali treba vidjeti kakve su sigurnosne procjene za RH. Inače, cijela strategija razvoja Ploča bazirana je na razvoju luke s tri terminala za tri različite vrste tereta, tekuće, rasute i kontejnerski terminal. Ploče su luka okrenuta prema BiH i razvitkom koridora VC razvit će se kontejnerski terminal. Željeznička infrastruktura  na tom području svakako se mora pojačati. Pruga bi osim tereta trebala voziti i putnike koji gravitiraju tom području.

Korčula s koje dolazite je jedan od najnaseljenijih otoka. Nešto udaljenije Lastovo kao da i nije u našoj Županiji. Kakve projekte imate za otoke, njihovo međusobno prometno povezivanje, ali i kvalitetnije i brže povezivanje s Dubrovnikom kao centrom Županije?
– To je jedan od najvažnijih planova jer otoci moraju biti kvalitetno povezani s administrativnim centrom županije. Otoke treba i revitalizirati, izgraditi marine, razvijati nautički i zdravstveni turizam, ali nužno je mijenjati i regulative jer zakonodavstvo ne ide u prilog razvoju zdravstvenog turizma na otocima.

Svi vi obećavate sve riješiti parama iz EU fondova. Što smo konkretno, a da nisu projekti koji su išli preko Vlade, poput sredstava za Pelješki most ili Zračnu luku Dubrovnik, povukli iz tih fondova?
– Napravit ćemo konkretno studentski dom u Dubrovniku, a predpristupni fondovi su, kako kaže župan, iskorišteni za 70 projekata.

On kaže da smo mi po povlačenju sredstava najuspješnija županija. Biste li se vi s njime složili?
– Ne! Kad smo ga napadali na Županijskoj skupštini on se branio da smo mi najrazvijeniji pa se zato ne možemo kandidirati za neka izdašnija sredstva.

Kako smo razvijeni kad nemamo ni autocestu?
– Pa pitanje je što on smatra razvijenošću.

SVEUČILIŠTE MORA PLATITI DUG PREMA OB DUBROVNIK

Jedan od velikih problema s kojim se Županija trenutno susreće jest rješavanje financijskih dubioza OB Dubrovnik, ali i način njezina daljnjeg funkcioniranja? Liječnik ste, kako biste i može li se uopće riješiti stanje te bolnice?
– Naravno da može! Treba podići mjesečne paušale usluga i kroz politiku i kroz podizanje usluga na veću razinu. Zapošljavanjem i dovođenjem vrhunskih liječnika specijalista podići će se nivo usluge, potrebno je razvijati vrhunsku medicinu.

S čime ćemo platiti te vrhunske liječnike?
– Grad i Županija trebaju subvencionirati stanovanje tih liječnika. Potrebno je graditi stanove za liječnike.

Zašto vi svi hoćete bolnicu staviti na teret Grada Dubrovnika?
– Grad mora sudjelovati, ima 40 tisuća stanovnika. Grad je bogat i treba sudjelovati u razvoju zdravstva.

Jest bogat, ali u bolnicu dolaze i stanovnici iz ostalih dijelova županije, pa čak i iz BiH. Zašto i ti gradovi ne bi nešto izdvojili za bolnicu? Niti Grad bira članove njezina Upravnog vijeća, niti bira ravnatelja. Trenutni dug bolnice je od 120 do 150 milijuna kuna, a jedan od njezinih dužnika je i dubrovačko Sveučilište. Hoćete li kao župan primorati Sveučilište da bolnici plati što joj duguje?
– Pokušat ćemo s njima pregovarati.

Pregovarati ili ih primorati da plate bolnici što joj duguju za zemlju u krugu stare bolnice?
– Primorat ćemo Sveučilište da bolnici plati što je dužno.

Hoćete li ako budete izabrani za župana prekinuti praksu da se na čelo bolnice stavljaju politički lojalni kadrovi koji je nisu sposobni voditi?
– Upravno vijeće bolnice imenuje Županijska skupština, i mi ćemo kroz uvjetima natječaja ciljano birati kompetentne ljude.

Bi li po Vama slika te bolnice bila drukčija kad bi je vodili kompetentni ljudi?
– Naravno da bi, ali potrebno je mijenjati i modele financiranja bolnice. S HZZO-om treba ispregovarati podizanje bolničkog paušala. Bez da se politički djeluje prema HZZO-u taj se problem ne može riješiti. U OB Dubrovnik treba napraviti projekt njezine energetske obnove, treba izraditi elektranu za proizvodnju energije, postaviti solarne panele i tada bi ona bila energetski održiva. EU financira takve projekte. Sad Dobroslavić ima ideju otvoriti dnevnu bolnicu u Metkoviću. Potreba za tom dnevnom bolnicom je opravdana, ali način na koji oni to populistički rade pred izbore je loš. Ne znaju gdje će ta bolnica biti, nemaju riješenu papirologiju. Računaju da će dobiti zgradu bivšeg suda i sad su se sjetili iz fondova povući sredstva, a kad dođu pred Jaspers oni će ih pitati s kojim kadrovima će ta bolnica funkcionirati. Idu grlom u jagode.

Da bi jedan specijalist iz Dubrovnika mogao poći u Metković mora ga netko mijenjati u dubrovačkoj bolnici. Tko ako su odjeli poput ginekologije, pedijatrije potkapacitirani?
– Očigledno je da postoji kadrovski problem. To se ne može pokriti.

CENTAR U LUČINU RAZDOLJU JE NEPOTREBAN

Drugi veliki problem je smeće. Grabovica se zatvara, smeće će se odvoziti kilometrima daleko, a od centra za gospodarenje otpadom još ništa. Vi niste za izgradnju tog centra na Lučinu razdolju. Gdje bismo ga onda trebali graditi?
– Od centraliziranog koncepta i MBO tehnologije uređene europske države su davno odustale jer plan je da se do 2025. odlaže samo pet posto nerazgradivog otpada. Ključna je redukcija, odnosno smanjenje količina otpada u nastanku, u domaćinstvu i industriji. Potrebno je graditi reciklažna dvorišta, sortirnice, kompostane, Treba sufinancirati gradnju kompostana u ruralnim područjima kako bi poljoprivrednici dobivali gnjoj za uzgoj kultura. U svakom mjestu moraju biti reciklažna dvorišta. U Dubrovniku ih treba četiri do pet. Sirovine poput gume, plastike, stakla, papira treba prerađivati i vraćati dalje u proizvodnju. Tako će reciklažna dvorišta biti prazna jer se prerađeno može vraćati u proizvodnju. Na taj način dolazi do smanjenja otpada. Centar u gabaritima u kojima je on na Lučino razdolju zamišljen nama nije potreban .

U HDZ-U NE RAZUMIJU NIŠTA OKO TERMINALA U GRUŽU

Županije ili regije?
– Županije! Opstojnost Dubrovačko-neretvanske županije potrebno je očuvati zbog tradicije Dubrovačke Republike, kulturnog potencijala i prirodnih ljepota.

A ako nema podloge za opstanak?
– E pa podloga za opstanak je razvoj turističke infrastrukture i multisektorske gospodarske aktivnosti. Trebamo se razvijati sa svim svojim potencijalima.

Bili ste potpredsjednik Nadzornog odbora Lučke uprave Dubrovnik?
– Da, pripremali smo veliki projekt, izgradnju putničkog terminala za koji je bio raspisan i međunarodni natječaj gdje bi se riješio i terminal i parkiralište, garaža i shopping centar, ali HDZ je rekao da to nije dobar model financiranja, da nije dobar za grad, ali ja mislim da oni ne razumiju da luka ne može akumulirati sredstva za takav projekt. Oni su stopirali projekt jer im je netko obrazložio da će grad puno više zaraditi ako sam u njega ide.

Je li golf na Srđu transparentan projekt?
– Golf je krenuo prevarom stanovništva od strane povjerenika Bosnića koji je mimo ovlasti zonu obuhvata proširio sa 100 na 310 hektara i onda se investitor počeo širiti i kupovati zemljište, pretvarati ga iz šumskog u građevinsko. I mi prema investitoru nemamo nikakve obaveze.

Dakle, pustilo se investitora da planira na 300, a sad mu se nudi 100. Kako Vi to mislite da on nema prava na nikakvu odštetu?
– Nema 100 posto jer je taj akt protuzakonito donesen i rušenjem tog akta ruši se lokacijska dozvola. Čim je odluka povjerenika srušena sve što je iz nje nastalo je protuzakonito.

Je li to po Vama špekulativan projekt?
– Ja se ne slažem s time da se iznad Grada gradi novi grad. Ja sam protiv toga.

Osam godina županiju vodi župan Nikola Dobroslavić s većinom u Županijskoj skupštini. Kako ocjenjujete njegov rad?
– Ima zacrtane ciljeve, ali je njihova provedba loša. Sve ciljeve koje je postavio u prvom i drugom mandatu nije ostvario. U obrazovanju mu je cilj bio jednosmjenski rad pa ga nije ostvario. Ni produženi boravak djece u školama nije realizirao. Osim o gospodarskoj aktivnosti mi moramo razmišljati i o pronatalitetnoj politici, demografskoj slici zemlje. Mi o tome samo deklarativno govorimo. Vlada Andreja Plenkovića je najavljivala tisuću eura rodiljne naknade pa ih još ne daju, misle da će s tisuću eura nešto promijeniti. Ključ svega je mladima osigurati sigurna radna mjesta i riješeno stambeno pitanje. Naša Županija stari, prosječna životna dob je 41 godinu i bez pravih mjera koje će pokrenuti gospodarstvo, zapošljavanje i rješavanje stambenih pitanja ne može se popraviti demografska slika.

Dobro s koliko onda ocjenjujete Dobroslavića?
– Kako ću ga ocijeniti kad ništa nakon osam godina nije ostvario. Svih osam godina njegova mandata imate od 8 do 9 tisuća ljudi na Zavodu za zapošljavanje.

Kakav je vaš stav o istraživanju nafte u našem akvatoriju? Dobroslavić kaže da je on sve to zaustavio.
– Prvo, mi ne znamo što imamo, a prvo bi trebalo ispitati imamo li mi te resurse. Odmah apriori reći to će uništiti turizam nije u redu. Prvo treba vidjeti imamo li mi te resurs, a onda pronaći način kako ih eventualno iskoristiti.

NE ODBACUJE POSTIZBORNU KOALICIJU S MOSTOM

Kako će aktualna kriza vlasti, dakle razilazak HDZ-a i Mosta utjecati na lokalne izbore?
– Most je napravio grešku što istu večer kad je nastala kriza u Vladi nije odmah lopticu prebacio na Sabor u kojem bi klubovi stranaka išli s inicijativom o povjerenju Vladi. Most je tu igrao ziheraški. Htjeli su da ne ispadnu oni ti koji ruše Vladu, gledali su kako će to utjecati na njihov rejting. Da su odmah prebacili lopticu na Sabor, Vlada bi bila raspuštena i išlo bi se na nove izbore. Ta novostvorena većina, to je prevara birača. Tu imate jednog Sauchu koji drže ljestve Vladi, Glasnovića, Hasanbegovića, Esih, ta Vlada može svaki dan pasti. Za stabilnu situaciju u državi potrebno je puno više od 76 ljudi koji trenutno drže većinu u Saboru. Vidjeli smo u bivšoj administraciji Tihomira Oreškovića kako se nisu mogli donositi zakoni jer oni u Saboru nisu mogli skupiti većinu.

Kako komentirate da Nikola Dobroslavić i Nikola Grmoja gotovo ništa ne rade u kampanji?
– Pa ja sam fokusiran na svoju kampanju, ali kampanja jest nevidljiva jer moji politički suparnici ne žele otvarati teme koje nisu riješili. Dobroslavić iza sebe ima nezavršene projekte, repove o kojima ne želi govoriti dok Grmoja misli da će nacionalnim angažmanom ostati prepoznat i da će samo na račun toga ljudi za njega glasati. On ne otvara lokalne probleme jer je fokusiran na nacionalne. Nisam čuo da je išta rekao o problemima u Metkoviću koje je županija trebala riješiti.

Drugi krug, tko u njega ulazi, hoće li ga uopće biti?
– Kad imate pet kandidata mora biti drugog kruga. Ja očekujem ulazak u drugi krug. Nudim rješenja i moj zadatak je da narod čuje moje programske smjernice. Očekujem dobar rezultat.

Znači Grmoja ispada, Vi idete u drugi krug s Dobroslavićem?
– Da! Očekujem siguran ulazak u drugi krug.

Pregovarali ste s HNS-om o zajedničkom izlasku na izbore, no ipak na kraju na njih svatko od vas izlazi samostalno. Zašto?
– Nismo se mogli usuglasiti o broju manadata na zajedničkoj listi za Županijsku skupštinu. Nismo mogli zadovoljiti zahtjeve HNS-a. Ipak postizborna suradnja SDP-a i HNS-a je očekivana.

Koliko mandata očekujete osvojiti u Županijskoj skupštini?
– Očekujemo 10 mandata.

Vi niste samo SDP-ov kandidat  za župana, predsjednik ste ŽO SDP-a i zapravo lider ljevice na jugu. Je li moguća koalicija SDP-a i Mosta na razini Županijske skupštine?
– Moguća je, zašto ne.

Je li Vam Most već ponudio mjesto predsjednika skupštine ukoliko budete u poziciji formirati većinu?
– Ništa mi ne nude. Oni se nadaju da će proći Grmoja, a mi da ću proći ja. Smatram da mi imamo bolju infrastrukturu i rezultat. Pitanje je koga će ljudi prepoznati, mene ili njega. Ja sam možda kasno krenuo u kampanju, ali moja su rješenja svakako bolja i od Mostovih i od HDZ-ovih.

Grmoja, Orepić, Petrov, Most svoje najjače snage raspoređuje na listi na jugu. Koliko će to štetiti HDZ-u?
– Svakako će mu štetiti. Petrov je potpora na listi Mosta. Veseli me konkurencija, ali nisam vidio ništa od toga što oni lokalno misle napraviti. Spuštanje nacionale priče na lokalnu razinu neće im ništa donijeti. Desnica već duži niz godina destabilizira hrvatsku političku scenu i ne nudi nikakva rješenja. Narod očekuje boljitak i promjene, a oni samo destabiliziraju i tjeraju investitore.

Očekujete li potporu mostovih birača ako uđete u drugi krug?
– Očekujem!

S koliko posto, ako uđete u drugi krug pobjeđujete Dobroslavića?
– Dobroslavića pobjeđujem s 51:49 posto.

Intervju s kandidatom za župana dubrovačko-neretvanskog
Davorom Penićem
Portal Dubrovnikpress.hr

ŽUPANIJSKI CENTAR 112

Obavezna zimska oprema! Donosimo dnevno izvješće za područje Dubrovačko-neretvanske županije

Objavljeno prije

Snijeg na cesti, zimski uvjeti

Sukladno informacijama koje smo zaprimili i koje su nam dostupne, dostavljamo vam dnevno izviješće o posebno izdvojenim događajima za područje Dubrovačko-neretvanske županije za protekla 24 sata  i to kako slijedi:

Obavezna je zimska oprema na motornim vozilima, a promet je zabranjen za kamione s prikolicama i tegljače s poluprikolicama na cestama:

TASLAK 740xXXX
  • A1 između čvora Prgomet i naplate Karamatići
  • A10 između čvora Ploče i naplate Čarapine
  • DC8 Gradac-čvor Čeveljuša-Opuzen-GP Klek
  • DC9 GP Metković-Opuzen-DC8
  • DC62 Veliki Prolog-Metković
  • DC425 čvor Karamatići (A1)-čvorište Čeveljuša
  • ŽC5203 Dobroselo-Brotnja-Otrić
  • županijske ceste na području Metkovića (ŽC6220 Ploče A1, Žc 6279 Klek Badžula, Žc 6208 Vrgorac – Staševica, Žc 6276 Mali prolog-Karamatići –Ploče)

Snijega ima na području Pelješca i dijela Konavala. Dubrovnik ceste javljaju da su sve  ceste posute i prohodne.

METEOROLOŠKE PRILIKE:

ULTIMATE SPORTS GYM Grupni trening – 740

Upozorenje

Na južnom i manjem dijelu srednjeg Jadrana ujutro mjestimični udari SE i S, a noću posvuda NE i N vjetra, 35-45 čvorova. Mjestimice nevere.

Sveznalica 7400xXpx

Stanje

Ciklonalno polje nad Jadranom i srednjem Sredozemljem sporo će se popunjavati.

Vremenska prognoza za sljedeća 24 sata, vrijedi do: 10.01.2019 u 06 sati

Južni Jadran

Vjetar SE i S, ponegdje uz obalu E, 10-20, prijepodne mjestimice do 28 čvorova, poslijepodne će postupno okretati na NE i NW 10-20 čvorova. More 3-4. Vidljivost 10-20 km. Oblačno, ponegdje kiša ili pljusak, uz obalu i snijeg, a navečer djelomično razvedravanje.

PROMET  

CESTOVNI PROMET

Privremena prometna regulacija:

  • zbog radova na graničnom prijelazu Gornji Brgat (DC223) vozi se jednim trakom, naizmjence uz semafore;
    uz privremenu regulaciju prometa vozi se na Jadranskoj magistrali (DC8):
  • jednim prometnim trakom naizmjenično uz regulaciju semafora kod Slanog, te zračna luka Čilipi gdje se četri puta tjedno u vremenu od 12:00-16:00 sati po deset minuta biti zatvorena cesta osim i uoči nedjelje i blagdana.
  • zbog uređenja raskrižja Banja i Majkovi u mjestu Slano;
  • na 26+100 do 26+400, dionica 27 zbog nastavka radova na kolnom prilazu državne ceste DC8 Štikovica od 07.siječnja do 30. travnja 2019. Povremeno postavljanje semafora radi regulacije prometa.
  • do 31.01.2019.god od 07-16 sati zbog radova na Jadranskoj magistrali (DC8) na dionici Petlja Ilijina glavica-Orsula-Dubac vozit će se uz privremenu regulaciju semaforima.

GRANIČNI PRIJELAZI

– Za sav promet zatvoren je granični prijelaz Vitaljina (zbog radova);

– Na graničnom prijelazu Gornji Brgat (DC223) vozi se jednim trakom, naizmjence, uz regulaciju semaforima (zbog radova). Do 30.04.2019. dva puta tjedno, od 13:00 do 17:00 sati (na 20 minuta) prekidat će se promet zbog građevinskog miniranja;

Nastavi čitati
Pekarstvo Metkovka – Kolači
Svadbeni salon Dalmata 300×250
SNJEŽANA ĆUŽE Biseri 300px

Najčitanije