Ostanimo u kontaktu
Dalmata Jura shop LPG Narona
GAZ Benz 1200x400px

30. OBLJETNICA OSLOBOĐENJA JUGA DOMOVINE

Veterani 4.gardijske brigade organizirali pješačku hodnju od Bistrine, zadnje crte obrane do Srđa

Objavljeno prije

Jedan narod upravo doživljava agresiju kakvu smo mi imali prije 30 godina. Krvave borbe koje vode Ukrajinci za svoju slobodu podsjeća nas na naš trnoviti put kojim smo izvojevali današnju slobodu. Ove godine obilježavamo 30. obljetnicu oslobođenja juga Domovine, plaćenu krvlju naših branitelja. Tim povodom Udruga veterana 4.gardijske brigade organizirala je pješačku hodnju od Bistrine, zadnje crte obrane do Srđa simbola obrane Dubrovnika. 10 mladih momaka krenulo je na put dug 60 kilometara do cilja.

Nakon cjelonoćne hodnje u jutarnjim satima planiran je dolazak na Srđ. Na Bistrini, nakon kratke molitve sudionici su zapalili svijeće kod spomen obilježja poginulim pripadnicima 4.gardijske brigade pok. Goranu Kliškiću i Ivici Vuci nakon čega su se uputili na put.

Podsjetimo se oslobodilačkih operacija 1992. godine kojih su nositelji bile 1., 2. i 4. gardijska brigada:

18. svibnja 1992. – 30. lipnja 1992. godine – Napadna akcija kojom je oslobođeno cijelo Dubrovačko primorje čime su agresorske strane odmaknute od samog Dubrovnika, izuzev na prostoru od Golubova kamena do Ivanice.

1. – 13. srpnja 1992. godine – Operacija Tigar. Glavni cilj bio je ovladati visovima iznad Dubrovnika, potisnuti okupatora na južni rub Popova polja te uspostaviti položaje za oslobađanje Konavala. Posebno se ističu borbe za Golubov kamen što je ostvareno uz veliku žrtvu hrvatskih branitelja

ULTIMATE SPORTS GYM – 740px

20. – 24. listopada 1992. godine – Oslobođenje Konavala. Cilj je bio zauzeti Konavoska brda i izbiti na granice prema BiH i tadašnjoj SRJ što je na kraju i učinjeno. Oslobođeno je 1210 četvornih kilometara kopna i 1080 četvornih kilometara hrvatskog pojasa teritorijalnog mora čime je oslobođen cijeli jug Domovine.

HRVATSKA ULAZI U SCHENGEN

Poznat datum ukidanja kontrola na granicama

Objavljeno prije

Vijeće EU u srijedu je predložilo da se od 1. siječnja 2023. ukinu granične kontrole na kopnenim i pomorskim hrvatskim granicama sa zemljama šengenskog prostora, a od 26. ožujka sljedeće godine u zračnim lukama. Za različite datume za ukidanje kontrola u zračnom prometu postoje tehnički razlozi, javila je Hina.

Na aerodromima će biti potrebno promijeniti izlaze

U zračnim lukama u zemljama šengenskog prostora potrebno je promijeniti izlaze (gates) za zrakoplove koji dolaze i odlaze iz Hrvatske kako bi se putnici razdvojili, odnosno uputili na izlaze bez graničnih kontrola. Isto treba napraviti i u hrvatskim zračnim lukama.

To se uvijek radi prilikom sezonskog pomicanja sata. Prvi takav datum u ovom slučaju je zadnja nedjelja u ožujku sljedeće godine, to jest 26. ožujka. Vijeće Europske unije poslalo je danas nacrt odluke o punoj primjeni šengenske pravne stečevine u Republici Hrvatskoj u Europski parlament uz popratno pismo predsjednici Parlamenta Roberti Metsoli u kojem se traži dostava mišljenja što je moguće prije.

Počeo proces odlučivanja o primanju Hrvatske u Schengen

U prijedlogu odluke kaže se također da se od 1. siječnja 2023. ukidaju sva ograničenja za korištenje Šengenskog informacijskog sustava (SIS). Procedura odlučivanja o pristupu Schengenu predviđa da se prije konačne odluke Vijeća EU zatraži mišljenje Europskog parlamenta. To mišljenje za Vijeće nije obvezujuće, ali predstavlja proceduralni korak koji se ne može zaobići.

Vijeće Europske unije pokrenulo danas je postupak donošenja odluke o primanju Hrvatske u šengensko područje, zatraživši od Europskog parlamenta mišljenje koje je potrebno za konačnu odluku, doznaje se iz diplomatskih izvora.

ULTIMATE SPORTS GYM – 740px

Procedura odlučivanja o ovom pitanju predviđa da se prije konačne odluke Vijeća EU zatraži mišljenje Europskog parlamenta. To mišljenje za Vijeće nije obvezujuće, ali predstavlja proceduralni korak koji se ne može zaobići.

Odluka o pokretanju postupka donesena je na sastanku Odbora stalnih predstavnika (Coreper), koji čine veleposlanici država članica EU. Nacrt odluke o “punoj primjeni šengenske pravne stečevine u Republici Hrvatskoj” poslan je u Europski parlament uz popratno pismo predsjednici Parlamenta Roberti Metsoli.

“Zadovoljstvo mi je izvijestiti vas da je Vijeće 29. lipnja 2022. odlučilo konzultirati Europski parlament o nacrtu odluke Vijeća o punoj provedbi šengenske pravne stečevine u Republici Hrvatskoj. Vijeće bi bilo zahvalno ako bi Europski parlament mogao što prije dostaviti svoje mišljenje”, kaže se u pismu u koje je Hina imala uvid.

Što dalje?

Nakon što nacrt odluke stigne u Parlament, nadležni Odbor za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove imenovat će izvjestitelja, koji će biti zadužen za izradu prijedloga mišljenja, o kojem će se najprije raspravljati na Odboru. Nakon što Odbor usvoji mišljenje upućuje ga na daljnje usvajanje, na plenarnu sjednicu Europskog parlamenta.

Očekuje se da će Parlament izglasati konačno mišljenje na jednoj od dvije plenarne sjednice koje su predviđene u listopadu. Time se stječu uvjeti da Vijeće donese konačnu odluku za koju je potreban konsenzus 22 članice šengenskog prostora, koje su članice EU.

Šengenski prostor sada uključuje 26 država, a četiri od njih nisu članice EU – Island, Lihtenštajn, Norveška i Švicarska, koje nemaju pravo glasa. Odluka Vijeća također bi mogla biti donesena u listopadu. Ne bude li nekih nepredviđenih prepreka, Hrvatska bi tako u desetoj godini svoga članstva u EU postala istodobno članicom šengenskog prostora i eurozone, dviju najtješnjih integracija koje čine jezgru cijele Unije, piše Index.hr.

Nastavi čitati
Pekarstvo Metkovka – Sirnica Uskrs 300×250
SNJEŽANA ĆUŽE 300px

Najčitanije