Ostanimo u kontaktu
Dalmata Jura shop LPG Narona
GAZ Benz 1200x400px

DRŽAVNI ZAVOD ZA STATISTIKU

Urod mandarina najmanji od 2006. godine

Objavljeno prije

Foto: Denis Jerković/Ilustracija/HANZA MEDIA

Foto: Denis Jerković/Ilustracija/HANZA MEDIA

Proizvodnja mandarina u 2017. godini smanjena je u odnosu na godinu ranije za gotovo 64 posto, što je najmanja proizvodnja od 2006. godine, pokazuju privremeni podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).

Mandarina je lani proizvedeno 19.011 tona, što je pad od 63,7 posto u odnosu na godinu ranije, a tome su razlog, kako objašnjavaju statističari, loše vremenske prilike, mraz i suša.

ULTIMATE SPORTS GYM – 740px

Izvješće DZS-a o proizvodnji povrća, voća i grožđa u 2017. godini pokazuje i da je smanjena proizvodnja krušaka, za gotovo 30 posto, na 2.790 tona, šljiva za 13 posto, na 8.206 tona, jagoda za 5,1 posto, na 3.209 tona, smokava za 20,8 posto, na 923 tone, a maslina za 7,3 posto, na 28.895 tona.

Među povrćem pad proizvodnje je zabilježen kod cvjetače i brokule, za 37,5 posto, na 1.736 tona, kupusa bijelog za 6,4 posto, na 35.318 tona, luka i češnjaka za 26,6 posto, na 20.765 tona, mrkve za 25 posto, na 13.676 tona itd.

Podaci DZS-a pokazuju i da je prošle godine proizvedeno 56.570 tona jabuka, što je rast od 26,3 posto u odnosu na godinu ranije. Pritom je u intenzivnoj proizvodnji ili proizvodnji za tržište proizvedeno 55.790 tona, a preostalih 780 tona odnosi se na proizvodnju u ekstenzivnim voćnjacima pretežno za vlastite potrebe.

Rast proizvodnje zabilježen je i kod višanja i trešanja, za 9,6 posto, na 10.206 tona, bresaka i nektarina za 53,9 posto, na 7.387 tona, marelica za 20,4 posto, na 726 tona, oraha za 73,5 posto, na 484 tone te lješnjaka za 21,8 posto, na 1.534 tone.

Kod povrća porasla je proizvodnja salate za 5,5 posto, na 5.911 tona, rajčice za 34,2 posto, na 41.223 tone, krastavaca za 35,4 posto, na 10.622 tone, paprike za 0,2 posto, na 19.303 tone itd.

Ukupna proizvodnja grožđa u prošloj je godini iznosila 116.307 tona, što je pad od 5,9 posto prema godini ranije. Prirod po trsu iznosio je 1,3 kilograma.

Piše: Hina

SJETIMO SE S PIJETETOM

Poštovani čitatelji sretan Vam Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja

Objavljeno prije

Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja slavi se u Hrvatskoj 5. kolovoza svake godine kao spomen na pobjedu u Domovinskom ratu. Na taj dan 1995. Hrvatska vojska je oslobodila okupirani grad Knin u vojno-redarstvenoj operaciji Oluja.

Nakon četverogodišnje okupacije gotovo trećine hrvatskog teritorija, života u izbjeglištvu i u strahu od neprijateljskih napada na izložene hrvatske gradove, a nakon brojnih neuspješnih pregovora i mirovnih inicijativa, Republici Hrvatskoj ništa drugo nije preostalo nego vlastitom oružanom silom osloboditi hrvatski teritorij. U svitanje 4. kolovoza 1995. započela je Operacija Oluja.

Nakon početnog djelovanja snaga HRZ-a te topničke pripreme po vojnim ciljevima hrvatske snage krenule su u akciju istodobno iz 30 pravaca na bojišnici dugoj 700 kilometara. Udarnu snagu na glavnim pravcima napada činile su gardijske brigade, potpomognute specijalnom policijom MUP-a i Hrvatskim gardijskim zdrugom te domobranskim i pričuvnim postrojbama. Glavni smjerovi napada bili su s Dinare i Velebita u pravcu Knina. Već u operaciji Ljeto 95 stvoreni su preduvjeti da s vrhova Dinare prema Kninu krenu 4. i 7. gardijska brigada. S druge strane s Velebita preko Svetog Roka su u pravcu Knina prodirale Specijalne postrojbe MUP-a.

ULTIMATE SPORTS GYM – 740px

Oslobađanjem Knina, središta neprijateljske pobune u Hrvatskoj, ostvaren je najvažniji strateško-politički i vojni cilj operacije Oluja i cijelog Domovinskog rata. Samo nekoliko dana poslije i na sjevernom dijelu bojišnice neprijateljske snage 21. kordunskog korpusa prisiljene su potpisati predaju.

Operacijom je vraćen u hrvatski ustavno-pravni poredak cijeli okupirani teritorij, osim istočne Slavonije. Oluja je uz Bljesak ključna akcija koja je dovela do kraja Domovinskog rata. U operaciji je oslobođeno 10.400 četvornih kilometara ili 18,4 posto ukupne površine Hrvatske. Uspješna operacija Oluja dovela je i do mirne reintegracije Hrvatskog podunavlja te je značajno doprinijela skorom kraju rata u BiH.

Nakon oslobođenja omogućen je povratak 210.592 Hrvatskih prognanika: s područja oslobođenih “Bljeskom” i “Olujom” 126.909 a iz iz hrvatskog Podunavlja 83.683 osoba.

Praznik se u početku zvao Dan domovinske zahvalnosti. Nazivu je kasnije dodan i “Dan pobjede”, a od 2008. i “Dan hrvatskih branitelja”. Zbog dugog punog naziva, kojem se često dodaje i “obljetnica VRO ‘Oluja'”, u medijima i neformalnoj komunikaciji često se naziva samo “Dan pobjede”.

Nastavi čitati
Pekarstvo Metkovka – Jastučići s čokoladom 300×250
SNJEŽANA ĆUŽE 300px

Najčitanije