Umijeće pripreme neretvanskog brudeta postalo zaštićeno nematerijalno kulturno dobro RH

Jegulja i neretvanski brudet/brujet neraskidivo su vezani uz stoljetni način života i privređivanja puka doline Neretve i dio su njihovoga identiteta.

U svim mjestima doline, Neretvani ponosno ističu da “brujeta od jegulja ima samo u Neretvi i da se nijedan drugi brujet s njihovim ne može mjeriti”. Tradicija pripremanja brujeta prenosi se s generacije na generaciju pa tako i danas mnogobrojne Neretvanke ili čak više Neretvani kuhaju brujet. Tijekom 20. stoljeća doživio je nekoliko promjena.

Tijekom 19. stoljeća, jeguljama se počinju dodavati i žabe, a tek od 20-ih godina prošlog stoljeća pravi se od različite ribe.

Brudet od jegulja priprema se samo u posebnim prilikama budući da je količina jegulje u Neretvi značajno smanjena pa je cijena kilograma vrlo visoka.

Stoga se kuha brudet od jegulja i cipola, jegulja i žaba ili od cipola i neke druge morske ribe. Postalo je uobičajeno da se nađe na svečanom stolu prilikom blagdana ili drugih svečanih prigoda poput vjenčanja, krstitki pa je utoliko značajan za društveni život i okupljanje zajednice.

U današnje suvremeno doba, neretvanski brudet je dio kulturnog identiteta i živog sjećanje na nekadašnji, izrazito težak život neretvanskog čovjeka, svjedok je društvenog i gospodarskog života doline Neretve, te gastro specijalitet prepoznatljiv u okvirima europskih kuharskih stručnjaka i gastronoma.

Povjerenstvo za nematerijalnu kulturnu baštinu Ministarstva kulture na sjednici održanoj 17. svibnja 2022. godine ocijenilo je da Umijeće pripreme neretvanskog brudeta ima svojstvo nematerijalnog kulturnog dobra kako to definira Zakon o zaštiti i očuvanju kulturne baštine u članku 9. stavku 1. alineji 2.

Na osnovu predočene dokumentacije i iznesenih činjenica, a prema preporuci Povjerenstva za nematerijalnu kulturnu baštinu, Stručno povjerenstvo za utvrđivanje svojstva kulturnog dobra na sjednici održanoj 05. srpnja 2022. godine, utvrdilo je da Umijeće pripreme neretvanskog brudeta, imaju svojstvo kulturnog dobra, čime je Umijeće pripreme neretvanskog brujeta stavljeno na reprezentativnu listu zaštićenih nematerijalnih dobara RH.

Predlagatelj zaštite Umijeća pripreme neretvanskog brujeta je Konzervatorski odjel u Imotskom, a etnološka i kulturno-povijesna istraživanja te kompletnu dokumentaciju za upis nematerijalnog kulturnog dobra u Registar kulturnih dobara RH je obavila i napisala Viša stručna savjetnica KO Imotski, Nikolina Luketić Delija, magistra etnologije i kulturne antropologije.

Veliku pomoć pružili su Veljko Barbieri, naš vrhunski gastronom koji je niz godina predsjednik ocjenjivačkog suda Neretvanske Brudetijade i Pavo Paul Jerković, začetnik turizma u dolini Neretve te vlasnik restorana Villa Neretva, Krvavac, kojima od srca zahvaljujemo.

Nositelji zaštite je Udruga građana Družba Pivčeva kala, Opuzen, koja ima obvezu provoditi zadane mjere zaštite Umijeća pripreme neretvanskog brujeta, te nastojati realizirati prijedlog očuvanja i daljnje valorizacije ovog nematerijalnog kulturnog dobra, piše Dubrovački vjesnik.