Ostanimo u kontaktu

POVEZIVANJE JUGA HRVATSKE

Ukoliko bude prihvaćena inicijativa koju je podržao HAZU, Pelješki most bi se trebao zvati Most Fausta Vrančića

Objavljeno prije

Foto: Hrvatske ceste

Pelješki most koji će konačno povezati sve dijelove teritorija Republike Hrvatske, zvat će se Most Fausta Vrančića, ukoliko bude prihvaćena inicijativa koju je podržala Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti. Taj, za Hrvatsku povijesno važni most, s raspon od 2400 metara drugi ovješeni most u Europi, bit će dovršen 2022. godine, a do tada će biti donijeta i odluka o njegovom imenu.

Do sada je neslužbeno bio aktualan prijedlog da dobije ime Most Marka Pola, međutim pojavila se nova inicijativa koju je podržao HAZU. Prema tom prijedlogu Pelješki most bi trebao dobiti ime hrvatskog srednjovjekovnog genija, Šibenčanina Fausta Vrančića koji je u svom epohalnom djelu “Novi strojevi” još krajem 16. stoljeća, između ostaloga, predvidio i tehniku gradnje ovješenih mostova, upravo onakvu kakva se primjenjuje na Pelješkom mostu.

Inicijativa da Pelješki most dobije ime Fausta Vrančića, uslijedile je nakon odbijanja prijedloga da Zračna luka u Splitu dobije ime Fausta Vrančića koje je podržala Hrvatska akademija tehničkih znanosti. Taj prijedlog nije naišao na osobitu podršku u Šibeniku, rodnom gradu Fausta Vrančića, kao ni u Splitu koji se, kako doznajemo, priklonio drugom prijedlogu i izgledno je da bi splitska zračna luka mogla dobiti ime Ivana Meštrovića.

Službeni prijedlog da se Pelješki most nazove imenom Fausta Vrančića, još nije stigao do Šibenika, ali se očekuje da će biti podržan te da će u konačnici Pelješki most, jedan od najvažnijih građevinskih poduhvata u hrvatskoj povijesti, nositi ime Faust Vrančić (Šibenik, 1. siječnja 1551. – Venecija, 20. siječnja 1617.), hrvatskog polihistorika, jezikoslovca, izumitelja, diplomata, inženjera, biskupa, jednog od najznačajnijih Hrvata svih vremena, piše Šibenik News.

UDRUGA VETERANA 4. GBR

Svečano obilježavanje Dana dubrovačkih branitelja

Objavljeno prije

Dana 6. prosinca 1991. izveden je najžešći neprijateljski napad s kopna mora i zraka na neokupirani  uži dio grada Dubrovnika.

Malobrojni branitelji odbili su neprijateljski napad, a najveće borbe vodile su se na Srđu oko tvrđave Imperijal i u Sustjepanu. Taj dan izabran je za Dan dubrovačkih branitelja koji se ove godine obilježava osmodnevnim aktivnostima. Na svečanostima obilježavanja jučer i danas sudjelovalo je izaslanstvo Udruge veterana 4. gardijske brigade Dubrovačko-neretvanske županije.

U četvrtak, 5. prosinca održan je Križni put padinama Srđa do tvrđave Imperijal na kojem su sudjelovali branitelji, pripadnici HV-a i MUP-a i ostali građani. U studenom 1991. godine četiri pripadnika 4. gardijske brigade svoje živote položili su na Oltar Domovine kod utvrde Strinćjera. Kod spomen obilježja na mjestu pogibije veterani 4. gbr zapalili su svijeće.

U petak 6. prosinca najviša državna i vojna izaslanstva, brojne udruge branitelja i ostali položili su vijence i zapalili svijeće na groblju Boninovo i kod križa na vrhu Srđa. Malom svečanošću poslijepodne je svečano imenovana ulica generala Janka Bobetka, ratnog zapovjednika Južnog bojišta tijekom oslobađanja dubrovačkog primorja i deblokade grada 1992. godine. Na groblju u Sustjepanu održan je spomen na četvoricu poginulih branitelja Sustjepana, među kojima su dvojica pripadnika 4. gardijske brigade stradalih 6. prosinca 1991. Izaslanstvo udruge veterana 4. gbr kod spomen obilježja zapalilo je svijeće.

U obrani Dubrovnika u listopadu 1991. sudjelovao je i jedan vod gardista iz A satnije ZNG Metković kojom prilikom je ranjen i zarobljen pripadnik Zoran Kaleb.

Nastavi čitati
Pekarstvo Metkovka – Reklama10 300×250

Najčitanije