U školama sve manje djece, a nedostaje i stručnih nastavnika

U brojnim hrvatskim osnovnim i srednjim školama u Hrvatskoj sve je manje učenika, ali nedostaje i stručnih učitelja i nastavnika, te stručnih suradnika u srednjim školama.

O toj temi u školskim krugovima već se dugo sve zna i razgovara, ali vidljivih rezultata još nema.

Posebno je zamjetan manjak stručnih učitelja i nastavnika matematike, fizike, informatike, kemije i biologije, ili prirodnih odgojno-obrazovnih područja. Razloga za to ima nekoliko, a među najvažnije svakako spada mali broj upisanih studenata i činjenica da završeni studenti bez posebnih problema mogu dobiti posao u IT sektoru, programiranju ili u bankama uz ponekad i dvostruko veću plaću.

Mnogi ravnatelji škola prilikom odlaska stručnih nastavnika u mirovinu razbijaju glavu kako, gdje i kada će im pronaći zamjenu. Kako nema dovoljno završenih studenata, na određeno vrijeme primaju se studenti pred završetkom studija, diplomirani ekonomisti i osobe drugih zanimanja koji imaju obvezu u roku od dvije godine upisati pedagošku grupu predmeta, završiti dodatne kolegije te se tek tada mogu primiti na neodređeno.

U školskim zbornicama, i u cijelom sustavu pa i Ministarstvu obrazovanja razmišlja se kako doskočiti tom ozbiljnom problemu. Stižu informacije da bi nakon promjene Zakona o radu, pa i Zakona o obrazovanju mogao moglo doći do povratka u učionice umirovljenih matematičara, fizičara, biologa…

Oni i sada kao umirovljenici mogu raditi 4 sata tjedno, ali ne u struci već na drugim poslovima, što bi se prema najavama moglo promijeniti kako bi donekle eliminirao jedan od najvećih problema u školama.

Mogli bi se zaposliti samo u slučaju da se na upražnjeno radno mjesto ne javi nitko s diplomom, pa ne bi uzimali mjesta mladima kojih ionako nema dovoljno.

I sindikati i ravnatelji podržavaju ideje o povratku umirovljenika na svoja bivša radna mjesta, ali drže da ni to neće u potpunosti riješiti problem. Zalažu se za veće stimulacije studentima kroz stipendije, stambeno zbrinjavanje , dodatne bodove i druge oblike.

Da stanje nije dobro potvrđuju podatci prema kojima je tijekom 2020.21. školske godine u hrvatskim školama radilo i poučavalo 1360 nestručnih nastavnika. Najgore stanje je Ličko-senjskoj županiji gdje fiziku predaje 67 posto nestručnih nastavnika. U Dalmaciji je najgore stanje u Zadarskoj županiji gdje radi 311 nestručnih djelatnika. U Dubrovačko-neretvanskoj županiji radi ukupno 3,21 posto nestručnih nastavnika, dok  ih je samo iz matematike 15,4 posto.

Naravno, najveći broj onih koji se vode kao „nestručni“ svoje poslove obavljaju iznimno dobro, samo im treba više vremena da se priviknu na rad u razredu. Međutim, prava rješenja možemo očekivati tek s povećanjem broja upisanih i završenih studenata .