Nakon Zagreba, Ploča i Staševice, završna prezentacija knjige Kamena knjiga mrtvih – stećci Grada Ploča održala se u srijedu, 2. travnja 2025. u Gradskom kulturnom središtu u Metkoviću.

Pred pedesetak uzvanika i radoznalaca koji su za ovu priliku, osim iz Metkovića došli iz cijele doline Neretve i Hercegovine, o knjizi su govorili Katarina Barišić, profesorica u Srednjoj školi Metković i Miško Erak, autor knjige Kamena knjiga mrtvih – stećci Grada Ploča.

Skup je u ime organizatora promocije knjige, udruge Baštinik, otvorio njen predsjednik Markica Vuica, koji je istaknuo važnost djelovanja udruga (kao što su Baštinik iz Metkovića i Obličevac iz Ploča) na području zaštite kulturne baštine. U pauzama izlaganja, stihove pjesnika Petra Gudelja impresivno su recitirali brat i sestra Luca i Goran Martinović. Ovo je ujedno bio „hommage“ velikom hrvatskom pjesniku koji je preminuo početkom godine, a autoru je dopustio objavljivanje svojih pjesama u obje knjige u nakladi udruge Obličevac.

Profesorica Katarina Barišić je bila prvi prezenter koja je svoje izlaganje posvetila tezama Kamena knjiga mrtvih napravivši sintezu sadržaja, u kojoj je naglasila sve ključne detalje opisujući svih deset poglavlja knjige. Snažno je istaknula potrebu zaštite i čuvanja tih „kamenih spavača“ i predložila brandiranje neretvanskih stećaka, odnosno njihovu promociju među kulturnim turistima. Stihove njenih pjesama Domovina i Neretvanska dolina, u neretvanskim narodnim nošnjama, recitirale su učenice Srednje škole iz Metkovića Matea Marušić i Sara Bebić.

Autor knjige Miško Erak je u svom izlaganju naglasak dao na glavnu tezu knjige koja glasi da stećci nisu samo srednjovjekovni spomenici, nego su nastajali u dugom kontinuitetu našeg drevnoga naroda koji počinje u prapovijesti i traje sve do naših dana. Tragedija našeg naroda se ogleda u činjenici da smo zaboravili smisao obreda i više ne možemo pročitati simboliku stećaka. Istaknuo je mnogobrojne osobitosti stećaka Grada Ploča, osobito pojavu „Pločanskog trokuta“ gdje uvijek na in-situ nekropolama nalazimo prapovijesnu gomilu, stećke i ostatke crkvice / kapelice. Također je govorio o prvom istraživaču stećaka i prapovijesnih gomila uopće tj. o liku i djelu don Petra Kaera, župnika Briste i Pasičine, ali i Slivna Ravna koji je 1886. godine napisao i objavio prvi znanstveni članak o toj tematici opisujući stećke župa u kojima je službovao. Drugim riječima, članak o stećcima Donje Neretve, naslova Stećci okruga neretvanskog, koji je po prvi put preveden s francuskog na hrvatski jezik upravo u ovoj knjizi, predstavlja nultu godinu i tekst od kojeg će trebati krenuti svi budući istraživači stećaka ali i prapovijesnih gomila istražujući upravo „naše“ stećke.

Kratko se osvrnuo na simboličke motive na stećcima ističući neobični reljefni motiv s naslovnice knjige koji se nalazi na stećku na nekropoli Staro Greblje iznad Jezerca u Bristi u Staševici, koji po njemu prikazuje obrednu primopredaju znanja u simboličkoj košari ili cistusu između dvojice muškarca (u skafanderima?). Jedini sličan motiv navedenom možemo vidjeti upravo u blizini Metkovića i to na nekropoli Vrućica blizu Čarapina, Nova sela, na samoj granici s Hercegovinom.

Iako je prezentacija trajala preko sat vremena, posjetitelji su reagirali iznimno aktivno postavljajući niz zanimljivih pitanja na njenom završetku. Promocija je, kao i u Zagrebu, Pločama i Staševici, popraćena izložbom fotografija, s dronom snimljenih svih 12 nekropola i skupina stećaka Grada Ploča kao i video projekcijama akcija udruge Obličevac. Izložba i video projekcije su posjetiteljima dočarale prebacivanje 33 stećka s Obličevca na lokaciju „kod Kule“ u Plini, ali i čišćenje, već spomenutih 12 nekropola.

Nakon „službenog“ dijela prezentacije prešlo se na druženje posjetitelja uz prigodni domjenak.

Miško Erak, autor knjiga Ilirski krugovi života u Plini, Gradu Ploče i Donjoj Neretvi i Kamena knjiga mrtvih – Stećci Grada Ploča, dobitnik je osobne nagrade Grada Ploča za 2023. godinu i predsjednik udruge za očuvanje kulturno-povijesne baštine Obličevac.

Tekst i fotografije: Udruga ‘Baštinik’

Foto-galerija