CRNE POPULACIJSKE PROGNOZE
U Hrvatskoj će 2050. godine živjeti 3.865.000 Hrvata
Prema projekcijama populacijskih kretanja u europskim zemljama, u idućim destljećima mogući su zabrinjavajući demografski trendovi u Europi, pa tako i u Hrvatskoj.
Američka Centralna obavještajna agencija (CIA) i druge institucije procjenjuju da će do 2050. godine države na europskom jugu i jugoistoku postati sve praznije, dok će zemlje na na sjeverozapadu biti sve napučenije.
Među ostalim, agencije smatraju da će Hrvatska 2050. godine imati oko 3 milijuna i 860 tisuća stanovnika, ali su isti trendovi naznačeni i u susjednim državama.
Primjerice, dok će, navodno, u Hrvatskoj te godine živjeti 3,8 milijuna stanovnika, u Srbiji bi moglo živjeti samo 5,8 milijuna stanovnika ili za 33 posto manje nego danas.
Najmanji manjak stanovnika prognoziran je za Bosnu i Hercegovinu, oko osam posto, kao što se očekuje i za Crnu Goru, te z Makedoniju oko 4 posto.
Na Kosovu se očekuje prirodni prirast od 17 posto, 2050.godine.
Više stanovnika prema projekcijama međunarodnih institucija imat će Irska, Island i Luksemburg (za 20 posto), te Norveška,Belgija i Švicarska, Italija, Francuska i Ujedinjeno Kraljevstvo. Tu je i Španjolska koja bi mogla imati šest milijuna stanovnika više, s obzirom na priljev stanovnika iz Afrike.
Čak se i u Njemačkoj očekuje pad broja stanovnika s 82 na 71 milijun stanovnika, s obzirom na čijenicu da već 30 godina Njemačka ima najniži natalitet u Europi.
Hrvatski demografi smatraju da su podatci CIA-e dosta ublaženi u odnosu na realna stanja i pojave, i smatraju da će se broj stanovnika u Hrvatskoj smanjiti za trećinu do 2050.godine .
Slične projekcije izradila je i Europska komisija prije godinu dana, s naglaskom na zabrinjavajuće trendove pada broja radno sposobnog stanovništva u našoj zemlji na samo 56 posto.
Iz svega toga nameće se zaključak da će u Mirovinskom sustavu i na tržištu rada u Hrvatskoj doći do bojnih problema.
Pero Jakić
SJETIMO SE S PIJETETOM
Poštovani čitatelji sretan Vam Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja
Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja slavi se u Hrvatskoj 5. kolovoza svake godine kao spomen na pobjedu u Domovinskom ratu. Na taj dan 1995. Hrvatska vojska je oslobodila okupirani grad Knin u vojno-redarstvenoj operaciji Oluja.
Nakon četverogodišnje okupacije gotovo trećine hrvatskog teritorija, života u izbjeglištvu i u strahu od neprijateljskih napada na izložene hrvatske gradove, a nakon brojnih neuspješnih pregovora i mirovnih inicijativa, Republici Hrvatskoj ništa drugo nije preostalo nego vlastitom oružanom silom osloboditi hrvatski teritorij. U svitanje 4. kolovoza 1995. započela je Operacija Oluja.
Nakon početnog djelovanja snaga HRZ-a te topničke pripreme po vojnim ciljevima hrvatske snage krenule su u akciju istodobno iz 30 pravaca na bojišnici dugoj 700 kilometara. Udarnu snagu na glavnim pravcima napada činile su gardijske brigade, potpomognute specijalnom policijom MUP-a i Hrvatskim gardijskim zdrugom te domobranskim i pričuvnim postrojbama. Glavni smjerovi napada bili su s Dinare i Velebita u pravcu Knina. Već u operaciji Ljeto 95 stvoreni su preduvjeti da s vrhova Dinare prema Kninu krenu 4. i 7. gardijska brigada. S druge strane s Velebita preko Svetog Roka su u pravcu Knina prodirale Specijalne postrojbe MUP-a.
Oslobađanjem Knina, središta neprijateljske pobune u Hrvatskoj, ostvaren je najvažniji strateško-politički i vojni cilj operacije Oluja i cijelog Domovinskog rata. Samo nekoliko dana poslije i na sjevernom dijelu bojišnice neprijateljske snage 21. kordunskog korpusa prisiljene su potpisati predaju.
Operacijom je vraćen u hrvatski ustavno-pravni poredak cijeli okupirani teritorij, osim istočne Slavonije. Oluja je uz Bljesak ključna akcija koja je dovela do kraja Domovinskog rata. U operaciji je oslobođeno 10.400 četvornih kilometara ili 18,4 posto ukupne površine Hrvatske. Uspješna operacija Oluja dovela je i do mirne reintegracije Hrvatskog podunavlja te je značajno doprinijela skorom kraju rata u BiH.
Nakon oslobođenja omogućen je povratak 210.592 Hrvatskih prognanika: s područja oslobođenih “Bljeskom” i “Olujom” 126.909 a iz iz hrvatskog Podunavlja 83.683 osoba.
Praznik se u početku zvao Dan domovinske zahvalnosti. Nazivu je kasnije dodan i “Dan pobjede”, a od 2008. i “Dan hrvatskih branitelja”. Zbog dugog punog naziva, kojem se često dodaje i “obljetnica VRO ‘Oluja'”, u medijima i neformalnoj komunikaciji često se naziva samo “Dan pobjede”.
-
Novosti1 danDOMOVI ĆE USKORO ZASJATI U BLAGDANSKOM RUHU
Blagdanska ponuda u Rasadniku Agrovrt: Borovi, božićne zvijezde, vijenci i još mnogo toga!
-
Nekategorizirano1 danPAKET24 PREMIJER LIGA, 13. KOLO
Metković-Zalmo bez bodova u ogledu sa Sesvetama
-
Sport2 danaPOZNATI PAROVI 1. KOLA
U ponedjeljak počinje 29. Božićni malonogometni turnir ‘Metković 2024.’ – prijavljeno 50 ekipa
-
Novosti2 danaGRADSKI PARK
Giuliano otvorio program ovogodišnjeg Adventa u Metkoviću