Ostanimo u kontaktu
MaxMart Black Friday Sveznalica
JURA SHOP – AKCIJA Vikend Sl1
GAZ Benz 1200x400px
LPG Narona 1200×180
AGROVRT 1200×200
CAPITAL COMPANY Stanovi Jasline

CRNE POPULACIJSKE PROGNOZE

U Hrvatskoj će 2050. godine živjeti 3.865.000 Hrvata

Objavljeno prije

Foto: Ilustracija / sparknotes.com

Foto: Ilustracija / sparknotes.com

Prema projekcijama populacijskih kretanja u europskim zemljama, u idućim destljećima mogući su zabrinjavajući demografski trendovi u Europi, pa tako i u Hrvatskoj.

Američka Centralna obavještajna agencija (CIA) i druge institucije procjenjuju da će do 2050. godine države na europskom jugu i jugoistoku postati sve praznije, dok će zemlje na na sjeverozapadu biti sve napučenije.

ULTIMATE SPORTS GYM Grupni trening – 740

Među ostalim, agencije smatraju da će Hrvatska 2050. godine imati oko 3 milijuna i 860 tisuća stanovnika, ali su isti trendovi naznačeni i u susjednim državama.

Primjerice, dok će, navodno, u Hrvatskoj te godine živjeti 3,8 milijuna stanovnika, u Srbiji bi moglo živjeti samo 5,8 milijuna stanovnika ili za 33 posto manje nego danas.

Najmanji manjak stanovnika prognoziran je za Bosnu i Hercegovinu, oko osam posto, kao što se očekuje i za Crnu Goru, te z Makedoniju oko 4 posto.

Na Kosovu se očekuje prirodni prirast od 17 posto, 2050.godine.

Više stanovnika prema projekcijama međunarodnih institucija imat će Irska, Island i Luksemburg (za 20 posto), te Norveška,Belgija i Švicarska, Italija, Francuska i Ujedinjeno Kraljevstvo. Tu je i Španjolska koja bi mogla imati šest milijuna stanovnika više, s obzirom na priljev stanovnika iz Afrike.

Čak se i u Njemačkoj očekuje pad broja stanovnika s 82 na 71 milijun stanovnika, s obzirom na čijenicu da već 30 godina Njemačka ima najniži natalitet u Europi.

Hrvatski demografi smatraju da su podatci CIA-e dosta ublaženi u odnosu na realna stanja i pojave, i smatraju da će se broj stanovnika u Hrvatskoj smanjiti za trećinu do 2050.godine .

Slične projekcije izradila je i Europska komisija prije godinu dana, s naglaskom na zabrinjavajuće trendove pada broja radno sposobnog stanovništva u našoj zemlji na samo 56 posto.

Iz svega toga nameće se zaključak da će u Mirovinskom sustavu i na tržištu rada u Hrvatskoj doći do bojnih problema.

Pero Jakić

SJETIMO SE S PIJETETOM

Poštovani čitatelji sretan Vam Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja

Objavljeno prije

Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja slavi se u Hrvatskoj 5. kolovoza svake godine kao spomen na pobjedu u Domovinskom ratu. Na taj dan 1995. Hrvatska vojska je oslobodila okupirani grad Knin u vojno-redarstvenoj operaciji Oluja.

Nakon četverogodišnje okupacije gotovo trećine hrvatskog teritorija, života u izbjeglištvu i u strahu od neprijateljskih napada na izložene hrvatske gradove, a nakon brojnih neuspješnih pregovora i mirovnih inicijativa, Republici Hrvatskoj ništa drugo nije preostalo nego vlastitom oružanom silom osloboditi hrvatski teritorij. U svitanje 4. kolovoza 1995. započela je Operacija Oluja.

Nakon početnog djelovanja snaga HRZ-a te topničke pripreme po vojnim ciljevima hrvatske snage krenule su u akciju istodobno iz 30 pravaca na bojišnici dugoj 700 kilometara. Udarnu snagu na glavnim pravcima napada činile su gardijske brigade, potpomognute specijalnom policijom MUP-a i Hrvatskim gardijskim zdrugom te domobranskim i pričuvnim postrojbama. Glavni smjerovi napada bili su s Dinare i Velebita u pravcu Knina. Već u operaciji Ljeto 95 stvoreni su preduvjeti da s vrhova Dinare prema Kninu krenu 4. i 7. gardijska brigada. S druge strane s Velebita preko Svetog Roka su u pravcu Knina prodirale Specijalne postrojbe MUP-a.

ULTIMATE SPORTS GYM Grupni trening – 740

Oslobađanjem Knina, središta neprijateljske pobune u Hrvatskoj, ostvaren je najvažniji strateško-politički i vojni cilj operacije Oluja i cijelog Domovinskog rata. Samo nekoliko dana poslije i na sjevernom dijelu bojišnice neprijateljske snage 21. kordunskog korpusa prisiljene su potpisati predaju.

Operacijom je vraćen u hrvatski ustavno-pravni poredak cijeli okupirani teritorij, osim istočne Slavonije. Oluja je uz Bljesak ključna akcija koja je dovela do kraja Domovinskog rata. U operaciji je oslobođeno 10.400 četvornih kilometara ili 18,4 posto ukupne površine Hrvatske. Uspješna operacija Oluja dovela je i do mirne reintegracije Hrvatskog podunavlja te je značajno doprinijela skorom kraju rata u BiH.

Nakon oslobođenja omogućen je povratak 210.592 Hrvatskih prognanika: s područja oslobođenih “Bljeskom” i “Olujom” 126.909 a iz iz hrvatskog Podunavlja 83.683 osoba.

Praznik se u početku zvao Dan domovinske zahvalnosti. Nazivu je kasnije dodan i “Dan pobjede”, a od 2008. i “Dan hrvatskih branitelja”. Zbog dugog punog naziva, kojem se često dodaje i “obljetnica VRO ‘Oluja'”, u medijima i neformalnoj komunikaciji često se naziva samo “Dan pobjede”.

Nastavi čitati
Pekarstvo Metkovka – Kruh ispod peke
SNJEŽANA ĆUŽE Biseri 300px

Najčitanije