U Dubrovniku je povodom 200-te obljetnice Napoleonove smrti otvorena izložba „Napoleonova cesta u Dalmaciji“. Riječ je o prometnici duljine oko 500 kilometara čijim se dijelovima i dan danas koristimo.

Francuska uprava na čelu s generalom Marmontom u Dalmaciji je inicirala i realizirala izgradnju određenih dionica, a cesta je trebala prolaziti cijelom duljinom ilirskih pokrajina, od Ljubljane do Dubrovnika i dalje prema jugu. U doba Napoleonove uprave prometna je infrastruktura bila od iznimne važnosti, kako za gospodarstvo i komuniciranje, tako i za potrebe širenja Francuskog carstva.

Do uspostavljanja francuske uprave na području nekadašnje mletačke Pokrajine Dalmacije u četiri stoljeća  ceste se uopće nisu gradile. U izgradnji Napoleonove ceste sudjelovali su brojni inženjeri, francuska vojska i lokalno stanovništvo, iako se ono protivilo uvođenju radne obveze, prisilnog novačenja u vojsku te uvođenju nameta i poreza.

Na projektiranju i nadzoru radili tada poznati inženjeri: Pietro Pecola, Ivan Danilo, Pavao Tironi i mnogi drugi.

Napoleonova obznana iz 1806.godine o uređenju močvara i izgradnji cesta u Dalmaciji značila je zapravo početak izgradnje najvažnije prometnice. Za svoje kratkotrajne vladavine (1806.-1813.), Francuzi su neočekivano brzo izgradili tu cestu, koja se gradila od Knina dolinom Cetine na Sinj, preko mosta kod Trilja i prijevoja Turije, iza Vruje i Biokova, dugačkom dolinom što vodi u Vrgorac i silazi u deltu Neretve, do Metkovića, pa  prema Trstenom, a u segmentima trasa se nastavlja preko dubrovačkog primorja i Konavala prema Herceg Novom i Budvi.

Napoleonova cesta od iznimne je važnosti i za područje Pojezerja i doline Neretve.

Naime, njezinom izgradnjom počelo je intenzivnije naseljavanje područja od Vrgorca do Kule Norinske, ali i područja od Metkovića do Trstenog.

Stanovnici brdsko-planinskih područja preseljavali su na područje današnjeg Malog Prologa, Pozle Gore, Podrujnice, Momića..

S njihovim preseljavanjem intenzivirana je gradnja kuća i gospodarskih objekata, ali se počela razvijati i poljoprivreda i druge gospodarske grane.