Ostanimo u kontaktu
AKCIJA! Dalmata Jura shop LPG Narona
GAZ Benz 1200x400px

UVEDENA SULUDA MJERA: ZABRANJENA JE MOTIKA!

Tko okopava motikom i snagom mišića rješava korov, ostaje bez novca!

Objavljeno prije

Kako smanjiti korištenje pesticida ? Pitanje je to koje postavljaju mnogi od europske pa do lokalne razine. Jedan od mogućih načina je i mehaničko uklanjanje korova u narodu poznatije kao okopavanje motikom, koja može biti različite veličine i oblika ovisno koristi li se u brdu ili u polju.

Njezina namjena je uvijek ista, na prirodan i ekološki način ukloniti korov snagom vlastitih mišića. Otuda je u narodu i nastala izreka “Nema kruva bez motike!”.

Ali nije sve tako jednostavno. Strateški plan zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) motiku nije predvidio kao potencijalno sredstvo za uklanjanje korova.

ULTIMATE SPORTS GYM – 740px

On poznaje samo mehanizaciju, pa svi oni koji budu kopali po svojim ekološkim maslinicima, vinogradima i vrtovima neće moći ostvariti pravo na novčane poticaje.

“Korove unutar redova u “zaštićenom prostoru” (dio prostora koji se nalazi između debla, čokota i armature) suzbijati mehanički odgovarajućom poljoprivrednom mehanizacijom i opremom” – tako stoji u ZPP, a Hrvatski savez udruga ekoloških proizvođača i udruga Biovrt – u skladu s prirodom upozorava javnost da motka ne spada u takvu mehanizaciju, odnosno da je apsurdni propisi sa kojima živimo ne prepoznaju kao takvu.

Također je u “zaštićenom prostoru” zabranjeno je korištenje herbicida te treba težiti smanjenju upotrebe zaštitnih sredstava općenito, a svaki poljoprivrednik kao uvjet za potporu koja bi mogla iznositi i do 300 eura po hektaru u svojoj ekološkoj proizvodnji obvezan je voditi evidenciju svojih aktivnosti.

NEPROVEDIVO U PRAKSI

– Iako je ideja bila smanjiti upotrebu pesticida i motivirati poljoprivrednike da korove uklanjaju mehanički, umjesto da “špricaju”, mehaničko je protumačeno kao “mehanizirano”, tako da je dozvoljena isključivo upotreba mehanizacije.

U većini slučajeva to je u praksi neprovedivo, no administracija za to nema razumijevanja, te će se potpora za ovu mjeru moći ostvariti samo ako poljoprivrednici koristite mehanizaciju, ali ne i motiku – upozorava Silvija Kolar Fodor zagovornica ekološke poljoprivrede.

Drugim riječima, motika nije zabranjena, s njome se i dalje može kopati, ali bez prava na novčane poticaje iz EU fondova.

Iako je cilj Europske Unije ekološka budućnost i povećanje površine pod ekološkim uzgojem na 25% do 2030. godine, čini se da Hrvatska ne ide u tom smjeru, jer je najavljeno dodatno smanjivanje potpora ekološkoj proizvodnji.

Novi prijedlog plana ne rješava niti najapsurdnije probleme, poput zabrane korištenja motike u mehaničkom suzbijanju korova unutar redova višegodišnjih nasada, jer je “mehaničko” protumačeno kao “mehanizirano”.

Od poljoprivrednika se traži da koriste isključivo mehanizaciju, iako je to u mnogim slučajevima u praksi neprovedivo.

MALIMA JOŠ MANJE

Velikim proizvođačima ponovo će otvoriti priliku za povećanjem poticaja primjerice kroz mjeru za poticanje raznolikosti, dok će mali istinski ekološki proizvođači dobivati još manje..

U dosadašnjoj praksi ekološki proizvođači bili su sankcionirani za sadnju mješovitih nasada i stvarno povećanje raznolikosti poljoprivrednih površina, jer administracija nije prepoznavala takvu kategoriju pa gospodarstvo nije moglo ostvariti pravo na poticaje, ako su primjerice među redovima kukuruza uzgajali grah i tikve.

Nažalost, ekološka poljoprivredna proizvodnja rasla je u Hrvatskoj do 2019. godine, da bi u korona krizi počela stagnirati. Poskupljenje goriva, repromaterijala i svih ostalih inputa u proizvodnji uz istovremeni pad platežne moći kupaca čini ekološku proizvodnju posebno ranjivom s obzirom na nešto veće cijene ekoloških proizvoda.

Zabrinjavajući podaci o padu proizvodnje između 2013. i 2020. godine vidljivi su u sektoru ekološkog povrćarstva, kojeg je u 2020. proizvedeno 9 tona (13% manje) te mahunarki za suho zrno, kojih je proizvedeno 157 tona (43%) manje. U Hrvatskoj imamo registrirana samo 24 ekološka pčelara i 12 ekoloških akvakultura.

Usprkos tim činjenicama niti jednim strateškim dokumentom, barem u ovoj, fazi nisu predviđene dodatne potpore koje bi zaustavile trendove pada.

REŽU NA ŽITARICAMA

No u sektoru ekološke proizvodnje žitarica koja bilježi rast, planirano je smanjenje potpora sa dosadašnjih 289,82 EUR /ha na 235 €/ha, očito kako bi se taj rast ipak ograničio-nezadovoljni su u Hrvatskom savezu ekoloških proizvođača.

Preliminarni rezultati istraživanja koje među svojim članovima provode udruge Hrvatski savez udruga ekoloških proizvođača i Biovrt – u skladu s prirodom govore o teškim uvjetima rada ekoloških proizvođača.

Većina ispitanika govori o financijskoj neisplativosti ekološke proizvodnje i potrebi da kućanstvo ima dodatne prihode da bi preživjelo. Na tržištu su ekološki proizvođači gotovo izjednačeni sa konvencionalnim i nemaju prednost čak niti na mnogim sajmovima koji se reklamiraju kao ekološki jer na njima ravnopravno sudjeluju i proizvođači bez eko certifikata.

Sve je značajno kompliciranije, od nabavke repromaterijala koji prodaju samo specijalizirane trgovine do organizacije žetve, berbe, skladištenja proizvoda.

Osim što nedostaje radne snage, nedostaje i specifične mehanizacije u ekološkoj proizvodnji. Svaki proizvođač prepušten je sam sebi u snalaženju od organizacije proizvodnje do marketinga i prodaje, a inovacije i rezultati znanstvenih istraživanja rijetko kad dolaze do njih.

Ekološke udruge na razini EU-a traže da se zabrani upotreba dvanaest pesticida, a među njima su i oni za suzbijanje korova. Jedan od načina smanjenja pa i potpune zamjene štetnih sredstava protiv korova u voćnjacima, vinogradima i maslinicima je upravo ručna obrada, čupanje trave odnosno okopavanje sa motikom.

Međutim, komplicirana administracija to ne priznaje. Autori takvih apsurdnih rješenja očito ne znaju da je motika u Dalmaciji “glavna” mehanizacija, jer traktori i freze teško mogu ući u vinograde i maslinike izrasle na kamenu, piše Slobodna Dalmacija.

DAN POLICIJE

Policijska uprava dubrovačko-neretvanska osvojila prvo mjesto na malonogometnom turniru

Objavljeno prije

Foto: PU dubrovačko-neretvanska

Povodom Dana policije na Plitvičkim jezerima odigran je malonogometni turnir na kojem je nastupilo 10 ekipa iz  policijskih uprava u Republici Hrvatskoj i MUP-a, a u finalu su se susrele Dubrovačko-neretvanska i ekipa MUP-a.

Pobjedu je odnijela ekipa Policijske uprave dubrovačko-neretvanske rezultatom 2:1 čime je postala peterostruki osvajač policijskog turnira.
Pored osvojenog prvog mjesta za najbolje pojedince turnira proglašen je Josip Stjepanović policijski službenik Policijske postaje Ston.

Pobjednička ekipa se sastojala od 8 policijskih službenika: Mate Ostojić, Ivan Marković, Robert Pijević i Pavo Čančar iz Postaje granične policije Metković, Tomislav Domić iz Policijske postaje Ploče, Boris Pavković i Dragan Volarević iz Interventne jedinice policije, već spomenuti Josip Stjepanović iz Policijske postaje Ston, a vođa ovog uspješnog tima bio je Jurica Volarević policijski službenik Interventne jedinice policije.

ULTIMATE SPORTS GYM – 740px

Samo natjecanje se odigralo kroz kup sistem i repesaž. U polufinalu se igralo s Policijskom upravom ličko-senjskom koju su dobili rezultatom 5:2.
Kroz cijeli turnir ekipa je uz vrhunske nogometne vještine pokazala ustrajnost, požrtvovnost i kolegijalnost što je rezultiralo još jednim pobjedničkim pokalom.

U ime svih djelatnika Policijske uprave dubrovačko-neretvanske ovim putem želimo uputiti čestitke kolegama na osvojenom prvom mjestu.

Nastavi čitati
Pekarstvo Metkovka – Jastučići s čokoladom 300×250
SNJEŽANA ĆUŽE 300px

Najčitanije