Svakog 14. veljače diljem svijeta ljudi razmjenjuju ljubavne poruke, darove i cvijeće kako bi obilježili dan zaljubljenih koji je svoje ime dobio po Svetom Valentinu, zaštitniku zaljubljenih. No znate li tko je on zapravo bio i od kuda dolaze rituali obilježavanja Valentinova?

Legenda o Svetom Valentinu

Povijest Valentinova obavijena je misterioznošću. Poznato je da obilježavanje Valentinova seže još u doba antičkog Rima te kombinira rano kršćansku i rimsku tradiciju.

Sveti Valentin bio je svećenik i mučenik iz 3. stoljeća. Njegov se blagdan, Valentinovo, slavi na današnji dan, 14. veljače. Bio je prvi biskup grada Terni, stotinjak kilometara od Rima, a na njegovom grobu je u 17. stoljeću izgrađena katedrala gdje se i danas čuva svečevo tijelo. Postoje i priče o tome kako je Valentin bio svećenik u Rimu koji je pogubljen 269. godine odsjecanjem glave u Rimskom Carstvu kada je vladao Car Klaudije.

U 15. stoljeću ovaj se svetac počeo povezivati s blagdanom zaljubljenih, što se održalo do danas.

Katolička Crkva priznaje barem tri mučenika koji se zovu Valentin. Legende kažu da je Sveti Valentin pogubljen zbog toga što je prkosio zakonu Cara Klaudija koji je odlučio kako se mladi muškarci ne smiju ženiti već trebaju služiti isključivo vojsci. Valentin je u tajnosti vjenčavao parove sve dok ga vlasti nisu pronašle i pogubile.

Iako legende nisu povijesno utemeljene i dosta variraju jedna od druge, zajedničko im je da sve opisuju Svetog Valentina kao empatičnog, hrabrog i romantičnog junaka. Do Srednjeg vijeka, Sveti Valentin postao je jedan od najpoznatijih svetaca u Engleskoj i Francuskoj.

Rituali Dana zaljubljenih

U Hrvatskoj su Valentinovo posebno slavili stanovnici sjeverozapadnih krajeva. Poznato je da su u 16. stoljeću mladići ostavljali ljubavne poruke i čestitke na pragu svoje odabranice. Čestitke su bile pomno izrađene, obrubljene čipkom ili ukrasnom vrpcom i to su vjerojatno bile prve čestitke koje su se ikada slale.

Rituali kojima se obilježava Valentinovo zapravo su mješavina poganskih običaja i kršćanstva. U starih Grka je od sredine siječnja do sredine veljače bio mjesec Gamelion u kojem se obilježavala svetost braka Here i Zeusa. U antičkom Rimu 14. veljače slavila se božica Juno – zaštitnica braka, a 15. veljače bio je dan kad se slavio Lupercus, bog plodnosti, povodom čijeg slavlja su ljudi izmjenjivali pisma i poruke.

U Hrvatskoj postoji crkva i Župa sv. Valentina u Batini (Baranja), u Podgoraču kod Našica je sv. Valentin suzaštitnik župe, u Kanfanaru postoji crkvica sv. Valentina, a u nizu drugih crkava postoje slike i oltari sv. Valentina.

Danas Valentinovo nije službeni katolički blagdan već se radi o neobaveznom spomendanu koji je svjetski popularan.

Izvor: Dnevnik.hr