DAN PLANETA ZEMLJE OBILJEŽAVA SE 51 GODINU
Tema ovogodišnjeg Dana planeta Zemlje je ‘Obnovimo našu Zemlju’

Dan planeta Zemlje obilježen je prvi put 22.travnja 1970. godine kako bi se naglasila potreba za očuvanjem prirodnih resursa planeta. Danas ovaj dan obilježava više od 190 zemalja svijeta s ciljem da se jača svijest svih generacija prema prirodnom okolišu i zaštiti prirode. Mnogobrojnim akcijama nastoji se skrenuti pozornost na opasnost koja prijeti životu na zemlji zbog klimatskih promjena, globalnog onečišćenja, uništavanja eko sustava te životinjskih i biljnih vrsta.
Tema ovogodišnjeg Dana planeta glasi: ”Restore OurEarth” (Obnovimo našu Zemlju).
Kao neodložno nameće se smanjenje otpada, recikliranje materijala, zabrana štetnih kemikalija , zaustavljanje krčenja šuma, prijelaz s fosilnih na obnovljive izvore, zaštita ugroženih vrsta od izumiranja i niz drugih aktivnosti. I u pandemiji se pitamo koliko smo odgovorni prema prirodi, i nije li ova zlokobna pandemija korona virusa izbila upravo zbog sječe šuma, isušivanja rijeka i jezera, te općenito zbog uništenja prirode i njezine prenamjene u agro-zemljišta ili u površine namijenjene urbanizaciji.
Svjedoci smo izumiranja periski, kornjače s Galapagosa, prorijeđenosti bjeloglavih supova , katastrofalnog smanjenja pčelica radilica.
Razne svjetske pa i hrvatske stručne asocijacije ističu da je promicanje ekološke svijesti najjednostavniji način za stvaranje svjetlije budućnosti za nove generacije.
Među ostalim navode se i podatci o tomu koliko je vremena potrebno da bi se razgradile pojedine vrste otpada:
papirnati proizvodi 4 do 6 tjedana, prehrambeni otpad od jednog mjeseca do nekoliko godina, platno jedna godina, drvna građa 10 do 15 godina, kožne cipele 25 do 40 godina, baterije (metalni dijelovi) do 100 godina, limenke od aluminija 200 do 250 godina, najlon za ribolov 600 godina, plastika do 1000 godina, a staklo, aluminijska folija i stiropor uopće se ne razgrađuju.
Među savjetima stručnjaka za zeleniji planet izdvajamo:
Umjesto umotanih darova poklanjaj doživljaje, ne zaboravi u kupovinu ponijeti i svoju torbu, zamijeni tekuća sredstva krutima, koristi što češće javni prijevoz, razgovaraj s djecom o čuvanju okoliša, smanji količinu otpada koju stvaraš, razdvajaj otpad a kad možeš kompostiraj i recikliraj, i tako dalje.
U Metkoviću se godinama organiziraju razne akcije radi zaštite okoliša u čemu sudjeluju Čistoća, škole, građani, udruge, Hrvatske šume, Poljoprivredna služba i drugi čimbenici.
DUBROVAČKO-NERETVANSKA ŽUPANIJA
Župan Dobroslavić na konferenciji ‘Promocija Europskog socijalnog fonda plus’

Na konferenciji „Promocija Europskog socijalnog fonda plus“ koju su otvorili župan Nikola Dobroslavić i gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković te državni tajnik u Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Ivan Vidiš predstavljene su mogućnosti iz Europskog socijalnog fonda plus (ESF+) koje su na raspolaganju Republici Hrvatskoj u novom proračunskom razdoblju EU. ESF+ glavni je instrument Europske unije za ulaganje u četiri ključna područja: ulaganje u zapošljavanje i povećanje razine vještina, socijalna politika, obrazovanje i cjeloživotno učenje te ulaganje u zdravstvenu i dugotrajnu skrb.
Župan Dobroslavić zahvalio je Vladi RH na dosadašnjoj podršci u razmjeni informacija u provedbi projekata podržanih EU sredstvima na području Dubrovačko-neretvanske županije. Izrazio je zadovoljstvo posebnim naglaskom stavljenim na strukovno obrazovanje, što je naša županija prepoznala kroz provedbu projekta Turističko ugostiteljske škole Dubrovnik, „Uspostava regionalnog centra kompetentnosti u turizmu i ugostiteljstvu Dubrovnik”, ukupne je vrijednosti preko 10 milijuna eura. Također, kroz novi program naglasak je stavljen na socijalnu zaštitu te kvalitetne i dostupne socijalne i zdravstvene usluge poput primjera projekta „Josipov dom“ (centar za pomoć žrtvama nasilja), sigurne kuće za žene žrtve nasilja. Župan je pritom spomenuo i niz projekata „Unapređenja usluga u predškolskim ustanovama“ te dugogodišnji projekt „Pomoćnika u nastavi“. Naglasio je važnost uloge Regionalne agencije DUNEA u provedbi navedenih programa kroz pružanje tehničke pomoći u pripremi i prijavi istih. „Mi ćemo kao i dosada pratiti natječaje i prijavljivati se na javne pozive i vjerujemo da će provedba ESF+ programa doprinijeti uravnoteženom regionalnom razvoju“ zaključio je izlaganje župan župan Dobroslavić.
Državni tajnik Ivan Vidiš podsjetio je kako je Hrvatska u posljednjoj godini korištenja sredstava iz ESF-a za razdoblje 2014.-2020., kojima je glavni cilj bio stabilizacija tržišta rada te da su na redu prvi javni pozivi i korištenje sredstava iz novog ESF+ fonda. Za sljedeće programsko razdoblje najavio je tri programska cilja za iskorištavanje sredstava iz ESF+, prvi od kojih je dostizanje stope zaposlenosti od 75 posto, drugi je uključivanje 55 posto odraslog stanovništva u proces cjeloživotnog obrazovanja dok je treći smanjenje za više od 300 tisuća građana koji su u riziku od siromaštva, a što će se odraditi u suradnji s drugim mjerama i fondovima.
Uz ostale govornike na konferenciji je sudjelovao i zamjenik voditelja jedinice ESF fonda iz Europske komisije Michael Morass, nadležne za Njemačku, Austriju, Sloveniju i Hrvatsku. Republici Hrvatskoj će u novom sedmogodišnjem razdoblju biti na raspolaganju 2,27 milijardi eura iz Europskog socijalnog fonda plus za ciljeve podizanja zaposlenosti, cjeloživotnog obrazovanja i smanjenja rizika od siromaštva.
- Sport2 danaPOMLAĐENA NERETVA PUTUJE U PLOČE
Neretva danas s Jadranom LP igra osminu-finala županijskog Kupa
- Sport1 danMEĐUNARODNI TURNIR U SARAJEVU
‘Otpisani’ pobjednici rukometnog turnira za veterane ‘Sarajevo ljubavi moja’
- Novosti1 danAGLOMERACIJA GRADA METKOVIĆ
Počinju radovi u Ulici Ante Starčevića
- Sport1 danIZBORNA SKUPŠTINA LAĐARA
Luka Oršulić jednoglasno izabran za novi mandat na čelu Udruge lađara Neretve