Danas slavimo blagdan Sveta tri kralja

Danas je Hrvatski državni blagdan Sveta tri kralja ili Bogojavljenje. Na blagdan Sveta tri kralja završava božićno razdoblje. Na taj dan sjećamo se mudraca Melkiora, Gašpara i Baltazara koji su se poklonili novorođenom Isusu i darovali ga zlatom, tamjanom i mirtom, vjerujući da je to čovjek koji će umrijeti za ljudske grijehe.

Bogojavljenje je stariji blagdan od Božića, a nastao je na početku III. stoljeća. Izvorno se zvao Epiphania, što znači očitovanje Boga. Kršćani Zapada su preuzeli ovaj blagdan u IV. stoljeću. Nazvali su ga Sveta tri kralja jer je osnovno značenje: Bog je došao spasiti sve ljude i sve narode, što osobito simboliziraju tri mudraca s Istoka.

Prema legendi Tri kralja je pokrstio sv. Toma, apostol. Valjda zato što je on od apostola prodro najdalje na istok, čak do Indije. Gašpar je izvorno perzijsko ime, a znači ‘rizničar’. Hrvatski oblici imena su Gašo, Gašpo, Gaća, Gašparina. Nijemci ga zovu Kasper, Francuzi i Jaspard, a Englezi Jasper.

Melkior (hebrejski: ‘kralj svjetla’) je ime drugog od trojice kraljeva, a Baltazar je trećeg svetog kralja. Prvi dio ove riječi, koja na hebrejskom glasi Belšazar, označava glavno babilonsko božanstvo Bel. Drugi dio riječi od glagola štititi. Treći dio označava kralja. Tako bi ime Baltazar u prijevodu glasilo ‘Bel štitio kralja’. Hrvatske inačice su Balto, Bolto, Boltek i Boltina.

Nakon smrti triju kraljeva njihove su relikvije odnesene u Carigrad, nakon što ih je pronašla sv. Jelena Križarica, a kasnije su prenesene u Milano i na kraju u Köln, najljepšu njemačku katedralu, posvećenu svetom Petru i Blaženoj Djevici Mariji. U katedrali je najslavniji veliki pozlaćeni Oltar Sveta tri kralja u obliku sarkofaga iz 13. stoljeća, koji je ujedno i najveći relikvijar u zapadnoj Europi. U njemu se nalaze kosti i više od dvije tisuće godina stara odjeća za koje se vjeruje da je pripadala trojici svetih kraljeva, a izloženi su na otvorenju crkve 1864. godine.