Ostanimo u kontaktu
SPOT Shopping Mall 1200px

LAPIDARIJ NARONA

Potpisan okvirni sporazum za izgradnju nove zgrade Arheološkog muzeja Narona, vrijedan preko 43 milijuna kuna

Objavljeno prije

Gradonačelnik Dalibor Milan danas je nazočio potpisivanju okvirnog sporazuma za izgradnju nove zgrade Arheološkog muzeja Narona – Lapidarij Narona, u vrijednosti 43.437.000,00 kuna s PDV-om.

Od otvorenja Arheološkog muzeja Narona 2007. godine, očita je potreba za prostornim širenjem Muzeja. Zbog in situ prezentacije nalazišta u okvirima stare zgrade nedostaju brojni muzejski sadržaji. Kako bi se osigurao rad ustanove, osigurani su dodatni prostori za muzejsku djelatnost.

Novom zgradom, Lapidarijem, Arheološki muzej Narona, dobit će prijeko potrebne uvjete za daljnji razvoj i kvalitetan rada djelatnika. Osim toga, otvaranjem još jednog stalnog postava i osiguravanjem dodatnih prostora za interakciju s publikom obogaćuje se turistička ponuda Metkovića i omogućuje gospodarski razvoj Vida. Nova zgrada će objediniti administrativne i stručne sadržaje te omogućiti duži boravak i rad vanjskih suradnika Arheološkog muzeja Narona.

Lapidarij je zamišljen sa nizom objekata paviljonskog tipa koji bi obuhvatili sadržaje koji danas nedostaju, a nužni su za funkcioniranje samog muzeja kao institucije:
Navedeno uključuje sljedeće sadržaje:

  • Prostore namijenjene posjetiteljima – multimedijalnu dvoranu, prostor za povremene postave, sanitarni čvorovi za posjetitelje
  • Prostore namijenjene funkcioniranju muzeja – uredske prostore, dormitorij, restauratorsku radionicu za obradu prikupljene građe, čuvaonicu umjetnina.

Ukupna vrijednost investicije iznosi 43.437.000,00 kuna s PDV-om.

– Grad Metković je 2018. godine financirao izradu idejnog projekta u vrijednosti 122.500,00 kuna, te je kroz II: Izmjene i dopune prostornog plana uređenja napravio prenamjenu prostora na lokaciji Lapidarija, te time stvorio preduvjete za građenje Lapidarija. Grad Metković je također osigurao logističku pomoć Arheološkom muzeju Narona prilikom rješavanja imovinsko-pravnih odnosa na predmetnoj parceli, – rekao ja gradonačelnik Milan.

ŽAŠTO SE BOJIMO

Što se krije iza velikog broja učenika koji su razred završili s odličnim uspjehom?

Objavljeno prije

Autor

O odgoju i obrazovanju, i o svim segmentima toga procesa u povijesti čovječanstva, raspravlja se stoljećima, a sve u cilju poboljšanja sadržaja, načina rada, ocjenjivanja, i evaluacije .

Jedno od važnih pitanja svakako je ocjenjivanje učenika s ciljem eliminacije nerada i afirmacije opće uspješnosti u poučavanju. I o tome i o drugim pitanjima  predlagane su brojne reforme u svim zemljama, pa tako i u Hrvatskoj.

Nažalost, gotovo da ni jedna reforma nije dovedena do kraja, što proizvodi nove probleme posebno u kriznim vremenima.

Danas u doba korona-krize u zemlji i u svijetu, pojedini stručnjaci pitaju se je li velik postotak učenika-odlikaša rezultat njihova rada i stečenog znanja ili se radi o poklanjanju ocjena koje nisu rezultat usvojenog znanja.

Poznato je su svi u školskom sustavu u posljednje dvije školske godine radili u otežanim uvjetima i da su se mijenjali nastavni modeli, A, B, C, ovisno o epidemiološkom stanju.

Prema podacima Ministarstva znanosti i obrazovanja prošle godine 2019./2020., u hrvatskim osnovnim školama ocijenjeno je 314. 615 učenika, a od toga broja je njih 200.041 ili 63, 58 posto završilo školsku godinu s odličnim uspjehom, dok su 394 učenika ili 0,13 posto upućeni na ponavljanje razreda.

Mnogi misle da je takvo ocjenjivanje učenika nerealno s obzirom na koronu, potrese, poplave i druge nedaće koje su pratile  učenike, učitelje, roditelje i sve ostale građane, te se pribojavaju da bi slični rezultati mogli biti i ove školske godine!

Pri tome se ističe podatak da je u Međimurskoj županiji bilo 89 ponavljača , odnosno više nego u drugih 13 županija u Hrvatskoj uključujući i Dubrovačko-neretvansku u kojoj je samo jedan od 9.718 učenika izgubio godinu dok je njih 6.215 ili 63, 95 posto školsku godinu završilo s odličnim uspjehom.

Nama se čini da su i u složenim uvjetima rada vrijedni učenici i dalje ostali vrijedni i uporni i da su zasluženo ostvarili odlične uspjehe. Jasno je da je uvijek bilo i da će biti onih učenika i roditelja koji će smatrati da je netko drugi kriv za nešto slabiji uspjeh, ili neuspjeh. Međutim, misli li itko na koje su teškoće u on line nastavi nailazili roditelji i učenici, kako je bilo onim učenicima čiji su jedan ili oba roditelja otišli na rad u inozemstvo pa su ostali s djedom i bakom, jesu li svi učenici imali signal za praćenje on line nastave, je li bilo moguće organizirati dodatnu i dopunsku nastavu, brojne školske i izvanškolske aktivnosti, razmišlja li se koliko se i kako nedostatak sportskih aktivnosti odrazio na psiho-fizički razvoj djece?

Prozivaju se učitelji da „robuju“ upisnoj politici  pa učenicima osmih razreda radi upisa u srednje škole daju više petica nego zaslužuju?

A nitko ne kaže (i ne zna) koliko energije učitelji i razrednici ulažu da bi svoje učenike prvo poučili a onda objektivno i ocijenili. Zbog čega se (uostalom) bojimo velikog broja odlikaša u osnovnoj školi, ako znamo da se godinama govorilo da težimo školi (osnovnoj) bez ponavljača? I učitelji i većina učenika ulažu goleme napore kako bi ispunili osnovne ciljeve odgojno-obrazovnog procesa. Zašto onda stavljamo „pod lupu“ broj odlikaša koji su svoje ocjene zaslužili, i koji na natjecanjima u zemlji i u svijetu uz pomoć svojih mentora ostvaruju iznadprosječne pa i vrhunske rezultate.

Nastavi čitati
Pekarstvo Metkovka – Akcija Sl8 Banner 300×250
SNJEŽANA ĆUŽE 300px

Najčitanije