Održana svečana sjednica Županijske skupštine; Pezo: Gradimo županiju svima na ponos

U sklopu obilježavanja Dana Dubrovačko-neretvanske županije i blagdana sv. Leopolda Bogdana Mandića u Dubrovniku je u utorak održana svečana sjednica Županijske skupštine.

Na sjednici su nazočili premijer RH Andrej Planković, izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora Gordana Jandrokovića – Mato Franković, potpredsjednik Vlade i ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić, ministrica regionalnog razvoja i fondova EU Nataša Mikuš Žigman, saborski zastupnik Dalibor Milan, župan šibensko-kninski Paško Rakić, premijerka Hercegovačko-neretvanske županije Marija Buhač, predsjednik Vlade Županije zapadnohercegovačke Predrag Čović državna tajnica pri Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova EU Zrinka Raguž, državni tajnik pri Ministarstvu turizma i sporta Frano Matušić, državna tajnica pri Ministarstvu zaštite okoliša i zelene tranzicije Anja Bagarić, državni tajnik pri Ministarstvu obrane Branko Hrg, brojni gradonačelnici i načelnici općina iz DNŽ, biskup dubrovački mons. Roko Glasnović, predstavnici ostalih vjerskih zajednica i drugi visoki uzvanici.

Sjednicu je otvorio predsjednik Skupštine Nikola Dobroslavić rekavši kako je Dubrovačko-neretvanska županija povezana domoljubljem i žrtvom naših branitelja u vrijeme Miloševićeve velikosrpske agresije na Hrvatsku te istaknuo kako je DNŽ u potpunosti okrenuta prema budućnosti te kao takva prepoznata u Hrvatskoj i Europi.

Okupljenima se u ovoj svečanoj prigodi obratio i župan Blaž Pezo čiji govor prenosimo u cijelosti:

Drage moje sugrađanke i sugrađani, žitelji najljepše hrvatske županije,
uvaženi gosti i uzvanici,
Na samom početku, od srca vam čestitam Dan Dubrovačko-neretvanske županije i blagdan našeg nebeskog zaštitnika svetog Leopolda Bogdana Mandića.
Pripremajući ovaj današnji govor, dugo sam promišljao o tome kakav bi trebao biti — snažan, sadržajan i dostojan ove svečane prigode, govor koji će ostaviti trag i obuhvatiti sve ono važno. Na kraju sam odlučio biti ono što prije svega najviše cijenim — iskren.
Često se sjetim jednog stiha pjesme koji kaže kako smo ”Bogu dragi mi Hrvati”. Sigurno jesmo kada nam je dao najljepši dio kugle zemaljske kao našu domovinu. A najljepši dio tog komada raja je upravo ova naša Dubrovačko-neretvanska županija.
Kako je i započeo ovaj video – naša je županija dom bogate povijesti, neprocjenjive kulturne baštine i prirodnih ljepota, dom vrijednih ljudi. Upravo u ove četiri sintagme sažeto je obrazloženje onog mog uvoda o promišljanju i važnosti ovog mog govora.
Dobiti povjerenje upravo tih vrijednih ljudi za mjesto župana velika je stvar. To je nešto što čovjeka čini ponosnim, ali i nešto što u meni budi veliku odgovornost.
Od mog stupanja na ovu časnu dužnost nije prošla niti godina dana. U ovih 11 mjeseci ono na čemu sam posebno inzistirao je otvorenost i zajedništvo – s našim vijećnicima u Županijskoj skupštini, a posebno s našim gradovima i općinama.
Hvala velikom broju gradonačelnika i načelnika koji su danas tu s nama, hvala im na suradnji na brojnim projektima i na inicijativama koje zajedno pokrećemo, između ostalog na našim zajedničkim kolegijima.
Veliku većinu projekata, barem slikom, vidjeli smo i u ovom kratkom videu. Od prometnica, čija je izgradnja u tijeku, do luka po kojima smo apsolutni šampioni u Hrvatskoj.
Nakon velebnog Pelješkog mosta, kao projekt od iznimne važnosti želio bih istaknuti autocestu do Dubrovnika te brze ceste – do Zračne luke i preko Pelješca.
Tu su i ulaganja u obrazovanje gdje trenutačno imamo 15 projekata u različitim fazama provedbe, ulaganja u zdravstvo s dva kapitalna projekta – Energetske obnove Opće bolnice Dubrovnik i prenamjene te uređenja Specijalne bolnice Kalos, ulaganja u poljoprivredu poput navodnjavanja Čarskog polja, Brane na Neretvi, komasacije Konavoskog polja i mnoga druga.
Veliko hvala, još jednom, upućujem Vladi na Integriranom teritorijalnom programu za otoke iz kojeg su nam osigurana sredstva od 28 milijuna eura i iz kojeg realiziramo 2 centra za djecu s teškoćama u razvoju, 4 vatrogasna doma, 11 sportskih igrališta i sportsku dvoranu, poduzetnički inkubator, projekte kulturne, zdravstvene i komunalne namjene na Elafitima, Mljetu, Lastovu, Korčuli i Pelješcu.
Većina ovih ulaganja bila bi jednostavno nemoguća bez snažne potpore Vlade na čelu s premijerom Andrejom Plenkovićem i zalaganja potpredsjednika Vlade gospodina Branka Bačića.
Uz zajedništvo svih ovih razina, naglasak mog rada i rada mog tima od početka je stavljen na ono što je sažela zadnja rečenica ovog videa – gradnju županije na koju će njezini žitelji biti ponosni. Segmenti koji tome doprinose su projekti, veći i manji, zajedništvo o kojem sam govorio, ali i jasno isticanje onoga što vrijedi. A to su, na prvom mjestu – ljudi.
I na kraju, od srca zahvaljujem, a ujedno i čestitam, ovogodišnjim dobitnicima županijskih priznanja. Ljudi koji su ostavili dio sebe, svog vremena, znanja i srca za dobrobit našeg društva. Hvala vam!
Posebnu zahvalu s ove govornice danas upućujem braniteljima koji su zaslužni za našu sadašnjost i budućnost naše djece, ljudima koji su za domovinu dali i bili spremni dati ono najvrjednije – svoje živote.
Dragi žitelji Dubrovačko-neretvanske županije, drage sugrađanke i sugrađani, sretan nam Dan županije i neka nas prati zagovor našeg nebeskog zaštitnika svetog Lepolda Bogdana Mandića.

Plenković: Stabilnost kao pretpostavka rasta i razvoja

Premijer RH Andrej Plenković čestitao je županu Pezu na svim projektima koji se provode te poticajima koje Županija izdvaja za građane.

”Nakon Pelješkog mosta fokus je na drugim izazovima, a u prvom redu to je povezivanje s ostalim dijelovima Hrvatske. Vjerujem da ćemo u godinama pred nama realizirati puni profil autoceste od Stona do Dubrovnika. U Dubrovačko-neretvanskoj županiji danas ne radi svega 3800 ljudi. Prošle godine je najniža brojaka bila 3100 ljudi i vjerujem da ćete oboriti taj rekord. U Hrvatskoj je zaposleno milijun i 75 tisuća ljudi, to se ne pamti. Nikada nije bila situacija da se lakše pronalaze radna mjesta i brinu o svojim obiteljima”’, rekao je premijer te nastavio rekavši kako se želi osvrnuti na nekoliko važnih konteksta u kojima se nalazimo.

”Prvi je globalni globalni koji utječe na naš život. Cijene energenata rastu i to utječe na naše gospodarstvo, na našu energetsku sigurnost, na cijene energenata, pa sukladno tome i na cijene u cijelom gospodarstvu, jer bez energenata nema gospodarstva, a bez gospodarstva nema nikakvih društvenih aktivnosti. U tom kontekstu nadamo se da će ovaj rat na Bliskom istoku, koji je najnovija kriza s kojom smo suočeni u zadnjih deset godina, ipak ući u mirniju fazu. Nadamo se da će biti omogućen ponovni prolaz kroz Hormuški tjesnac, izlazak tankera s naftom, kerozinom, plinom i drugim sirovinama prema svjetskim tržištima. Drugi element koji je posebno važan na europskoj razini jest jačanje naše europske konkurentnosti, konkurentnosti hrvatskog gospodarstva. To mora biti glavni odgovor na sva ova globalna zbivanja, na turbulencije, na praktički tektonske promjene u globalnom upravljanju i odnosima između saveznika, i na neki način jačanje naše strateške autonomije. Ne samo u pogledu jačanja obrambenih sposobnosti, gdje Hrvatska daje ogroman obol, već jednako tako i jačanja samog temelja naše industrije i našeg gospodarstva. Upravo zbog toga važno je da Hrvatska tu kontinuirano ostvaruje visoki rast. Prošlu godinu smo završili s 3,4% rasta BDP-a. Deficit smo održali ispod 3%, smanjili udio javnog duga u BDP-u na 56,3% i zadržali investicijski kreditni rejting po sve tri agencije. U završnim smo fazama priprema za članstvo u Organizaciji za ekonomsku suradnju i razvoj. A naravno da nam članstvo u Schengenu i europodručju daje jednu posebnu sigurnosnu dimenziju, a jednako tako i sigurnost u pogledu vanjskih šokova i ekonomskih i financijskih pritisaka. Sve to govori o zaokruženom međunarodnom položaju Hrvatske, koja se svojom političkom stabilnošću pokazuje kao bitno drugačija nego mnoge zemlje u našem okruženju. To je temeljna pretpostavka svakog rasta i razvoja”, rekao je premijer Plenković.

”Na nacionalnom planu želim izdvojiti stupanje na snagu novog zakona o regionalnom razvoju. Ovdje je ministrica Mikuš Žigman. Mi smo o tom zakonu razgovarali upravo ovdje u Dubrovniku na zadnjem susretu sa županima i tada smo dobili povratnu informaciju svih župana, što nam je nužno i potrebno. Naime, sustav kontinuiranog dijaloga koji provodimo dva puta godišnje sa svim hrvatskim županijama etablirali smo kao neformalnu praksu u prosincu 2016. Sada smo to ozakonili i institucionalizirali te dobili još jedan mehanizam koji će nam omogućiti da višerazinsko upravljanje Hrvatskom bude što korisnije za građane Hrvatske, bez obzira gdje živjeli. Također, važno je da imamo vrlo snažne inicijative, prijedloge i sugestije koje dolaze sa županijske razine. Upravo zbog toga mi je taj prvi susret bio posebno važan. Tada smo bili vrlo svježi u ovim ulogama u kojima smo danas. Bile su dvije poruke: jedna se odnosila na funkcionalnu decentralizaciju, druga na fiskalnu. Te smo poruke čuli i realizirali ih u međuvremenu izmjenama zakona o financiranju lokalne i područne samouprave, gdje gledam proračune i županija i grada. Oni su neusporedivi s razdobljem prije deset godina. To vam omogućuje važne financijske alate da realizirate prioritete i projekte koje ste nazvali u svojim programima na lokalnim izborima prošle, ali i ranije godine. Druga je funkcionalna decentralizacija. Tu smo napravili ogroman iskorak integracijom ureda državne uprave na županijskoj razini sa županijama. Osnažili smo vas, dali smo vam više ovlasti, posebno u dijelu aktivnosti koji se odnosi na državnu imovinu u portfelju ministra Bačića. Mislim da smo tu napravili pravi potez jer nitko ne može bolje od vas, koji ste bliski lokalnoj situaciji i lokalnoj sredini, procijeniti kako na najinteligentniji i najsvrhovitiji način staviti u funkciju imovinu koja je državna. To je samo jedan od primjera”, rekao je premijer Plenković te se osvrnuo na dva alata ravnomjernog regionalnog razvoja koji su inovacija Vlade RH.

”Jedan je mehanizam tzv. Integriranog Teritorijalnog Upravljanja (ITU), koji je kroz također novo institucionalizirano Vijeće za urbani razvoj Gradu Dubrovniku omogućio 22 milijuna eura, a i nekoliko općina koje u tome sudjeluju za dodatne projekte. Zatim smo za razvoj otoka u sedam obalnih županija alocirali 28 milijuna eura za razvoj otoka u Dubrovačko-neretvanskoj i ostalim županijama, za projekte poput izgradnje deset vrtića, pet škola i obnove dvorana. Vidio sam – bit će drago gospodinu Lasiću – da je ova škola u Cavtatu, kojoj smo kamen temeljac postavili prije otprilike godinu i nešto dana, čini mi se po velikoj kiši, praktički skoro gotova. Prema tome, veliki projekt, projekt mandata, ono što ostaje za nove generacije, bit će tu zahvaljujući vašem trudu i energiji”, rekao je među ostalim premijer Plenković.

Franković: Očuvati naslijedstvo i stvarati nove prilike

Izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora Gordana Jandrokovića, Mato Franković istako je ovom prilikom kako danas slavimo naš identitet, našu povijest, ali prije svega ljude koji ovaj kraj čine posebnim.

”Naša županija prostor je jedinstvene ljepote, bogate tradicije i snažnog zajedništva. Od Konavala do Neretve, od Pelješca do Elafita, svaki dio naše županije nosi svoju priču, svoju vrijednost i doprinos zajedničkom razvoju juga Hrvatske. Kao gradonačelnik Grada Dubrovnika, posebno sam ponosan na suradnju koju Dubrovnik ostvaruje sa Županijom i svim jedinicama lokalne samouprave. Upravo ta sinergija Grada, Županije i Vlade Republike Hrvatske pokazala se ključnom u realizaciji brojnih projekata važnih za naše građane — od prometne infrastrukture i ulaganja u obrazovanje i zdravstvo, do razvoja komunalnih sustava, zaštite kulturne baštine i održivog razvoj”, rekao je gradonačelnik Franković.

Ustvrdio je kako Dubrovnik i Dubrovačko-neretvanska županija dijele istu odgovornost: očuvati ono što smo naslijedili, ali i stvarati nove prilike za generacije koje dolaze.

”U vremenu velikih promjena, važno je ostati vjeran vrijednostima koje su nas kroz povijest održale — slobodi, solidarnosti, radu i međusobnom poštovanju. Danas, kada obilježavamo Dan Županije, prisjećamo se svih onih koji su svojim radom, znanjem i ljubavlju prema ovom kraju utkali dio sebe u njegov razvoj. Njima dugujemo zahvalnost, ali i obvezu da nastavimo graditi društvo jednakih mogućnosti, otvorenosti i napretka. Upravo je naša županija primjer uspješnog povezivanja tradicije i suvremenosti, turizma i održivosti, lokalnog identiteta i europske budućnosti. U tome, zajedništvo svih razina vlasti, uz kontinuiranu potporu Vlade Republike Hrvatske ima posebno važnu ulogu. Koristim ovu prigodu i da županu Blažu Pezu čestitam na uspješnoj prvoj godini mandata, uz želju da i dalje, u suradnji sa svim gradovima i općinama te uz partnerski odnos s Vladom Republike Hrvatske, nastavi predano raditi na razvoju naše županije i dobrobiti svih njezinih stanovnika”, zaključio je on.

Bačić: ‘Potpis’ Vlade u svakom projektu

Potpredsjednik Vlade i ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić istaknuo je kako je Dubrovačko-neretvanska županija najprepoznatljiviji simbol slobode i otvorenosti prema drugim ljudima.

”Čestitam županu Pezu na povjerenju i radu koje je napravio u proteklih godinu dana i na nastavku dobrog puta koje zadao i prethodnik Nikola Dobroslavić. Imate potporu Vlade RH i njezin ‘potpis’ vidi se u svakom projektu koji se radi ovdje. Dubrovačko-neretvanska županija se nakon Domovinskog rata izdigla poput feniksa u 35 godina i danas je u tri najrazvijenije županije u Hrvatskoj. To je doprinos njezinih ljudi naravno, ali u svo to vrijeme Županiji su služili i njome upravljali ljudi kojima je bilo stalo da se ovdje živi sukladno potrebama današnjeg vremena. Vlada će biti u svim projektima koje je župan Pezo maloprije spomenuo i vodit će računa o potrebama svih naših sugrađana, od otoka do Neretve, Dubrovnika i općina. U mom ministarstvu povjereno mi je niz osnovnih ljudskih potreba, a jedna od njih je potreba za stanovanjem. Prije 15-ak dana smo održali jedan sastanak gdje smo definirali potrebe ovog prostora jer je priuštivo stanovanje ovdje možda i najmanje dostupno. Uvjeren sam da ćemo odgovoriti tom velikom izazovu. Čestitam svim laureatima jer nema ljepšeg osjećaja nego da se vaš rad prepozna u sredinama u kojima djelujete”, rekao je ministar Bačić.

Rakić: Imamo svoje mjesto u Europi i svijetu

Okupljenima se ispred Hrvatske zajednice županija obratio i župan šibensko-kninski Paško Rakić koji je poručio kako je zahvaljujući Vladi Hrvatska danas ozbiljan politički čimbenik.

”Niz je poveznica šibenskog i dubrovačkog kraja, a moj dolazak ovdje je znak prijateljstva i suradnje među županima. Mene osobno žulja crnilo koje se pušta u javnost i poruka da ništa ne valja i sve je loše. Pa prije samo trideset i neku godinu smo imali krvavi Domovinski rat gdje smo platili jako veliku cijenu slobode. A danas? Zahvaljujući Vladi Andreja Plenkovića, mi danas imamo svoje mjesto u Europi i svijetu i moramo se izdignuti iznad takvog crnila”, rekao je Rakić.

Laureati

Na sjednici su dodijeljena priznanja i nagrade Dubrovačko-neretvanske županije i to kako slijedi:

Vidoslav Bagur, prof., dobitnik nagrade za životno djelo,kao izniman poznavatelj tradicijske baštine naše županije, ali i cijele Hrvatske, čovjek je koji je u cijeli svoj život utkao ljubav prema kulturi i tradiciji i značajno pridonio njihovu očuvanju i promociji.

Radeći kao nastavnik tjelesne i zdravstvene kulture u metkovskim školama, Vidoslav Bagur je istovremeno započeo rad s plesnim skupinama unutar gimnazijskog folklornog društva i time postavio temelje na kojima je dalje izgradio bogatu karijeru obilježenu ljubavlju prema kulturi i baštini svoga kraja. Potaknut uspjesima koja su ta amaterska društva postizala na brojnim natjecanjima, prof. Bagur osniva Kulturno-umjetničko društvo Metković, koje i danas uspješno predstavlja bogatu tradiciju ovoga kraja. Njegova istraživanja tradicijske glazbeno-plesne baštine Neretve i Hercegovine tada se intenziviraju, a njegove tadašnje koreografije i danas su sastavni dio repertoara brojnih amaterskih i profesionalnih skupina i ansambala.

Manifestacija ‘’Na Neretvu misečina pala’’, najpoznatija kulturna manifestacija Neretve, koja okuplja brojne sudionike iz naše domovine i više zemalja također je nešto na čemu možemo zahvaliti prof. Baguru, koji je ovu smotru pokrenuo 1984. godine. U to vrijeme prof. Bagur započeo je svoju suradnju s Međunarodnom smotrom folklora u Zagrebu, pa je tako svojim bogatim znanjem i predanim radom dao veliki doprinos oblikovanju tematskih programa i istraživanju tradicijske baštine diljem Hrvatske, ali i u hrvatskim zajednicama u inozemstvu. Također, sudjelovao je u revitalizaciji brojinih projekata koji su nas podsjetili na već zaboravljene običaje, kao što su Bijele maškare u Putnikovićima i Kumpanija u Pupnatu te trajno dokumentirao Lastovski poklad, koji je nedavno uvršten u UNESCO-ov Registar dobrih praksi očuvanja nematerijalne kulturne baštine. Osnivač je brojnih folklornih skupina, smotri i edukativnih programa te autor stručnih publikacija.

Dobitnik je brojnih priznanja i nagrada te je odlukom Predsjednika RH dr. Franja Tuđmana odlikovan Redom danice Hrvatske s likom Marka Marulića za osobite zasluge u kulturi.

DOBITNICI GODIŠNJIH NAGRADA SU:

Dr.sc. Domagoj Vidović rođen je u Metkoviću gdje je pohađao školu i završio gimnaziju, a Filozofski fakultet završio je u Zagrebu i stekao zvanje profesora lingvistike i hrvatskog jezika. Doktorirao je na temu Antroponimija i toponimija Zažablja; danas radi na Institutu za hrvatski jezik, uključen je u više institutskih i izvaninstitutskih projekata, voditelj je metkovske podružnice Instituta te Odjela za onomastiku i etimologiju.

Predmet njegova zanimanja su onomastika na rubnim hrvatskim prostorima, dijalektologija i akcentologija, a bavi se i prevođenjem s esperanta. Objavio je sedam samostalnih knjiga i pet u suautorstvu, 60-ak izvornih znanstvenih radova i sudjelovao na desetak međunarodnih znanstvenih skupova. Objavljuje popularnoznanstvene radove u mjesnim časopisima i portalima te na društvenim mrežama, urednik je brojnih izdanja zbornika i časopisa, kolumnist u više različitih izdanja. Član je Hrvatskog filološkog društva, Odbora za onomastiku i Odbora za dijalektiku HAZU-a, Društva hrvatskih književnika, Društva prijatelja glagoljice, Međunarodnog vijeća za onomastičke znanosti i Hrvatskog saveza za esperanto te Zajednice Hrvata istočne Hercegovine. Od akademske godine 2019./2020. predavač je na Poslijediplomskom sveučilišnom studiju Humanističke znanosti – modul: Mediteranski interdisciplinarni studij na Filozofskom fakultetu u Splitu. Dobitnik je brojnih nagrada.

Teme kojima se dr.sc. Vidović bavi nisu samo jezične, ali su uvijek utemeljene na povijesnim činjenicama pa je tako upravo on bio jedan od prvih u hrvatskom javnom prostoru koji su reagirali na srpske natpise i prisvajanje Marina Držića, Ivana Gundulića i Ruđera Boškovića. Također, kroz svoj rad kontinuirano i glasno ukazuje na probleme Hrvata u susjednim državama Crnoj Gori, Bosni i Hercegovini i Srbiji.

Ženski odbojkaški klub Dubrovnik, sa svojom poviješću dugom 55 godina, jedan je od najvažnijih nositelja sportskog života grada Dubrovnika i Dubrovačko-neretvanske županije.

Tijekom više od pola stoljeća kontiunuiranog rada ŽOK Dubrovnik je ostvario zapažene rezultate, čime je značajno pridonio razvoju interesa prema odbojci, a time i odgoju brojnih generacija sportašica.

Odbojka je još u pedesetim godinama prošlog stoljeća bila sport koji je u dubrovačkim školama imao brojne poklonike te su dubrovački školarci još tada ostvarivali značajne rezultate na regionalnim natjecanjima i na razini Hrvatske. No, Odbojkaški klub Dubrovnik je osnovan 1971. godine, nakon što su naše učenice ostvarile velike rezultate na Dalmatisnkim sportskim igrama.

Otada do danas ŽOK Dubrovnik je kontinuirano važan segment dubrovačkog sporta, čije djelovanje nije prestalo niti tijekom Domovinskog rata, već su se utakmice igrale u nemogućim uvjetima, a rezultat je bio povijesni – osvojeno mjesto doprvaka na prvom prvenstvu samostalne Hrvatske.

Mišo Đuraš dubrovački je kulturni djelatnik i hrvatski branitelj koji je svojim radom u struci, a potom i ulogom u obrani Grada dao značajan doprinos zaštiti i prezentaciji povijesno-kulturne baštine.

Svoju je karijeru Mišo Đuraš započeo u Dubrovačkim muzejima, kao kustos i ravnatelj, ali je početkom Domovinskog rata napustio ovu dužnost te se u potpunosti stavio na raspolaganje obrani Domovine. Tijekom pet ratnih godina obnašao je dužnost načelnika veze 163. brigade Hrvatske vojske, dao nemjerljiv doprinos ustrojavanju i održavanju sustavu zapovijedanja i komunikacije u iznimno teškim okolnostima, a rat je završio u činu satnika.

Po završetku rata Mišo Đuraš se vratio u Dubrovačke muzeje i preuzeo dužnost ravnatelja, a njegovo ratno iskustvo,  ljubav prema Domovini te shvaćanje povijesne važnosti trenutka rezultirali su osnivanjem Muzeja Domovinskog rata. Osnivanjem ovog muzeja Mišo Đuraš dao je pečat svom bogatom životnom i profesionalnom putu koji ga je obilježio i time još jednom pokazao koliki je njegov doprinos očuvanju povijesne istine i vrijednosti Domovinskog rata.

Kao muzejski djelatnik, ravnatelj, hrvatski časnik i inicijator osnivanja Muzeja Domovinskog rata Mišo Đuraš dao je izniman doprinos očuvanju identiteta, dostojanstva i povijesne istine, povezujući obranu nacionalnih vrijednosti s njihovim trajnim kulturnim i povijesnim očuvanjem.

HGSS Dubrovnik prošle je godine obilježio 20 godina od svog osnivanja, što znači dva desetljeća bezuvjetnog predanog rada, humanosti i nesebičnog služenja svojoj zajednici.

HGSS Dubrovnik pokriva 1085,23 km², što čini više od 60 posto teritorija županije, dok preostali dio pokriva HGSS Orebić. U ovom trenutku dubrovačka ispostava broji 50 volontera koji nesebično, bez razmišljanja, u svako doba dana ili noći i po svim vremenskim uvjetima izlažu sebe opasnosti da bi spasili druge živote. Energija, vrijeme, predanost i spremnost koje volonteri ulažu nemjerljivi su i teško ih je adekvatno nagraditi, ali upravo zato nužno je na ovakve načine ukazivati zbog koga smo uvijek i u svakom trenutku sigurni.

Da je tomu tako dokazuje i činjenica da, kada nisu u potražnim aktivnostima, članovi HGSS Dubrovnik aktivno sudjeluju u radu Stožera civilne zaštite Županije i gradova i općina, provode brojne edukativne radionice u vrtićima i školama te na sve dostupne načine doprinose podizanju svijesti o sigurnosti i prevenciji nesreća u prirodi.

Svojim doprinosom sigurnosti naših građana, ali i brojnih posjetitelja, HGSS Dubrovnik značajno doprinosi i općoj sigurnosti u našoj županiji, time i povjerenju naših gostiju u ovo područje, a što je najbolja promocija koju, kao jedna turistička destinacija, možemo poželjeti.

Kulturno umjetničko društvo Marko Marojica iz Župe dubrovačke ove godine obilježava 50. obljetnicu svog postojanja, odnosno pola stoljeća čuvanja i njegovanja bogate tradicije župskog kraja.

Ideja o osnivanju društva javila se 1976. godine među župskom mladeži s ciljem očuvanja narodnih plesova, običaja i nošnji Župe dubrovačke, a tijekom godina je postalo jedno od najprepoznatljivijih folklornih kolektiva u našoj županiji. Kroz godine je kroz Društvo prošao velik broj članova raspoređenih u folklornu sekciju, tamburaški sastav, mješovitu vokalnu skupinu i dječje skupine, čiji su repertoar činili tradicionalni župski i dubrovački plesovi poput linđa, polke, čička i poskočice. Velika vrijednost KUD-a Marko Marojica je i što je upravo zahvaljujući ljubavi njegovih članova prema tradiciji i baštini danas sačuvana vrijedna narodna nošnja Župe dubrovačke, koja je stoljećima bila dio identiteta ovoga kraja.

KUD Marko Marojica je kroz desetljeća svog postojanja nastupalo na brojnim folklornim smotrama, kulturnim manifestacijama i turističkim događanjima u Hrvatskoj i inozemstvu; sudjelovalo na međunarodnim festivalima, gostovalo u raznim europskim zemljama te predstavljalo Župu dubrovačku i hrvatsku tradiciju na velikim manifestacijama poput Oktoberfesta u Njemačkoj.

Osim nastupa, Društvo aktivno sudjeluje u društvenom životu općine, organizira radionice za djecu, sudjeluje u lokalnim manifestacijama, njeguje suradnju s drugim kulturnim društvima te svojim radom doprinosi očuvanju identiteta i zajedništva u Župi dubrovačkoj.

Blatski športski klub zmaj – BŠK Zmaj osnovan je 1926. godine i ove godine obilježava impresivnu 100. obljetnicu neprekidnog postojanja. Kroz svoju dugu povijest Klub je ostvario brojne zavidne rezultate, odgojio brojne generacije mladih nogometaša te tako bio aktivan sudionik društvenog života Blata.

Od značajnih rezultata valja izdvojiti osvajanje naslova prvaka Županijske lige i Županijskog kupa, plasman u III HNL Jug, osvajanje titule viceprvaka III HNL Jug, a iz kluba su potekli brojni istaknuti nogometaši među kojima su Kaja Rogulj, Emil Šeparović i Ante Žanetić Luli.

Jedna od najvažnijih aktivnosti Kluba je Nogometna škola, koju pohađaju djeca do 6. godine života, a čime BŠK Zmaj potiče sportski duh, zdrav razvoj, ali i stvaranje budućih igrača za seniorsku momčad. Danas škola okuplja 120 djece koja su raspoređena u pet dobnih kategorija, a s njima 3-4 puta tjedno radi pet školovanih i licenciranih trenera. Sve kategorije vikendom sudjeluju i u službenim prvenstvenim utakmicama.

BŠK Zmaj predstavlja pozitivan primjer uspješnog i predanog rada u sportu, a kao nositelj i organizator brojnih sportskih i društvenih aktivnosti značajan je čimbenik podizanja kvalitete života u zajednici. Činjenicom da je jedan od najdugovječnijih sportskih kolektiva u našoj županiji BŠK Zmaj svojim radom i svojim rezultatima pridonosi promociji općine Blato i Dubrovačko-neretvanske županije.

U ime laureata uzvanicima se obratio dobitnik Nagrade za životno djelo prof. Vidoslav Bagur.

”U ime ovih ljudi koje ste odabrali zahvaljujem na divnoj časti. Svaka nagrada obavezuje i nastavit ćemo dalje gdje smo do sada stali. Moje životno djelo nije moje, nego djelo ljudi s kojima sam u 60 godina lutao cijelom Hrvatskom, a najviše ovom županijom. To su ljudi koji su sačuvali tradicijsku kulturu svog naroda i meni je ispripovijedali. Ja sam je zabilježio za budućnost”, rekao je Bagur se posebno prisjetio svoje majke Anđe i babe Kate.

”Od njih sam najviše naučio, živjele su u teškim vremenima. Moja majka je umrla nepismena, ali mudra i prkosna u 90-im godinama. Odgojila nas je i od nje sam naučio puno tako da će pola moje knjige, koja je još u rukopisu, biti njezina kazivanja”, rekao je Bagur koji je zaključio kako primanje Nagrade za životno djelo za njega ne znači da ”može miran umrijeti”.

”U ime mladih ljudi i svoje ime tvrdim da suradnja s mladima i iskustvo može puno toga dati”, rekao je Bagur.

U sklopu proslave Dana Dubrovačko-neretvanske županije i blagdana sv. Leopolda Bogdana mandića, svečanoj sjednici je prethodilo polaganje vijenaca na dubrovačkom groblju Boninovo, kao i sveta misa u Crkvi Gospe od Milosrđa.

dan zupanije sjednica 1205261

dan zupanije sjednica 1205262

dan zupanije sjednica 1205264

dan zupanije sjednica 1205266

dan zupanije sjednica 1205267

dan zupanije sjednica 1205268

dan zupanije sjednica 1205269

dan zupanije sjednica 12052610

dan zupanije sjednica 12052612

Svečana sjednica Skupštine Dubrovačko-neretvanske županije

dan zupanije sjednica 12052614

dan zupanije sjednica 12052615

dan zupanije sjednica 12052617

dan zupanije sjednica 12052618

dan zupanije sjednica 12052620

dan zupanije sjednica 12052621

dan zupanije sjednica 12052623

dan zupanije sjednica 12052616