Ostanimo u kontaktu
SPOT Shopping Mall 1200px

NOVO ZA AGRUME !!!

Kompletna organska i mineralna gnojidba voćnjaka i vinograda sa osvrtom na gnojidbu agruma

Cilj gnojidbe je osigurati ujednačene prinose, kvalitetu proizvoda i visoku plodnost tla kroz dugi niz godina.

Objavljeno prije

Da bi u navedenom uspjeli potrebno je sva svojstva tla (biološka, kemijska, fizikalna..) održavati u optimalnom odnosu.

Mjere koje trebamo provoditi svake godine su sljedeće:

1. Održavati visoku razinu humusa u tlu, koji zbog nestanka stočarske proizvodnje i povremene ili nikakve zelene gnojidbe ne prelazi 1-2% u našim tlima, a intezivnom se proizvodnjom smnjuje 20-30% od ukupne količine na godišnjoj razini.

2. Osigurati dovoljnu količinu mineralnih tvari u intezivnom periodu vegetacije kao i u fazi mirovanja bilke, Belfrutto osigurava dovoljnu količinu organske tvari i mineralnih komponenti u jednom gnojivu.

Ovo organo-mineralno gnojivo je dovoljno primijeniti jednom u ciklusu proizvodnje i tako riješiti kompletnu gnojidbu u jednoj primjeni. Visoku kvalitetu ovog gnojiva dobivenog prirodnom reakcijom karakterizira formulacija posebnih organskih tvari (mješavina organskih gnojiva koja sadrže visoke humusne, proteinske tvari i aminokiseline) i visokokvalitetne mineralne soli tehnološki dovedene u ujednačenu granulu. Posebne organske tvari sa visokim sadržajem humusa omogućavaju bolji rast korjena, zadržavanje hranjiva i pojačanu mikrobnu aktivnost, što osigurava biljci ujednačen rast i plodonošenje kroz duži period. Karakterizira ga široki C/N odnos i dovoljno organskog ugljika kao hrana za mikrobe tla. Mineralne komponente NPK su u idealnom odnosu (6-10-15)za sve drvenaste kulture kao i za meliorativnu gnojidbu za povrće. DUŠIK zaštićen organskom tvari potiče obnovu vegetacije rastom novih listova, cvjetova i plodova za maksimalan prinos. FOSFOR omogućava optimalan rast korjena dok KALIJ pojačava otpornost na sušu. bolesti i štetnike. Visok sadržaj MAGNEZIJA potiče fotosintezu kao najvažniji proces u prirodi a BOR omogućava maksimalnu oplodnju. ORGANSKI SUMPOR snižava PH tla i omogućava ponovnu mobilizaciju hraniva imobiliziranih zbog alkalnog ili podalkalnog medija(željezo, cink, mangan i fosfor). Ciljani sadržaj mikroelemenata (željeza, cinka i bora) povezanih na organski nosač metahumata biljka brzo i dugo asimilira sprečavajući eventualne nedostatke i stvarajući optimalne uvjete za rast, cvatnju i plodonošenje.

Gnojidba agruma

Osvrnut ću se na problem prevelike količine DUŠIKA u startnoj gnojidbi agruma posebno Mandarina na početku vegetacije zbog introdukcije peletiranih (PILEĆIH) gnojiva i mineralnih sa prevelikim sadržajem dušika u nitratnom obliku. Navedena gnojidba napamet uzrokuje velike probleme koji se manifestiraju u obliku smanjenog uroda, deblje i napuhane kore, sitnijih plodova sa previše kiselina, slabiju otpornost na bolesti i štetnike (štitaste uši), kasno dozrijevanje i propadanje u skladištu. Ciljanom gnojidbom BELFRUTTOM izbjegavamo navedene probleme i osiguravamo ujednačene prinose i visoku kvalitetu proizvoda kroz više godina.

KOLIČINE PO KULTURAMA:

  • AGRUMI 300-600 kg/ha
  • VINOVA LOZA 300-500 kg/ha
  • BRESKVA i NEKTARINA 300-600 kg/ha
  • MARELICA 200-600 kg/ha
  • TREŠNJA 300-400 kg/ha
  • JABUKA I KRUŠKA 300-500 kg/ha
  • JAGODA 400-600 kg/ha
  • LIJESKA 300-400 kg/ha
  • RAJČICA 600-1000 kg/ha
  • POVRĆE 400-1000 kg/ha

MISLAV ARAČIĆ, dipl. Ing.

Poljopromet

ŽAŠTO SE BOJIMO

Što se krije iza velikog broja učenika koji su razred završili s odličnim uspjehom?

Objavljeno prije

Autor

O odgoju i obrazovanju, i o svim segmentima toga procesa u povijesti čovječanstva, raspravlja se stoljećima, a sve u cilju poboljšanja sadržaja, načina rada, ocjenjivanja, i evaluacije .

Jedno od važnih pitanja svakako je ocjenjivanje učenika s ciljem eliminacije nerada i afirmacije opće uspješnosti u poučavanju. I o tome i o drugim pitanjima  predlagane su brojne reforme u svim zemljama, pa tako i u Hrvatskoj.

Nažalost, gotovo da ni jedna reforma nije dovedena do kraja, što proizvodi nove probleme posebno u kriznim vremenima.

Danas u doba korona-krize u zemlji i u svijetu, pojedini stručnjaci pitaju se je li velik postotak učenika-odlikaša rezultat njihova rada i stečenog znanja ili se radi o poklanjanju ocjena koje nisu rezultat usvojenog znanja.

Poznato je su svi u školskom sustavu u posljednje dvije školske godine radili u otežanim uvjetima i da su se mijenjali nastavni modeli, A, B, C, ovisno o epidemiološkom stanju.

Prema podacima Ministarstva znanosti i obrazovanja prošle godine 2019./2020., u hrvatskim osnovnim školama ocijenjeno je 314. 615 učenika, a od toga broja je njih 200.041 ili 63, 58 posto završilo školsku godinu s odličnim uspjehom, dok su 394 učenika ili 0,13 posto upućeni na ponavljanje razreda.

Mnogi misle da je takvo ocjenjivanje učenika nerealno s obzirom na koronu, potrese, poplave i druge nedaće koje su pratile  učenike, učitelje, roditelje i sve ostale građane, te se pribojavaju da bi slični rezultati mogli biti i ove školske godine!

Pri tome se ističe podatak da je u Međimurskoj županiji bilo 89 ponavljača , odnosno više nego u drugih 13 županija u Hrvatskoj uključujući i Dubrovačko-neretvansku u kojoj je samo jedan od 9.718 učenika izgubio godinu dok je njih 6.215 ili 63, 95 posto školsku godinu završilo s odličnim uspjehom.

Nama se čini da su i u složenim uvjetima rada vrijedni učenici i dalje ostali vrijedni i uporni i da su zasluženo ostvarili odlične uspjehe. Jasno je da je uvijek bilo i da će biti onih učenika i roditelja koji će smatrati da je netko drugi kriv za nešto slabiji uspjeh, ili neuspjeh. Međutim, misli li itko na koje su teškoće u on line nastavi nailazili roditelji i učenici, kako je bilo onim učenicima čiji su jedan ili oba roditelja otišli na rad u inozemstvo pa su ostali s djedom i bakom, jesu li svi učenici imali signal za praćenje on line nastave, je li bilo moguće organizirati dodatnu i dopunsku nastavu, brojne školske i izvanškolske aktivnosti, razmišlja li se koliko se i kako nedostatak sportskih aktivnosti odrazio na psiho-fizički razvoj djece?

Prozivaju se učitelji da „robuju“ upisnoj politici  pa učenicima osmih razreda radi upisa u srednje škole daju više petica nego zaslužuju?

A nitko ne kaže (i ne zna) koliko energije učitelji i razrednici ulažu da bi svoje učenike prvo poučili a onda objektivno i ocijenili. Zbog čega se (uostalom) bojimo velikog broja odlikaša u osnovnoj školi, ako znamo da se godinama govorilo da težimo školi (osnovnoj) bez ponavljača? I učitelji i većina učenika ulažu goleme napore kako bi ispunili osnovne ciljeve odgojno-obrazovnog procesa. Zašto onda stavljamo „pod lupu“ broj odlikaša koji su svoje ocjene zaslužili, i koji na natjecanjima u zemlji i u svijetu uz pomoć svojih mentora ostvaruju iznadprosječne pa i vrhunske rezultate.

Nastavi čitati
Pekarstvo Metkovka – Akcija Sl8 Banner 300×250
SNJEŽANA ĆUŽE 300px

Najčitanije