Globalne klimatske a potom i sve ostale vremenske, pedološke i gospodarske promjene, prema najavama stručnjaka mogle bi prouzročiti goleme probleme za stanovnike uz obale mora ili uz ušća rijeka s obzirom na uočeno podizanje razine mora i slabije dotjecanje slatkih voda.

Među najugroženijim područjima nalazi se i dolina Neretve, odnosno prostori uz tok rijeke Neretve, uzvodno ili nizvodno, kako tko gleda.

O prodoru slane vode u neretvansko tlo i vodotoke napisane su i objavljene tisuće kartica novinarskih tekstova, uključujući i mišljenja stručnjaka opstanku života u dolini Neretve.

O tim temama pisao sam prije 50 godina, ali nije bilo nikakvih reagiranja , sve do prije 15-tak godina nakon nekih novih spoznaja kako na znanstvenom, tako i na iskustvenom polju.

Jedna od tih spoznaja odnosi se na više desetljeća stare projekte izgradnje hidroelektrana u porječju rijeke Neretve, gdje je već izgrađeno nekoliko hidroelektrana , a u novije vrijeme govori se o ugovoru Vlade Republike Srpske i kineske tvrtke „China Energy Gezhouba Group“ o izgradnji hidroelektrane Dabar snage 251,80 megavata po satu proizvodnje električne energije ,čija je vrijednost 190 milijuna dolara.

Riječ je o jednoj od tri hidroelektrane u okviru projekta „Gornji horizonti“, zbog čega su stanovnici doline Neretve zabrinuti, jer bi preusmjeravanje slatke vode za rečene namjene moglo uništiti površine u dolini Neretve koje bi, na taj način, ostale bez dovoljnih količina slatke vode.

Neki analitičari navode i mogućnost ugroze Malostonskog zaljeva, ali i probleme u vodoopskrbi desetaka tisuća ljudi u Dubrovačko-neretvanskoj županiji.

Među ostalim, postoji mogućnost presušivanja krških vrela poput onoga u Doljanima gdje je izvorište vodovoda za stanovnike Metkovića, ali i drugih izvora slatke vode.

No, bez obzira na katastrofične prognoze nekih analitičara i novinara, vjeruje se da „zarobljavanje voda“ u zaleđu Jadrana neće prouzročiti nesagledive posljedice za stanovništvo, iako je moguće da će posljedica biti. Građani doline Neretve vjeruju i vjerovat će Vladi RH, svojim izabranim ministrima , agencijama, Županiji i svim drugim subjektima koji su i u planskim dokumentima naglasili skrb o stanovništvu i trasirali nove, progresivne pravce razvoja. Uostalom, tu su i tijela EU koja također skrbe o ravnomjernom razvoju europskih i hrvatskih mikro i makro regija.