Ostanimo u kontaktu

OSVRT NA STANJE U PROSVJETI

Nastavlja se štrajk prosvjetnih djelatnika

Objavljeno prije

Učitelji i profesori iz hrvatskih srednjih škola nisu prihvatili obećano povećanje osnovice i dijelom koeficijenata tijekom sljedeće godine te su za srijedu najavili štrajk u svim školama i prosvjed u Zagrebu, bez obzira što je najavljen nastavak dijaloga između sindikata i Vlade RH.

Prosvjetni radnici u dugom pregovaračkom nizu tražili su veće plaće, među ostalim i povećanje koeficijenata za 6,11 posto, svim zaposlenicima u školstvu. Kako to nisu dobili odlučili su se na tzv. cirkularni štrajk što u biti znači da istoga dana nisu u štrajku sve županije već samo po dvije, s različitih područja u Hrvatskoj.

Godinama se govori da su prosvjetni radnici potplaćeni, da su im prosječne plaće niže od hrvatskog prosjeka te da su im uskraćene i neke druge ranije stečene vrste naknada.

Osim toga, prosvjetari su upozoravali na druge probleme i odnose koji ih prate u njihovom radu, na stalno povećanje radnih obveza (opsega poslova), i na opću sliku koju neki imaju o prosvjetnim radnicima.

Kako oni ne odustaju od svojih zahtjeva, sve je više nerazumnih komentara na društvenim mrežama o njima i njihovom radu. Tako se neupućeni ili zlonamjerni pitaju pa što to traže učitelji i profesori kada ionako malo ili loše rade i kada ljeti odmaraju tri, a zimi dva mjeseca!

Uspoređuju ih s radnicima u realnom sektoru koji crnče i izdvajaju sredstva za njihove plaće, tvrde da učitelji rade četiri-pet sati dnevno te da bi prvo trebalo utvrditi mjerila za vrednovanje njihova rada kako bi manje uspješni primali manje plaće.

Laž je da prosvjetari imaju tri mjeseca odmora ljeti i dva zimi te još puta kratke odmore. Nakon završetka nastavne godine moraju ispisati svjedodžbe, riješiti upise u E-matice i matične knjige, sudjelovati na školskim sjednicama i na stručnim skupovima, odlučiti o udžbenicima i započeti pripreme za novu školsku godinu. Oni odlaze na odmore između 10 i 15. srpnja, a vraćaju se polovicom kolovoza, sukladno rješenjima o broju dana godišnjeg odmora. Zna se i koliko traje zimski odmor učenika, proljetni odmor i tako redom. Neupućeni moraju znati da se školski praznici utvrđuju zbog učenika, a ne zbog nastavnika.

Tvrdnje da realni sektor radi i izdvaja za plaće prosvjetara čista je obmana, jer i u obračunu plaća za njih postoje bruto i neto iznosi. Takve tvrdnje podsjećaju nas na socijalistički društveni sustav u kojemu su prosvjeta, zdravstvo, kultura i još neke djelatnosti spadale u tzv. društvenu nadgradnju.

Ima i onih koji kažu da bi se plaće učiteljima trebale povećavati tek nakon analize njihovih proizvodnih rezultata što znači da bi učitelji i profesori trebali čekati 10 ili 20 godina kako bi se saznalo koliko je njihovih učenika uspjelo završiti školovanje pa i fakultete i koliko ih se dokazalo u svojim strukama. Pa nisu djeca sirovina za neke proizvode koji se nude tržištu, već su djeca najveće bogatstvo koje treba odgajati i obrazovati, pripremati za život i tržište rada, a to mogu samo nastavnici u zajedništvu s roditeljima i društvenom zajednicom.

Pita li se itko koliko se učitelja ili profesora zaposli odmah nakon završetka studija i koliko godina moraju čekati na prvi posao ili, kako se može tražiti jednakost koeficijenata i osnovica za radnike u prosvjeti i  za državne službenike i namještenike među kojima je najviše onih sa srednjom stručnom spremom.

Ne stoje ni tvrdnje da nastavnici rade četiri do pet sati dnevno. Zna se da je norma nastavnika do 24 sata tjedne nastave, ali na taj broj dodaje se priprema za rad.

Pita li se itko koliko učiteljima treba vremena za pripremu sata, pripremu roditeljskih sastanaka, za individualne informacije roditeljima, za administrativne poslove i ekskurzije, organiziranje školskih priredbi i obljetnica, sudjelovanje u javnim stvarima lokalne zajednice, za stjecanje novih spoznaja u provedbi kurikularne reforme odnosno škole za život ili odlaske na stručne skupove koji su obvezni.

Tu svakako treba spomenuti učenje za korištenje novih tehnologija u nastavnom procesu, pisanje projekata za međunarodnu suradnju i dobivanje sredstava za iste iz EU, upoznavanje zavičaja, tradicije i kulture kako bi učenici stekli što više informacija o krajobrazu ili društvu u cjelini.

Sad se postavlja pitanje kako će se nadoknaditi u štrajku izgubljeni nastavni dani i sati. Nekadašnji prosvjetni savjetnik Vinko Bajrović predlaže ne da se odrađuju izgubljeni dani ili produži nastavna godina, već da gradivo treba reprogramirati i smanjiti količinu sadržaja, nešto slično kao što je učinjeno tijekom Domovinskog rata kada je nastava prekidana zbog brojnih opasnosti za učenike.

Uglavnom, prosvjetni radnici digli su glas za poboljšanje ukupnog svoga statusa, pa i plaće. Vlada RH kaže da nema dovoljno sredstava jer je zahtjeva sve više. Sve je više roditelja koji podržavaju opravdane zahtjeve ljudi iz prosvjete, iako ni njima nije lako svako malo organizirati dnevne ili tjedne aktivnosti i obveze.

S malo više empatije prema prosvjetarima, mislimo da se ipak može pronaći zadovoljavajuće rješenje za sve strane.

ZAPOČELO 'SPAJANJE' KRAJNJEG JUGA HRVATSKE

Predsjednik Vlade RH Andrej Plenković obišao gradilište Pelješkog mosta

Objavljeno prije

Predsjednik Vlade RH Andrej Plenković danas je, u pratnji ministara Olega Butkovića i Marka Pavića, ministrice Marije Vučković, saborskog zastupnika Branka Bačića, državnih tajnikâ, predstavnika Hrvatskih cesta te predstavnika izvođača radova obišao gradilište Pelješkog mosta, a u obilasku su sudjelovali župan Nikola Dobroslavić i zamjenici župana Žaklina Marević i Joško Cebalo.

Tom prilikom je premijer Andrej Plenković istaknuo kako Pelješki most, kao jedna od najvažnijih i strateški najbitnijih infrastrukturnih investicija ove Vlade, poprima svoje obrise, a za sve nas, osobito za kolege i prijatelje iz Dubrovačko-neretvanske županije on znači ravnopravan status te županije u čitavom sustavu i teritorijalnom ustrojstvu Republike Hrvatske.

Na Pelješkom je mostu započelo postavljanje rasponske konstrukcije, na samom gradilištu je oko 600 radnika te još 200-tinjak na pristupnim cestama i sve zasad ide prema planu.

“Rok završetka je bio 31. srpnja 2021., no zbog koronavirusa i nemogućnosti naših stručnjaka da odu u Kinu i vide kako se proizvode pojedini segmenti i elementi mosta, moglo bi doći za oko dva do tri mjeseca produljenja toga roka”, poručio je predsjednik Vlade iz Komarne. Dodao je i kako su predstavnici CRBC-a, kineske kompanije za izgradnju cesta i mostova, spremni uložiti dodatne napore, a i na političkoj se razini može tražiti da se stvari ubrzaju.

Premijer Plenković je tom prilikom kazao i kako izgradnja dijela pristupnih cesta koji je dobio Strabag ide dobro i u rokovima, a dio koji je dobio grčki Avax nešto kasni s početkom, ali bi kroz idućih mjesec dana i tu trebalo sve biti u funkciji.

„Pelješki most, projekt vrijedan 520 milijuna eura, će jednom zauvijek riješiti pitanje teritorijalne povezanosti Hrvatske“, istaknuo je predsjednik hrvatske Vlade Andrej Plenković.

Nastavi čitati
Pekarstvo Metkovka – Reklama10 300×250

Najčitanije