Profesorica Bosiljka Vidović Kordić iz zagrebačke Veterinarske škole želeći prilikom provjeravanja znanja učenika u nastavi na daljinu, a kako bi spriječila „šaptanje“ sa strane, tražila je od učenika da pokriju glavu ručnikom !

Roditelji učenika požalili su se ravnateljici škole, Ministarstvu znanosti i obrazovanja te Agenciji za odgoj i obrazovanje, a Samostalni sektor prosvjetne inspekcije također je zaprimio pritužbu roditelja.

Prvo će se tražiti očitovanje ravnateljice, a onda će slijediti novi koraci. Reagirao je i Sindikat Preporod , koji smatra da će mnogi osuđivati profesoricu, ali se nitko se neće zapitati kako se profesor treba ponašati i što mora učiniti u situaciji kada učenik zloupotrebljava mogućnost odgovaranja na daljinu.

Na to pitanje, smatraju brojni prosvjetni radnici za sada nema odgovora, a odgovore ne daju do sada poznate pedagoške ili didaktičke metode.

Pitanje svih pitanja trebaju li nastavnici prešućivati probleme i ocijeniti učenike ocjenama koje nisu odraz njihova stvarnog znanja, ili izmišljati nove metode kako bi se učenike ocjenjivalo sukladno količini usvojenog znanja.

Čini se da bi bilo razumno učenike nakon nastave na daljinu ispitivati ili testirati u školama, ali su za to potrebne zakonske promjene .

U vrijeme pandemije nikome nije lako, ni roditeljima, ni učenicima ni nastavnicima. Osim toga ne čekaju svi učenici pomoć sa strane jer ogromna većina učenika želi imati znanje i to znanje prezentirati radi ocjenjivanja, i ne samo radi ocjena nego i zbog usvajanja sadržaja kako bi mogli nastaviti svoje školovanje bez praznina u znanju.

Inače, emocionalni problemi i problemi u ponašanju koji su pogađali prije pandemije nešto manje od petine djece i mladih, sada se javljaju u gotovo trećine stanovništva, što je svakako povratni efekt epidemioloških mjera.

To bi trebalo potaknuti javno zdravstveno preventivno djelovanje , a ne samo povećavati razinu zabrinutosti koja nikome neće pomoći, a najmanje onim kojima je pomoć najpotrebnija.

Zbog izvanrednih okolnosti u proteklih godinu dana zbog pandemije, stručnjaci naglašavaju da je ove godine više nego ikad potrebno preventivno djelovanje, a uz to i nova doza optimizma, ali i strateško planiranje.

Sve to važno je kako bi oporavak nakon pandemije bio što bezbolniji za djecu, mlade i njihove obitelji.

Mladima nakon stalnog „bombardiranja“ informacijama o bolesti i krizi nedostaje osjećaj sigurnosti. Zato odrasli moraju biti odgovorniji u pojašnjavanju novonastalih problema , šaljući poruke nade i ohrabrenja.